PORED TESLE I PUPINA NAJPOZNATIJI SRPSKI NAUČNIK U AMERICI Zahvaljujući Vujici Jevđeviću, danas pijemo čistu vodu
Doktorske studije je završio u Srbiji. Iako je Drugi svetski rat proveo u zatočeništvu, u Nemačkoj i Italiji, posle rata se vraća u Srbiju i tu radi 14 punih godina na obnovi svoje zemlje.
![PORED TESLE I PUPINA NAJPOZNATIJI SRPSKI NAUČNIK U AMERICI Zahvaljujući Vujici Jevđeviću, danas pijemo čistu vodu](/data/images/2022-11-15/40421_vujica-jevdjevic_f.jpg?timestamp=1668466800)
U Ameriku je otišao kao gost naučnik, ali je tamo ostao i nastavio svoju veoma uspešnu karijeru.
Uradio je rešenje za izgradnju preko 60 hidro-elektrana i drugih vodnih sitema u celom svetu.
U Australiji, Novom Zelandu, Kini, Indiji, Kanadi, Meksiku, i mnogm drugim zemljama, a za svoje naučne uspehe dobio je mnoge nagrade, čak i tada najpriznatiju nagradu u Americi, Andrej Klark.
Možda vas zanima:
![Ognjeslav Kostović](/data/images/2024-04-01/82868_900x600-ognjeslav-kostovic-stepanovic-wikipedia-225x300_f.jpg)
NISTE ČULI ZA NJEGA Ognjeslav je imao ognjenu strast za pronalascima, pročitajte ko je bio ovaj neverovatni SRBIN!
Ognjeslav Stepanović Kostović , po nacionalnosti Srbin, živeo prvo u Mađarskoj, a kasnije se seli u Rusiju. Deda Jovan i otac Stevan su bili trgovci žitom iz Novog Bečeja. Iako rođen u Austriji, živeo je i školu pohađao u Pešti. Po završetku školovanja je upravljao parobrodom za vuču šlepova na Dunavu. Tu mu se rodila ideja o podmornici koja nosi 8 ljudi i ispod vode može da izdrži 20 časova. Sa ovim projektom se obraćao ruskom careviću Aleksandru Aleksandroviču, ali bez većeg uspeha.
![dženana i emir](/data/images/2024-03-18/81147_1710677354-priboj-nakon-studiranja-vratili-se-u-pb-fotorina-8_f.jpg)
Završili fakultete i vratili se u svoj mali grad: Dženana i Emir u Priboju započeli jedinstven biznis, ovo dvoje mladih najbolji dokaz da ima života i uspeha i van Beograda
U vremenu sveopštih migracija i depopulacije većine srpskih sela, priča Emira Vražalice i Dženane Hasanagić koji su se nakon studija i prvih poslovnih iskustava vratili u rodni grad i započeli svoj biznis, jedan je od najpozitivnijih primera koji vraća nadu.
Možda vas zanima:
![Ognjeslav Kostović](/data/images/2024-04-01/82868_900x600-ognjeslav-kostovic-stepanovic-wikipedia-225x300_f.jpg)
NISTE ČULI ZA NJEGA Ognjeslav je imao ognjenu strast za pronalascima, pročitajte ko je bio ovaj neverovatni SRBIN!
Ognjeslav Stepanović Kostović , po nacionalnosti Srbin, živeo prvo u Mađarskoj, a kasnije se seli u Rusiju. Deda Jovan i otac Stevan su bili trgovci žitom iz Novog Bečeja. Iako rođen u Austriji, živeo je i školu pohađao u Pešti. Po završetku školovanja je upravljao parobrodom za vuču šlepova na Dunavu. Tu mu se rodila ideja o podmornici koja nosi 8 ljudi i ispod vode može da izdrži 20 časova. Sa ovim projektom se obraćao ruskom careviću Aleksandru Aleksandroviču, ali bez većeg uspeha.
![dženana i emir](/data/images/2024-03-18/81147_1710677354-priboj-nakon-studiranja-vratili-se-u-pb-fotorina-8_f.jpg)
Završili fakultete i vratili se u svoj mali grad: Dženana i Emir u Priboju započeli jedinstven biznis, ovo dvoje mladih najbolji dokaz da ima života i uspeha i van Beograda
U vremenu sveopštih migracija i depopulacije većine srpskih sela, priča Emira Vražalice i Dženane Hasanagić koji su se nakon studija i prvih poslovnih iskustava vratili u rodni grad i započeli svoj biznis, jedan je od najpozitivnijih primera koji vraća nadu.
Možda vas zanima:
![Ognjeslav Kostović](/data/images/2024-04-01/82868_900x600-ognjeslav-kostovic-stepanovic-wikipedia-225x300_f.jpg)
NISTE ČULI ZA NJEGA Ognjeslav je imao ognjenu strast za pronalascima, pročitajte ko je bio ovaj neverovatni SRBIN!
Ognjeslav Stepanović Kostović , po nacionalnosti Srbin, živeo prvo u Mađarskoj, a kasnije se seli u Rusiju. Deda Jovan i otac Stevan su bili trgovci žitom iz Novog Bečeja. Iako rođen u Austriji, živeo je i školu pohađao u Pešti. Po završetku školovanja je upravljao parobrodom za vuču šlepova na Dunavu. Tu mu se rodila ideja o podmornici koja nosi 8 ljudi i ispod vode može da izdrži 20 časova. Sa ovim projektom se obraćao ruskom careviću Aleksandru Aleksandroviču, ali bez većeg uspeha.
