Rođenje deteta predstavlja najsrećniji trenutak u životu svake porodice. Kod izbora imena za dečaka ili devojčicu roditelji se vode tradicijom, modom ili ličnim afinitetima, a ima onih i koji razmatraju i proučavaju značenje imena pre nego što se definitivno odluče.

Ako spadate u ovu poslednju grupu verovatno bi trebalo da izbegnete sledeća imena jer ona imaju tužna ili čak ružna značenja:
Tugomir/Tugomirka – ime je nastalo u narodu spajanjem reči “tuga” i “mir”. U prenesenom značenju znači da roditelji toliko “čeznu za mirom” da su tužni i nesrećni.
Prodan/Prodana – staro slavenosrpsko zaštitno ime, davalo se onom detetu koje je “od Boga dato” kao zamena za starije koje je stradalo.
Možda vas zanima:

SRPSKO MUŠKO IME U SEBI NOSI TUGU: Mnogi u Srbiji ne znaju kakvu simboliku nosi sa sobom
Roditelji se ponovo sve češće odlučuju da svojoj deci daju stara srpska imena

IMA POSEBNO ZNAČENJE Ovo ime je već godinama najpopularnije u Srbiji
Ako čekate bebu dečaka, a još uvek ne znate koje ime da mu date, imamo predloge za vas. U nastavku vas očekuje lista najpopularnijih muških imena u Srbiji na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku.
Jaglika – ime se davalo devojčicama ukoliko je kuća u žalosti, na primer, ako je otac poginuo pre rođenja deteta ili majka ne preživi porođaj.
Stadija – ime se davalo devojčicama da bi, nakon nje, prestala da se rađaju ženska deca.
Dostana – davalo se detetu u funkciji zaustavljanja daljeg rađanja u porodici gde je već bilo dovoljno dece.
Stana/Stanka/Stanija/Stanica/Stanika – slično kao i imena iznad, davala su se da bi prestalo rađanje ženske dece.
Vlasije/Vlajko – Vlasije je muško ime grčkog porekla i znači “strog”, “grub”, “trom”.
Gorčin/Gorčilo – ime izvedeno od osnove prideva “gorko”, “gorčina”, “gorak”. Davalo se deci da se zaštitila od zlih duhova jer oni, kaže verovanje, zaobilaze “gorku” decu jer im ne mogu nauditi.
Mina – veoma popularno ime koje je u osnovi bilo nadimak od imena Jasnima, Emina, Milena, Vilhemina… žensko ime koje u suštini ne znači ništa na srpskom jeziku osim eksplozivne naprave.
Nenad – ime nastalo od glagola “nadati se”, sa negacijom, tj. “iznenaditi se”. Ime se najčešće daje deci koja su došla na ovaj svet “nenadano”, “iznenada”, kome se roditelji nisu nadali.
Najda/Najdan – ime nastalo od korena reči “nađena” tj. starog glagola “najdena”. Nekada je bio običaj da se dete ostavi na putu, obično na raskrsnici, da bi se dete i porodica spasili od uroka. Dete onda kao bude tu nađeno, i tako se prekida sa bolestima i umiranjem u porodici.

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)