Dušman je bio najstariji od svih Nemanjića, za kog se mislilo da je žensko: A njegov život je ostao tajna do danas
Dušman Nemanjić je bio najstariji sin Stefana Dečanskog, a pogino je zajedno sa ocem u Carigradu. Zbog neobičnog imena, često je u istoriji zamenjen sa bratom Dušanom upravo jer su mu tepali sa "Dušica"
Zamislite samo da sinu date ime Dušman? To su upravo uradili Stefan Dečanski i Teodora Smilec svom najstarijem sinu. Da bi ublažil ovo ime koje se često davalo da bi oteralo zle duhove, oni su detetu tepali sa "Dušica" zbog čega je došlo do još jedne istorijske zabune pa su mnogi mislili da je prvi sin Stefana Dečanskog bio žensko...
Budući kralj Stefan Dečanski prvo se oženio bugarskom princezom Teodorom Smilec i s njom dobio budućeg cara Dušana, ali pre njega, dobili su sina kojem su nadenuli ime Dušman. I sve dok mu je stariji brat bio živ, Dušana su izgleda nazivali deminutivom: Dušic.
Dragutin je pao s konja, zbog čega je Milutin postao kralj, ali pošto nije hteo da ispoštuje prvobitni dogovor i da presto ostavi sinovcu Vladislavu, Dragutinovom sinu, braća su morala da ratuju, pa je naposletku taj sporazum obnovljen.
Možda vas zanima:
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
Legenda o caru Urošu: Istina o izgubljenom blagu
Narodna predanja tvrde da je poslednji nemanjićki car, Uroš V, poznat kao „Nejaki“, ostavio iza sebe ogromno blago. Ali gde je ono nestalo?
Možda vas zanima:
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
Legenda o caru Urošu: Istina o izgubljenom blagu
Narodna predanja tvrde da je poslednji nemanjićki car, Uroš V, poznat kao „Nejaki“, ostavio iza sebe ogromno blago. Ali gde je ono nestalo?
Možda vas zanima:
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
Legenda o caru Urošu: Istina o izgubljenom blagu
Narodna predanja tvrde da je poslednji nemanjićki car, Uroš V, poznat kao „Nejaki“, ostavio iza sebe ogromno blago. Ali gde je ono nestalo?
Problem s tim imao je Milutinov sin Stefan, pa je digao bunu na oca, koja je međutim skršena a on oslepljen i zajedno sa sinovima prognan u Carigrad, gde je ostao punih sedam godina, vrativši se tek pred očevu smrt, posle koje je, u nastalom haosu, čudesno progledao i poveo rat protiv svog polubrata Konstantina, kojeg je Milutin odredio za naslednika, a koji je u tom sukobu poražen;
Stefan prozvan Dečanski postao je jedini vladar, dok ga sin Dušan nije zbacio u vlastitoj buni, do koje je došlo zato što kralj nije na pravi način iskoristio pobedu vojske nad Bugarima kod Velbužda, tj. nije dopustio vlasteli zaposedanje novih teritorija, nije prihvatio ponudu bugarske vlastele za personalnu uniju, nije dozvolio čak ni pljačku, a možda je planirao i da razbaštini Dušana.
A sad zamislite koliko bi ovi i ovakvi intenzivni porodični odnosi bili dodatno zakomplikovani da je preživeo Stefana Dečanskog drugi sin, koji se zvao ili Dušman ili Dušic, i koji je bio ili stariji ili mlađi od Dušana.
Prvo, malo ljudi kod nas zna da je on uopšte i postojao, pošto je preminuo tokom carigradskog izgnanstva svog oca; drugo, vlada konfuzija oko njegove identifikacije: da li je on stariji Dušman dok je Dušic zapravo deminutiv mlađeg Dušana? ili je budući car Dušan u stvari Dušman dok je Dušic mlađi brat?
Sad smo još i dobri, ranije su pojedini gajili uverenje, doduše manjinsko, da je Dušic u stvari bila Dušica, nekakva Dušanova mlađa sestra (to se može pronaći kod Vladana Đorđevića u trilogiji „Car Dušan”); doduše, većinski je istoriografija i tada smatrala da se radilo o sinu, samo je verovala da se radi o mlađem sinu po imenu Dušic, dok je Dušmana poistovećivala sa Dušanom.
Kako Dejan Ječmenica ukazuje u knjizi „Nemanjići drugog reda”, najstarija izdanja „Života kraljeva i arhiepiskopa srpskih”, kao i rodoslovi i letopisi, pominju Dušmana i Dušica, tim redosledom, koji ukazuje na to da je Dušman stariji.
Istovremeno, on dokazuje da je „Dušic” deminutiv od Dušana, da je Dušman rođen između 1306. i 1308, ubrzo po ženidbi Stefana Dečanskog za Teodoru Smilec, te da ubrzo nakon njega na svet dolazi i budući car Srbljem i Grkom.
Koji to možda i ne bi bio, da Dušman nije preminuo u Carigradu; da nije, možda bi srpska istorija bila drugačija, a možda bi samo srpska igra prestola bila luđa i haotičnija, a sve ostalo bilo isto.
(Telegraf)
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)