"ISTORIJA Beograda je istorija hiljadu opsada."

- Ti, međutim, rasteš, uz zornjaču jasnu, sa Avalom plavom, u daljini, kao breg“, piše o Beogradu 1956. godine na plaži Kuden, u blizini Londona, Miloš Crnjanski. Nakon deset godina izgnanstva, jedan od najvećih srpskih pisaca XX veka piše dobro poznatu poemu Lament nad Beogradom, tugujući za gradom u kome se nije rodio, već je tu proveo samo manji deo života.
Crnjanski se deceniju kasnije vraća u Beograd, gde će se smestiti u istom onom hotelu u kom je ranije živeo Ivo Andrić, a potom do smrti 1977. godine živeti u stanu u Mileševskoj ulici, na drugom spratu, iznad kafane Vltava. Crnjanski će kao svi njegovi stanovnici u gradu na ušću Dunava biti došljak.
Ako je suditi po za istoriju Srba ključnom pisanom izvoru, delu „O upravljanju carstvom“ vizantijskog cara Konstantina Porfirogenita, Srbi su nalik na Crnjanskog prešli Dunav i videli Beograd na kratko, a potom se, početkom VII veka, naselili daleko na jugu. No, kao da ga nisu mogli zaboraviti – Porforogenit pripoveda kako su zamolili cara Iraklija da im dopusti da se vrate, a potom se smestili kod antičkog Singidunuma na Dunavu.
Možda vas zanima:

SAHAT KULA SAČUVANA U IZVORNOM OBLIKU: Javni sat, svedok vremena, nikada nije izgubio na značaju
Podignuta je sredinom XVIII veka, a danas predstavlja glavni ulaz u Gornji grad.

DUGO ČUVANA TAJNA BIVŠE SFRJ: Procurele fotografije autopsije vanzemaljca iz 1966. godine u Beogradu! (FOTO)
U novembru 1966. godine blizu malog sela Otoček u bivšoj SFRJ srušio se leteći objekat i nepoznato biće je izvučeno iz letelice
Možda vas zanima:

SAHAT KULA SAČUVANA U IZVORNOM OBLIKU: Javni sat, svedok vremena, nikada nije izgubio na značaju
Podignuta je sredinom XVIII veka, a danas predstavlja glavni ulaz u Gornji grad.

DUGO ČUVANA TAJNA BIVŠE SFRJ: Procurele fotografije autopsije vanzemaljca iz 1966. godine u Beogradu! (FOTO)
U novembru 1966. godine blizu malog sela Otoček u bivšoj SFRJ srušio se leteći objekat i nepoznato biće je izvučeno iz letelice
Možda vas zanima:

SAHAT KULA SAČUVANA U IZVORNOM OBLIKU: Javni sat, svedok vremena, nikada nije izgubio na značaju
Podignuta je sredinom XVIII veka, a danas predstavlja glavni ulaz u Gornji grad.

DUGO ČUVANA TAJNA BIVŠE SFRJ: Procurele fotografije autopsije vanzemaljca iz 1966. godine u Beogradu! (FOTO)
U novembru 1966. godine blizu malog sela Otoček u bivšoj SFRJ srušio se leteći objekat i nepoznato biće je izvučeno iz letelice
Većina modernih istorija grada, poput Istorije Beograda u izdanju Balkanološkog instituta SANU, navode da se grad već u IX veku u dokumentima javlja pod slovenskim imenom Beli grad. Mada će ga Romeji, odnosno Vizantija nazivati drugačije još dugo, to znači da ovo ime nosi od trenutka kad su ga naselili Sloveni.
Ako samo razgledate mapu Balkana, videćete kako su južnoslovenski nazivi gradova inače strašni – posprdni, sumorni, mračni. Beogradu su, međutim, Sloveni dali prekrasno ime, očigledno očarani belim keltskim i rimskim utvrđenjem na steni iznad dve reke.
„Najružniji grad na najlepšem mestu na svetu“, opisuje ga francuski arhitekta Le Korbizje. Antički grad koji ima takvu sudbinu da je najstarija zgrada u njemu mlađa od 300 godina. NJegov čudesni položaj mami putopisce i trgovce, ali i osvajače.
Istorija Beograda je istorija hiljadu opsada. Zato je i postao grad koji neprekidno menja lik, ali preživljava sve moguće stvari. „Istrgan, prosut, upravo kao da nikad ne postoji, nego večno nastaje, dograđuje se i oporavlja“, piše Ivo Andrić.

Izbegavajte ove stvari da nosite kao poklone na slavu: U narodu se veruje da nose lošu energiju i neseću
Kad krene sezona slava uvek je dilema šta poneti domaćinu za poklon

Šta stvarno predstavlja 7 smrtnih grehova: Samo ste vi odgovorni za svoj život i sudbinu!
Ponos može da ima više značenja, ali je najčešće ono kad se ljudi smatraju boljima od drugih, kada prelazi u gordost - veliki smrtni greh

TAJNE NAJPOZNATIJE FRESKE SRBIJE – Kako je Beli Anđeo iz Mileševe preživeo vekove i postao simbol duhovnosti?
Freska Belog Anđela iz manastira Mileševa nije samo umetničko remek-delo – ona je poruka večnosti. Kako je nastala, šta simbolizuje i zašto je poslala prvo svemirsko pozdravno pismo čovečanstva?

TURSKI UTICAJ NA SRPSKU NOŠNJU – Kako su hanume oblikovale modu Balkana?
Iako su vekovi turske vladavine doneli promene u kulturi i načinu života, njihov uticaj na srpsku narodnu nošnju i danas je vidljiv. Koji su komadi odeće ostali iz osmanskog perioda i kako su žene koristile modu da šalju tajne poruke?

MISTERIJA CRNOG GAVRANA SA PETROVARADINSKE TVRĐAVE – Da li zaista čuva tajne vojnika i duhova prošlosti?
Legenda o crnom gavranu koji ne napušta Petrovaradinsku tvrđavu intrigira vekovima. Da li je reč o običnoj ptici, ili o drevnom čuvaru ovog mističnog mesta?
Komentari(0)