Dok priroda buja i proleće pokazuje svoju punu snagu, u Srbiji se vekovima održava običaj Lazarice – veseli narodni ritual posvećen plodnosti, zdravlju i radosti. Ovaj drevni običaj, koji se vezuje za Lazarevu subotu (Vrbicu), okuplja mlade devojke koje kroz pesmu, igru i rituale donose blagoslov domovima u svom selu.
Ko su Lazarice i šta simbolizuju?
Lazarice su mlade, neudate devojke, obučene u svečane narodne nošnje, koje na Lazarevu subotu obilaze sela, pevaju posebne pesme i izvode obredne igre. Njihova uloga je da prizovu plodnost, sreću i zaštitu za domaćine i njihova imanja.
Ovaj običaj ima predhrišćanske korene, ali se kasnije povezao sa praznikom Vrbica, koji prethodi prazniku Cveti i obeležava ulazak Hrista u Jerusalim.
Možda vas zanima:
Zimski dani u manastiru: Tišina, oganj i molitva dok napolju veje
Kad sneg prekrije zidine i svet utihne, srpski manastiri postaju mesta u kojima vreme stane. Unutra – tiha vatra, tiša molitva, i duša koja se vraća sebi.
Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
Možda vas zanima:
Zimski dani u manastiru: Tišina, oganj i molitva dok napolju veje
Kad sneg prekrije zidine i svet utihne, srpski manastiri postaju mesta u kojima vreme stane. Unutra – tiha vatra, tiša molitva, i duša koja se vraća sebi.
Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
Možda vas zanima:
Zimski dani u manastiru: Tišina, oganj i molitva dok napolju veje
Kad sneg prekrije zidine i svet utihne, srpski manastiri postaju mesta u kojima vreme stane. Unutra – tiha vatra, tiša molitva, i duša koja se vraća sebi.
Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
Kako izgleda Lazarica?
Devojke se oblače u narodne nošnje, često sa vencima od prolećnog cveća.
Obilaze kuće pevajući pesme koje prizivaju sreću i rodnu godinu.
Plesom i pesmom simbolično osvećuju domaćinstvo i donose mu napredak.
Domaćini ih daruju jajima, voćem i novcem, verujući da će im to doneti prosperitet.
Simbolika običaja i njegovo značenje danas
Nekada su Lazarice bile neizostavan deo narodnog života, dok se danas ovaj običaj neguje u pojedinim krajevima Srbije, najviše kroz folklorna društva i kulturne manifestacije. Ipak, njegova simbolika ostaje jaka – prizivanje novog života, obnove i sreće.
Zašto su Lazarice važan deo srpske tradicije?
Lazarice su odraz povezanosti srpskog naroda sa prirodom i običajima. One nisu samo ritual, već i čuvanje kolektivnog sećanja na drevne običaje koji su se prenosili generacijama.
I danas, kroz zvuk pesama i igru devojaka koje koračaju selima uoči Vrbice, Lazarice podsećaju na snagu tradicije i prolećnu radost koju nose.
Zimski dani u manastiru: Tišina, oganj i molitva dok napolju veje
Kad sneg prekrije zidine i svet utihne, srpski manastiri postaju mesta u kojima vreme stane. Unutra – tiha vatra, tiša molitva, i duša koja se vraća sebi.
„Tiha nedelja“: Dan kada se ni dete ne budi pre vremena
U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
Komentari(0)