"ISTORIJA Beograda je istorija hiljadu opsada."
- Ti, međutim, rasteš, uz zornjaču jasnu, sa Avalom plavom, u daljini, kao breg“, piše o Beogradu 1956. godine na plaži Kuden, u blizini Londona, Miloš Crnjanski. Nakon deset godina izgnanstva, jedan od najvećih srpskih pisaca XX veka piše dobro poznatu poemu Lament nad Beogradom, tugujući za gradom u kome se nije rodio, već je tu proveo samo manji deo života.
Crnjanski se deceniju kasnije vraća u Beograd, gde će se smestiti u istom onom hotelu u kom je ranije živeo Ivo Andrić, a potom do smrti 1977. godine živeti u stanu u Mileševskoj ulici, na drugom spratu, iznad kafane Vltava. Crnjanski će kao svi njegovi stanovnici u gradu na ušću Dunava biti došljak.
Ako je suditi po za istoriju Srba ključnom pisanom izvoru, delu „O upravljanju carstvom“ vizantijskog cara Konstantina Porfirogenita, Srbi su nalik na Crnjanskog prešli Dunav i videli Beograd na kratko, a potom se, početkom VII veka, naselili daleko na jugu. No, kao da ga nisu mogli zaboraviti – Porforogenit pripoveda kako su zamolili cara Iraklija da im dopusti da se vrate, a potom se smestili kod antičkog Singidunuma na Dunavu.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Većina modernih istorija grada, poput Istorije Beograda u izdanju Balkanološkog instituta SANU, navode da se grad već u IX veku u dokumentima javlja pod slovenskim imenom Beli grad. Mada će ga Romeji, odnosno Vizantija nazivati drugačije još dugo, to znači da ovo ime nosi od trenutka kad su ga naselili Sloveni.
Ako samo razgledate mapu Balkana, videćete kako su južnoslovenski nazivi gradova inače strašni – posprdni, sumorni, mračni. Beogradu su, međutim, Sloveni dali prekrasno ime, očigledno očarani belim keltskim i rimskim utvrđenjem na steni iznad dve reke.
„Najružniji grad na najlepšem mestu na svetu“, opisuje ga francuski arhitekta Le Korbizje. Antički grad koji ima takvu sudbinu da je najstarija zgrada u njemu mlađa od 300 godina. NJegov čudesni položaj mami putopisce i trgovce, ali i osvajače.
Istorija Beograda je istorija hiljadu opsada. Zato je i postao grad koji neprekidno menja lik, ali preživljava sve moguće stvari. „Istrgan, prosut, upravo kao da nikad ne postoji, nego večno nastaje, dograđuje se i oporavlja“, piše Ivo Andrić.
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
Komentari(0)