Izvoz suve šljive velika šansa za srpske voćare: Cena mnogo veća nego za sveže plodove, a najboljom sortom za ovakvu vrstu prerade pokazala se čačanska "nada" (FOTO)
U Srbiji je posađeno preko 40 miliona stabala šljive, a po proizvodnji ovog voća naša zemlja se nalazi među liderskim pozicijama u svetu. Ipak, izvoz šljive u svežem stanju za većinu voćara nije profitabilan, pa se mnogi odlučuju za sušenje plodova i na taj način ih distribuiraju kod inostranih kupaca.
- Suva šljiva je daleko skuplja od sveže, zarade ima zavisno od godine do godine, nije potražnja uvek ista. Za izvoz cena je solidna, a naša šljiva najtraženija je u Francuskoj, ali smatramo da će se interesovanje za suvu šljivu proširiti što bi nama prerađivačima donelo sigurniji i bolji plasman“, rekao je za RINU Slobodan Đurđević, voćar iz Topole.
Za postizanje visokog kvaliteta osušenih plodova šljive izbor odgovarajuće sorte za sušenje jedan je od najvažnijih preduslova.
- Od 18 sorti šljive stvorenih u Institutu za voćarstvo u Čačku, po svojim pozitivnim karakteristikama i pogodnošću ploda za različite namene, pre svega sušenje, od novije stvorenih, posebno se izdvaja sorta Nada. To je sorta kombinovanih svojstava, pogodna za svežu potrošnju, sušenje i različite vidove prerade. Nastala je ukrštanjem sorti Stenlej i Skolduš a za novu sortu priznata je 2012. godine", kaže dr Olga Mitrović iz čačanske naučne ustanove.
Rezultati istraživanja sprovedenih u Institutu za voćarstvo ukazuju da plodovi sorte Nada imaju povoljne tehnološke karakteristike za preradu sušenjem od kojih su najzačajnije odgovarajuća masa, povoljan udeo koštice i tamna boja pokožice. Vrlo bitna karakteristika je i da tokom sušenja iz plodova ne dolazi do curenja soka. Randman sušenja je povoljan, manji od četiri, što znači da je za jedan kilogram suve šljive u proseku potrebno manje od četiri kilograma sveže.
- Osušeni plodovi su prijatne arome i slatkastog ukusa, tamno obojeni zbog čega se dopadaju potrošačima koji su navikli na tamnu boju suve šljive. Takođe, ispitivanja su pokazala da plodovi Nade predstavljaju bogat izvor polifenolnih jedinjenja koji doprinose povećanju antioksidativnog kapaciteta i stoga predstavljaju snažne antioksidanse”, poručuje dr Olga Mitrović.
Plodovi ove sorte u našim ekološkim uslovima sazrevaju sredinom avgusta. Ujednačene su krupnoće, prosečne težine od 35 do 45 grama, eliptičnog oblika, tamno plave boje koju prekriva obilni pepeljak. Atraktivnog su izgleda, slatkastog ukusa i dobrog kvaliteta. Meso ploda je žute boje, umereno čvrsto i sočno. Koštica je srednje krupnoće i cepača je, odnosno potpuno se odvaja od mesa ploda. Plodovi u proseku sadrže 16,50% rastvorljivih suvih materija i manji sadržaj kiselina što uzrokuje viši indeks slasti, odnosno slađi ukus.
Neobična kolekcija od koje zastaje dah: Slobodan iz Užica godinama skuplja i sklapa makete automobila, da sastavi fiću bilo je potrebno čak 700 dana, ali nije odustao
Svaki kutak njegove kuće ispunjen je automobilima najpoznatijih brendova, mnoge od njih dobio je kao poklon dok je za nekim modelima išao čak u Nemačku. Slobodan Jakovljević iz Užica već godinama ima neobičan hobi i pravi je strastveni kolekcionar maketa autića. Strpljenje i upornost su osobine koje ga krase jer da bi sklopio maketu jedne fiće potrebno mu je čak 700 dana i dosta novca kako bi ona izgledala kao prava.
Za njega prepreka nema, sve ih uspešno ruši: Lazar je najuspešniji čačanski paratriatlonac, iako ima svega dva posto vida njegova svaka njegova medalja sija najsjajnije
Čovekovo zdravlje je pravi dragulj o kome često i ne razmišljamo, a zdrava spoljašnost često počinje iz unutrašnjosti o čemu svedoči i Lazar Filipović, uspešan patriatlonac koji vidi svega dva odsto. On je osoba zdravog duha i za njega ne postoje barijere, svaku prepreku uspešno predje uprkos hendikepu.
Mirko ništa ne prepušta slučaju, u opticaju su i lanci i katanci: Angažovao komšije, pse i aktivirao kamere da mu čuvaju kuću tokom praznika
Provala u stan ili kuću je jedna od onih tema o kojima ne volimo da razmišljamo, te često smatramo da se to neće dogoditi baš nama, ili pak da mi iz onih ili ovih razloga nismo meta.
Reka Lim ponovo zasijala punim sjajem: Udruženim snagama očistili ekološku bombu, ogromne količine smeća se više neće širiti u tri države
Reka Lim ponovo zasijala punim sjajem: Udruženim snagama očistili ekološku bombu, ogromne količine smeća se više neće širiti u tri države
ŠTA TREBA DA SE JEDE NA VELIKI PETAK, A ŠTA NIKAKO NE SME DA SE IZNOSI NA TRPEZU: Greška koja se nesvesno potkrada svima
Veliki petak je jedan od najtužnijih dana u hrišćanstvu i taj dan ne zvone zvona, tiho se priča i praktikuje se gladovanje
Komentari(0)