"ISTORIJA Beograda je istorija hiljadu opsada."

- Ti, međutim, rasteš, uz zornjaču jasnu, sa Avalom plavom, u daljini, kao breg“, piše o Beogradu 1956. godine na plaži Kuden, u blizini Londona, Miloš Crnjanski. Nakon deset godina izgnanstva, jedan od najvećih srpskih pisaca XX veka piše dobro poznatu poemu Lament nad Beogradom, tugujući za gradom u kome se nije rodio, već je tu proveo samo manji deo života.
Crnjanski se deceniju kasnije vraća u Beograd, gde će se smestiti u istom onom hotelu u kom je ranije živeo Ivo Andrić, a potom do smrti 1977. godine živeti u stanu u Mileševskoj ulici, na drugom spratu, iznad kafane Vltava. Crnjanski će kao svi njegovi stanovnici u gradu na ušću Dunava biti došljak.
Ako je suditi po za istoriju Srba ključnom pisanom izvoru, delu „O upravljanju carstvom“ vizantijskog cara Konstantina Porfirogenita, Srbi su nalik na Crnjanskog prešli Dunav i videli Beograd na kratko, a potom se, početkom VII veka, naselili daleko na jugu. No, kao da ga nisu mogli zaboraviti – Porforogenit pripoveda kako su zamolili cara Iraklija da im dopusti da se vrate, a potom se smestili kod antičkog Singidunuma na Dunavu.
Možda vas zanima:

NAJSTARIJA BEOGRADSKA KAFANA Jedno vreme je samo u ovoj kafani pušenje bilo zabranjeno
Vreme je prolazilo, a kafan nije dobila novo ime i "?" se zadržao do dana današnjeg.

Imao je odličan posao, srećan život, a onda je 8 dana bos pešačio do Beograda: Šok život beskućnika kog viđamo svaki dan
Svaki beskućnik u svojoj duši nosi tešku životnu priču, običnu punu nepravdi.
Možda vas zanima:

NAJSTARIJA BEOGRADSKA KAFANA Jedno vreme je samo u ovoj kafani pušenje bilo zabranjeno
Vreme je prolazilo, a kafan nije dobila novo ime i "?" se zadržao do dana današnjeg.

Imao je odličan posao, srećan život, a onda je 8 dana bos pešačio do Beograda: Šok život beskućnika kog viđamo svaki dan
Svaki beskućnik u svojoj duši nosi tešku životnu priču, običnu punu nepravdi.
Možda vas zanima:

NAJSTARIJA BEOGRADSKA KAFANA Jedno vreme je samo u ovoj kafani pušenje bilo zabranjeno
Vreme je prolazilo, a kafan nije dobila novo ime i "?" se zadržao do dana današnjeg.

Imao je odličan posao, srećan život, a onda je 8 dana bos pešačio do Beograda: Šok život beskućnika kog viđamo svaki dan
Svaki beskućnik u svojoj duši nosi tešku životnu priču, običnu punu nepravdi.
Većina modernih istorija grada, poput Istorije Beograda u izdanju Balkanološkog instituta SANU, navode da se grad već u IX veku u dokumentima javlja pod slovenskim imenom Beli grad. Mada će ga Romeji, odnosno Vizantija nazivati drugačije još dugo, to znači da ovo ime nosi od trenutka kad su ga naselili Sloveni.
Ako samo razgledate mapu Balkana, videćete kako su južnoslovenski nazivi gradova inače strašni – posprdni, sumorni, mračni. Beogradu su, međutim, Sloveni dali prekrasno ime, očigledno očarani belim keltskim i rimskim utvrđenjem na steni iznad dve reke.
„Najružniji grad na najlepšem mestu na svetu“, opisuje ga francuski arhitekta Le Korbizje. Antički grad koji ima takvu sudbinu da je najstarija zgrada u njemu mlađa od 300 godina. NJegov čudesni položaj mami putopisce i trgovce, ali i osvajače.
Istorija Beograda je istorija hiljadu opsada. Zato je i postao grad koji neprekidno menja lik, ali preživljava sve moguće stvari. „Istrgan, prosut, upravo kao da nikad ne postoji, nego večno nastaje, dograđuje se i oporavlja“, piše Ivo Andrić.

BOJA CVEĆA KOJA PRIVLAČI OBILJE: Starinsko verovanje koje živi i danas
Bez obzira na to da li ove godine birate popularne geranijume ili ljubičice, svaka od ovih biljaka može vam doneti sreću.

Hapšeni su i proganjani kao Srbi katolici: Od Ivana Gundulića do Ive Andrića, oni su velikani koji nikada nisu zaboravili svoje pravo poreklo
Srbi na zapadu Balkana su vekovima prihvatali rimokatoličku veru, nekada dobrovoljno da bi mogli da budu ravnopravni građani sa ostalim katoličkim narodima, a nekada i silom kao što se događalo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Dubrovnik je bio najvažnije uporište Srba katolika.

Zasijaće u punom sjaju: Rekonstrukcija dva važna spomenika u Užicu - na kompleksu Kadinjača i na spomen česmi na Sinjevcu
Narodni muzej Užice i Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo trenutno rade na dva projekta iz oblasti konzervatorsko – restauratorskih radova na teritoriji grada Užice.

Otac srpskog genija govorio 8 jezika: Milutin Tesla imao jednu čudesnu sposobnost, a zbog ovoga Nikola nije došao na očevu sahranu
Nikola Tesla se sećao kako je otac znao napamet ogromne odlomke iz Homerovih epova i biblijskih tekstova, te kako je često veče provodio u diskusijama, recitovanju i filozofiranju.

Zaboravljena tradicija: Kako se nekada slavio Sveti Trifun u Srbiji
Srbija je zemlja bogate tradicije, u kojoj svaki praznik nosi posebne običaje i priče. Jedan od manje poznatih, ali nekada veoma cenjenih praznika, jeste Sveti Trifun – zaštitnik vinograda i vinogradara.
Komentari(0)