STRADAO U VREME OSMANLIJA Danas su Sopoćani jedan od najznačajnijih srpskih kulturnih spomenika (FOTO/VIDEO)
Danas je teško precizirati kada su Sopoćani podignuti. Najverovatnija je pretpostavka da je manastir podignut u drugoj polovini vladavine kralja Stefana Uroša I, najverovatnije oko 1260. godine.

Manastir Sopoćani, dom Svete Trojice, je podigao kralj Stefan Uroš I (1243—1276) nedaleko od izvora reke Raške.
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode. Na teritoriji Novog Pazara biće postavljeno deset fiksnih i jedna mobilna kamera za detekciju prekoračenja brzine. Ova inicijativa rezultat je analize rizika i identifikacije kritičnih tačaka na državnim putevima koji prolaze kroz naseljena mesta kao što su Mur, Selakovac, Bajevica i Lukare. Možda vas zanima:
ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Nema više divljanja u saobraćaju po Novom Pazaru, grad će biti pod video nadzorom: Postavlja se deset fiksnih i jedna mobilna kamera - zaboravite brzu vožnju
Možda vas zanima:

ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.

Nema više divljanja u saobraćaju po Novom Pazaru, grad će biti pod video nadzorom: Postavlja se deset fiksnih i jedna mobilna kamera - zaboravite brzu vožnju
Na teritoriji Novog Pazara biće postavljeno deset fiksnih i jedna mobilna kamera za detekciju prekoračenja brzine. Ova inicijativa rezultat je analize rizika i identifikacije kritičnih tačaka na državnim putevima koji prolaze kroz naseljena mesta kao što su Mur, Selakovac, Bajevica i Lukare.
Možda vas zanima:

ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.

Nema više divljanja u saobraćaju po Novom Pazaru, grad će biti pod video nadzorom: Postavlja se deset fiksnih i jedna mobilna kamera - zaboravite brzu vožnju
Na teritoriji Novog Pazara biće postavljeno deset fiksnih i jedna mobilna kamera za detekciju prekoračenja brzine. Ova inicijativa rezultat je analize rizika i identifikacije kritičnih tačaka na državnim putevima koji prolaze kroz naseljena mesta kao što su Mur, Selakovac, Bajevica i Lukare.
Možda vas zanima:

ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.

Nema više divljanja u saobraćaju po Novom Pazaru, grad će biti pod video nadzorom: Postavlja se deset fiksnih i jedna mobilna kamera - zaboravite brzu vožnju
Na teritoriji Novog Pazara biće postavljeno deset fiksnih i jedna mobilna kamera za detekciju prekoračenja brzine. Ova inicijativa rezultat je analize rizika i identifikacije kritičnih tačaka na državnim putevima koji prolaze kroz naseljena mesta kao što su Mur, Selakovac, Bajevica i Lukare.
Manastir se nalazi na 17 km zapadno od Novog Pazara. Na ovom mestu, izvorištu srpske srednjovekovne države Nemanjića, treći sin kralja Stefana Prvovenčanog je iza sebe ostavio zadužbinu koja svojom veličinom i lepotom nadmašuje sve dotadašnje srpske crkve.
Monumentalna freska u manastiru Sopoćani. Jedna od najlepših na svetu. Reč je o liku Svetog Apostola Filipa, a freska je od ranije poznata kao Lepi Jovan:
vikipedija/Sopoćani
Freske manastira Sopoćani su pravo remek-delo umetnosti, što je mnogo godina kasnije Sopoćanima donelo svetsku slavu. Danas je jedan od najznačajnijih srpskih kulturnih spomenika, koji je 1979. godine uvršćen na UNESKO-vu listu svetske baštine u sklopu spomenika srednjeg veka objedinjenih pod zaštićenom celinom Stari Ras i Sopoćani.
Danas je teško precizirati kada su Sopoćani podignuti. Najverovatnija je pretpostavka da je manastir podignut u drugoj polovini vladavine kralja Stefana Uroša I, najverovatnije oko 1260. godine. Do ovakvog zaključka se došlo zaobilaznim putem, s obzirom da je sasvim pouzdan zaključak da je živopis manastira nastao šezdesetih godina 13. veka. Tokom perioda osmanlijske vlasti, u 17. veku, manastir je značajno stradao, a obnovljen je u prvim decenijama 20. veka.
vikipedija/Sopoćani
Nakon obnove Sopoćani su jedno vreme bili ženski manastir. Posle dolaska deset monaha i iskušenika iz manastira Crna Reka 1996. godine manastir ponovo postaje opštežiteljni, kao i što je bio u srednjem veku. Danas manastir broji trideset monaha i iskušenika.
Pripada Eparhiji raško-prizrenskoj Srpske pravoslavne crkve. Kao celina predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Izvor: vikipedija
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Crna ruka – zaverenici koji su promenili tok svetske istorije
Ko su bili ljudi iz senke koji su delovali po kafanama, šumama i podrumima Beograda – i zapalili Evropu?

"Lile za Miholjske zadušnice": Jesenji običaj paljenja vatre za duše predaka
Zaboravljen ritual iz sela zapadne Srbije koji je vekovima čuvan od zaborava

Misterija Crne boginje iz Vratarnice: Legenda koja i danas plaši Staru planinu
Zaboravljena priča iz srca Timočke Krajine: Da li je Crna boginja samo mit – ili nešto mnogo više?

OVO IME JE STARO I IMA PREJAKO ZNAČENJE: Nosila ga je najveća srpska HEROINA
Veruje se da je ovo ime nastalo od imena Milica, a muški oblik ovog imena je Milunko

Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.
Komentari(0)