![dženana i emir](/data/images/2024-03-18/81147_1710677354-priboj-nakon-studiranja-vratili-se-u-pb-fotorina-8_f.jpg)
Završili fakultete i vratili se u svoj mali grad: Dženana i Emir u Priboju započeli jedinstven biznis, ovo dvoje mladih najbolji dokaz da ima života i uspeha i van Beograda
U vremenu sveopštih migracija i depopulacije većine srpskih sela, priča Emira Vražalice i Dženane Hasanagić koji su se nakon studija i prvih poslovnih iskustava vratili u rodni grad i započeli svoj biznis, jedan je od najpozitivnijih primera koji vraća nadu.
Osnivač je i direktor Hidrauličke laboratorije izgrađene ispod Avale, u kojoj su projektovani prvi hidroenergetski objekti u Jugoslaviji.
U Beogradu je objavio knjigu „Hidrologija I” 1956, s kojom je hidrologiju uveo u egzaktnu inženjersku nauku. Knjiga predstavlja sam svetski vrh tadašnjih dometa hidrologije, kojom je postavljen temelj jugoslovenskoj hidrologiji i vodoprivredi i hidrotehnici uopšte.
U SANU je 1955. godine odbranio doktorsku disertaciju, pod nazivom „Metode izučavanja vodnih snaga”, kao prvi doktor tehničkih nauka iz oblasti hidrotehnike. Predsednik komisije za odbranu mu je bio Milutin Milanković. Metode analize hidroenergetskih potencijala koje je on razradio su se odomaćile u svetskoj praksi.
Počasni je doktor više svetskih univerzitata i bio je počasni član više međunarodnih društava.
Vujica Jevđević, rođen je u Priboju i tokom svih godina u Americi ostao je u uskoj vezi sa Srbijom.
Studenti generacije Geološkog fakulteta u Beogradu na njegov rođendan, 12. oktobra, dobijaju novčanu nagradu od 1000 dolara.
Pred kraj života je želeo da se u Priboju, Prijepolju i Novoj Varoši, napravi Park prirode, kako bi zaštitio vode. U zaostavštini, među njegovim skicama je i nacrt brana na kanalu Dunav-Morava-Egej.
Dedinu kuću iz 1872. godine, najstariju očuvanu u Priboju je zaveštao Zavičajnom muzeju i finansirao je njenu obnovu, sa oko 10.000 tadašnjih dolara, pod uslovom da joj se vrati prvobitni izged. Kuća svedoči o arhitekturi tadašnjih gradskih kuća i načinu života gradskih porodica krajem 19. veka. Uz kuću se nalazi pomoćna zgrada koja služi kao arheološki depo.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
![Kleopatra Karađorđević](/data/images/2024-07-26/95468_341420-kleopatrakaradjordjevic-ff_f.jpg)
SRBI SU IMALI KLEOPATRU KARAĐORĐEVIĆ Posvećena joj je NAJLEPŠA LJUBAVNA PESMA, njena ljubav s knezom ostala je MISTERIJA
Ukoliko ste ikada posetili porodičnu grobnicu Karađorđevića na Oplencu, moguće je da vas je iznenadilo jedno ime. Pored Petra, Aleksandra, Đorđa, Zorke, Jelene i Jelisavete, počiva još jedan član dinastije Karađorđević. U pitanju je — Kleopatra.
![SRPSKI KOVIN A NIJE U SRBIJI Mesto u kojem su SRBI ostavili dubok trag pa i ime, nalazi se u OVOJ ZEMLJI](/data/images/2022-08-15/34740_shutterstock-2020733015_f.jpg)
SRPSKI KOVIN A NIJE U SRBIJI Mesto u kojem su SRBI ostavili dubok trag pa i ime, nalazi se u OVOJ ZEMLJI
Srpski Kovin ili Racki Kovin (mađ. Ráckeve — Rackeve) je mesto u Mađarskoj, smešteno na ostrvu Čepel, 40 km južno od Budimpešte, u Peštanskoj županiji. Ovo malo turističko mesto je veoma posećeno zbog zanimljivih istorijskih i kulturnih spomenika.
![DANAS SLAVIMO LETNJI ARANĐELOVDAN: Obavezno izgovorite ovu molitvu svecu koji se smatra simbolom mira i ljubavi](/data/images/2022-11-20/40783_shutterstock-1956020653_f.jpg)
DANAS SLAVIMO LETNJI ARANĐELOVDAN: Obavezno izgovorite ovu molitvu svecu koji se smatra simbolom mira i ljubavi
Pravoslavni vernici 26. jula obeležavaju praznik posvećen Svetom arhangelu Gavrilu, vesniku dobrih i radosnih vesti
![Brak](/data/images/2023-02-28/47603_shutterstock-264037133_f.jpg)
PO OCU ANDREJU: Ovo je muškarcu NAJVAŽNIJE u braku
Koji su faktori koji dovode do raspada porodice, objašnjava sveštenik Andrej Tkačev.
![prvi svetski rat](/data/images/2024-07-25/95285_360404-serbian-gun-battery-on-the-front-near-nish-ls_f.jpg)
Tužna sudbina Milete i njegovog druga: Malo ko zna pravu istinu koja se krije iza čuvene pesme
Mali broj ljudi zna pravu pesmu o Miletu i lajkovačkoj pruzi. U pitanju je tužna sudbina tokom Velikog rata.
Komentari(0)