STRADAO U VREME OSMANLIJA Danas su Sopoćani jedan od najznačajnijih srpskih kulturnih spomenika (FOTO/VIDEO)
Danas je teško precizirati kada su Sopoćani podignuti. Najverovatnija je pretpostavka da je manastir podignut u drugoj polovini vladavine kralja Stefana Uroša I, najverovatnije oko 1260. godine.
                                Manastir Sopoćani, dom Svete Trojice, je podigao kralj Stefan Uroš I (1243—1276) nedaleko od izvora reke Raške.
                                                                                            
                                                
                                                                                                                                                    
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                                                                                                                                 Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.  Na teritoriji Novog Pazara biće postavljeno deset fiksnih i jedna mobilna kamera za detekciju prekoračenja brzine. Ova inicijativa rezultat je analize rizika i identifikacije kritičnih tačaka na državnim putevima koji prolaze kroz naseljena mesta kao što su Mur, Selakovac, Bajevica i Lukare. Možda vas zanima:
    
            
                ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
            
            
            
            
                Nema više divljanja u saobraćaju po Novom Pazaru, grad će biti pod video nadzorom: Postavlja se deset fiksnih i jedna mobilna kamera - zaboravite brzu vožnju
            
            
            
Možda vas zanima:
            ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
            Nema više divljanja u saobraćaju po Novom Pazaru, grad će biti pod video nadzorom: Postavlja se deset fiksnih i jedna mobilna kamera - zaboravite brzu vožnju
Na teritoriji Novog Pazara biće postavljeno deset fiksnih i jedna mobilna kamera za detekciju prekoračenja brzine. Ova inicijativa rezultat je analize rizika i identifikacije kritičnih tačaka na državnim putevima koji prolaze kroz naseljena mesta kao što su Mur, Selakovac, Bajevica i Lukare.
Možda vas zanima:
            ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
            Nema više divljanja u saobraćaju po Novom Pazaru, grad će biti pod video nadzorom: Postavlja se deset fiksnih i jedna mobilna kamera - zaboravite brzu vožnju
Na teritoriji Novog Pazara biće postavljeno deset fiksnih i jedna mobilna kamera za detekciju prekoračenja brzine. Ova inicijativa rezultat je analize rizika i identifikacije kritičnih tačaka na državnim putevima koji prolaze kroz naseljena mesta kao što su Mur, Selakovac, Bajevica i Lukare.
Možda vas zanima:
            ZOV PRIRODE I NEODOLJIVOST BOŽANSKE LEPOTE Ovo mesto u Srbiji zbog niske temperature koja ide do -40 nazivaju i balkanskim Sibirom!
Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanskom poluostrvu poslednjih godina postala je omiljena destinacija među ljubiteljima netaknute prirode.
            Nema više divljanja u saobraćaju po Novom Pazaru, grad će biti pod video nadzorom: Postavlja se deset fiksnih i jedna mobilna kamera - zaboravite brzu vožnju
Na teritoriji Novog Pazara biće postavljeno deset fiksnih i jedna mobilna kamera za detekciju prekoračenja brzine. Ova inicijativa rezultat je analize rizika i identifikacije kritičnih tačaka na državnim putevima koji prolaze kroz naseljena mesta kao što su Mur, Selakovac, Bajevica i Lukare.
Manastir se nalazi na 17 km zapadno od Novog Pazara. Na ovom mestu, izvorištu srpske srednjovekovne države Nemanjića, treći sin kralja Stefana Prvovenčanog je iza sebe ostavio zadužbinu koja svojom veličinom i lepotom nadmašuje sve dotadašnje srpske crkve.
Monumentalna freska u manastiru Sopoćani. Jedna od najlepših na svetu. Reč je o liku Svetog Apostola Filipa, a freska je od ranije poznata kao Lepi Jovan:
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                    
                                                                                                                                                                                                                                                                                                
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                    
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            vikipedija/Sopoćani
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Freske manastira Sopoćani su pravo remek-delo umetnosti, što je mnogo godina kasnije Sopoćanima donelo svetsku slavu. Danas je jedan od najznačajnijih srpskih kulturnih spomenika, koji je 1979. godine uvršćen na UNESKO-vu listu svetske baštine u sklopu spomenika srednjeg veka objedinjenih pod zaštićenom celinom Stari Ras i Sopoćani.
Danas je teško precizirati kada su Sopoćani podignuti. Najverovatnija je pretpostavka da je manastir podignut u drugoj polovini vladavine kralja Stefana Uroša I, najverovatnije oko 1260. godine. Do ovakvog zaključka se došlo zaobilaznim putem, s obzirom da je sasvim pouzdan zaključak da je živopis manastira nastao šezdesetih godina 13. veka. Tokom perioda osmanlijske vlasti, u 17. veku, manastir je značajno stradao, a obnovljen je u prvim decenijama 20. veka.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                    
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            vikipedija/Sopoćani
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Nakon obnove Sopoćani su jedno vreme bili ženski manastir. Posle dolaska deset monaha i iskušenika iz manastira Crna Reka 1996. godine manastir ponovo postaje opštežiteljni, kao i što je bio u srednjem veku. Danas manastir broji trideset monaha i iskušenika.
Pripada Eparhiji raško-prizrenskoj Srpske pravoslavne crkve. Kao celina predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Izvor: vikipedija
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
            "Kako može to da znači?!" Ruskinja Aljona šokirana ovim srpskim rečima, jedna joj je posebno nepojmljiva (VIDEO)
Ruskinja Aljona već neko vreme živi u Srbiji, a dok „usvaja“ srpski jezik neke reči je iznenađuju
            Zimski dani u manastiru: Tišina, oganj i molitva dok napolju veje
Kad sneg prekrije zidine i svet utihne, srpski manastiri postaju mesta u kojima vreme stane. Unutra – tiha vatra, tiša molitva, i duša koja se vraća sebi.
            „Tiha nedelja“: Dan kada se ni dete ne budi pre vremena
U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
            Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
            Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
                        
                        
                        
                        
                        
                
            
            
Komentari(0)