Narodna nošnja sve popularnija, opanci i anterije koje sašiju Savići obilaze čitav svet
U vreme kad u Srbiji nikad nije bilo više modnih dizajnera i kreatora svečanih haljina, bračni par Savić iz sela Mirosaljaci ostao je veran tradiciji, pa Milka i Rade već godinama unazad šiju staru srpsku narodnu nošnju i zahvaljujući ovom kreativnom dvojcu za anteriju, košulje i ostale odevne komade koje su nosile naše babe i dede, čuo je čitav svet.
„Odluka da počnemo šiti narodnu nošnju došla je potpuno spontano, a onda je hobi postao i posao. Za jednu nošnju da se poptuno izradi potrebno je oko mesec dana. Najteže od svega je uraditi anteriju, jer je na njoj najviše ručnog rada, ušivaju se gajtani, a neophodno je znati i zlatovez. Materijali su takođe autentični, sve se radi kao nekad na čoji, plišu, ali i na našem domaćem ariljskom pamuku“, rekla je Milka za RINU.
Epidemija korona virusa umanjila je njihov posao, ali ipak ni tokom tih teških dana nisu ugasili mašinu. Živi se u brzom vremenu, ali duh tradicije opstaje i traje, pa se vrlo često mladenci na dan svog venčanja obuku upravo u narodnu nošnju, ili je nose deca na proslavi prvog rođendana.
Možda vas zanima:
KAPA KOJA JE SINONIM ZA SRBIJU Od vojničke uniforme do tradicionalne nošnje
Strah i trepet na vodi, srpski ratnici ovekovečeni u nazivu čuvene kape
Misteriozna žena sa Zvezdare koja igra u narodnoj nošnji NOĆU postala viralna na mrežama: Milioni ljudi širom sveta su prestravljeni
Mit koji je otišao van granica naše zemlje.
Možda vas zanima:
KAPA KOJA JE SINONIM ZA SRBIJU Od vojničke uniforme do tradicionalne nošnje
Strah i trepet na vodi, srpski ratnici ovekovečeni u nazivu čuvene kape
Misteriozna žena sa Zvezdare koja igra u narodnoj nošnji NOĆU postala viralna na mrežama: Milioni ljudi širom sveta su prestravljeni
Mit koji je otišao van granica naše zemlje.
Možda vas zanima:
KAPA KOJA JE SINONIM ZA SRBIJU Od vojničke uniforme do tradicionalne nošnje
Strah i trepet na vodi, srpski ratnici ovekovečeni u nazivu čuvene kape
Misteriozna žena sa Zvezdare koja igra u narodnoj nošnji NOĆU postala viralna na mrežama: Milioni ljudi širom sveta su prestravljeni
Mit koji je otišao van granica naše zemlje.
„Naši najčešći kupci su ljudi iz Srbije koji žive i rade u inostranstvu i nedostaje im rodni kraj, pa narodnu nošnju ponesu kao određeni suvenir da ih seća na zemlju u kojoj su odrasli. Imali smo mnogo kupaca iz zapadne Evrope, ali naša nošnja neretko preleti i okean, jer je kao poklon ponesu posetioci iz Australije, Amerike, pa čak i Afrike“, priča Milka.
Da su Savići zaista pravi čuvari srpske tradicije dokazuje i stari razboj koji je domaćin Rade nasledio od majke, a koji i danas radi bez greške. Na njemu se tkaju šareni pojasevi, koje su nekada mladići i devojke ponosno držali „za pasom“.
„Pre jednog veka ovu mašinu je imala svaka kuća, a tokom zimskih meseci žene su tkale ćilime koji nisu mogli, kao danas, da se kupe po prodavnicama. Trudimo se da sačuvamo sve što je srpsko i da poštujemo običaje. U našoj kući živi nekoliko generacija i svako ima svoju narodnu nošnju, koju i danas oblačimo za praznike. Tako odeveni idemo u crkvu, palimo badnjak ili lomimo slavsku česnicu“, rekao je Rade.
Posla kod Savića osim u šivari, ima u malinjaku i u njivi, ali ipak uz slogu sve postižu. Kad se radovi završe, u kući ovih domaćina često se i zapeva. Dok Rade peva stare srpske pesme, na harmonici ga prati unuk Lazar, pa nema sumnje da će tradicija u brdovitim Mirosaljcima još dugo da živi i neće je izbrisati moderne tehnologije.
Za čarobnu boju: U lukovinu dodajte 1 tajni sastojak, imaćete najlepša jaja ovog Uskrsa
Za ovu tehniku farbanja jaja za Uskrs potrebna vam je lukovina od crvenog luka, sirće, ali i jedan tajni sastojak
Tajna dinastije Nemanjića: Evo zašto su svi vladari nosili ime Stefan!
Svih 11 vladara iz srednjovekovne srpske dinastije Nemanjića zvali su se Stefan, ali nijednom to nije bilo pravo ime
Znate li da postoji još jedan narod u Evropi koji se zove kao mi: Oni su naša neuništiva braća!
Sa njima delimo više od imena: naše istorije su veoma slične, i gotovo jednako tragične, naši jezici i naše kulture su u dubokom srodstvu. Oni su naša severna braća, mi smo njihova južna. Mi o njima znamo vrlo malo, a i oni o nama.
JAJE ČUVARKUĆA: Ovo je JEDINO ISPRAVNO uraditi sa prošlogodišnjim
Mnoge ljude muči pitanje šta se zapravo radi sa čuvarkućom od prošlog Uksrsa, kao i zašto je čuvamo svih 12 meseci
CRKVA OBELEŽAVA TRI SV. MUČENICE: Izgovorite danas ove reči
Srpska pravoslavna crkva slavi ih 16. aprila po crkvenom, a 29. aprila po gregorijanskom kalendaru
Komentari(0)