Naš narod od davnina veruje da dani u nedelji nisu isti!
Naš narod od davnina veruje da dani u nedelji nisu isti, pa tako ima srećnih i nesrećnih, dobrih i loših, onih kada treba izbegavati određene poslove i onih kada ne valja podići ništa "teže od kašike".
Tako su i ljudima rođenim na određene dane počele da se pripisuju određene osobine. Evo šta prema srpskim narodnim verovanjima, dan rođenja govori o vašem životu:
Ponedeljak
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Ponedeljak je prvi dan u nedelji i smatra se ujedno i najsrećnijim. Kaže se da će dete koje se rodi u ponedeljak imati dug i uspešan život.
Utorak
Drugi dan u nedelji smatra se najnesrećnijim danom, pa i ljudi rođeni tada neće imati lak život. Na ovaj dan ne valja otpočinjati nikakav rad, jer je baksuzan, pa će i posao ići po zlu i neće se dobro završiti.
Sreda
Ovog dana se mogu otpočinjati poslovi i kretati na put. Veruje se da će bebe rođene ovog dana biti napredne i zdrave. Dete koje prohoda u sredu biće srećno i bogato.
Četvrtak
Za četvrtak se kaže da je srećan dan. U narodu postoji ova izreka: "Svi su dani dobri, a četvrtak ponajbolji." Veoma je dobro, kaže verovanje, da se dete rodi na ovako srećan dan jer će onda ono i u životu biti srećno i uspešno.
Petak
Petak je, prema narodnom verovanju, jedan od nesrećnih dana. U nekim krajevima Srbije, smatra se da je ovaj dan "nečist" i pogodan da se dođe u dodir sa "demonskim silama". Zato se i kaže, kada nekome loše ide u životu, da mu je došao "crni petak". I dete rođeno u petak, veruje se u našem narodu, neće imati sreće u životu.
Subota
Subota je dan posvećena mrtvima i tada se izlazi na groblje, prave daće i pale sveće. Na ovaj dan čovek treba da bude oprezan da mu se ne desi kakvo zlo.
Verovanje kaže da će dete rođeno u subotu biti neobično i da ljudi rođeni na ovaj dan imaju sposobnost da nauče nemušti jezik i da tako razgovaraju sa životinjama. Biće to maštoviti i interesantni ljudi kojima će se priviđati svakakve "karakondžule".
Nedelja
Nedelja je dan odmora. Čovek rođen u nedelju biće izuzetno srećno, veruje se, i živeće "gospodski" tj. često će se i mnogo odmarati (svaki dan će mu biti kao nedelja). Za srećnog čoveka se kaže: "Majka ga rodila u belu nedelju."
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Komentari(0)