ZAVODNICE MOGU BITI OPASNE PO ŽIVOT Da "ništa ne rađa kao pečurke posle kiše" uverite se i sami (FOTO/VIDEO)
Nekada je po suvoborskim šumama bilo na desetine berača, koji su živeli od prodaje pečuraka. Sada je situacija poprilično drugačija, pa u ovu avanturu najpre kreću ljubitelji prirode. Stručnjaci kažu da čak i neke jestive pečurke usled dugog stajanja mogu postati opasne po zdravlje.
U suvoborskim selima mnogi meštani se raduju kišnim danima, jer kako se kaže “ništa ne rađa kao pečurke posle kiše”. Zdrave i hranjive one su rado viđene na mnogim trpezama, ali ipak ima onih koje se beru i nažalost probaju i jedu – samo jednom. Međutim, u Pranjanima nema nepoznanica. Svi dobro znaju koje se to pečurke zaobilaze, a koje stavljaju u korpu.
“Jedu se lisičarke, vrganji, popovače.. znamo kako one izgledaju i samo njih beremo. Čuo sam da se dosta ljudi otrovalo pečurkama, ali mora se povesti računa u koju šumu idete da ih berete, ne može da se jede bilo šta”, kaže Boško Milovanović.
U potragu za pečurkama, kreće se ranom zorom, a naoružani znanjem i strpljenjem, berači u šumi provode i po nekoliko sati. Ono što može da zbuni berače jeste da vrlo često odmah pored jestivih rastu i otrovne gljive u narodu zvane zavodnice. Biolog Duško Brković otkriva tajnu koju treba da znate.
Možda vas zanima:
POSEBAN SVET I POMALO MISTIČAN Gljive nisu ni biljke ni životinje, i koliko god da ih volimo, toliko ih se i plašimo, jer postoje neverovatno opasne i otrovne vrste (FOTO/VIDEO)
Prava je šteta što se na našoj trpezi uglavnom mogu naći šampinjoni, ređe vrganji i bukovače, jer u našoj zemlji ima na desetine vrsta jestivih pečuraka
ČUDOTVORNA LEKOVITA GLJIVA Ublažava upale, služi za mršavljenje, preporučuje se osobama sa visokim krvnim pritiskom i arterosklerozom (VIDEO/RECEPT)
Pravi vrganj ili hrastov vrganj ili samo vrganj, jestiva je gljiva iz roda vrganja koju možemo naći u nižim krajevima unutrašnjosti ili višim krajevima submediterana. Ona raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenim mahovinom od leta do jeseni. Raste u Šumadiji, Bosanskoj Krajini, u okolini Banjaluke, u Slavoniji, na Kordunu i Baniji itd. je vrlo čest.
Možda vas zanima:
POSEBAN SVET I POMALO MISTIČAN Gljive nisu ni biljke ni životinje, i koliko god da ih volimo, toliko ih se i plašimo, jer postoje neverovatno opasne i otrovne vrste (FOTO/VIDEO)
Prava je šteta što se na našoj trpezi uglavnom mogu naći šampinjoni, ređe vrganji i bukovače, jer u našoj zemlji ima na desetine vrsta jestivih pečuraka
ČUDOTVORNA LEKOVITA GLJIVA Ublažava upale, služi za mršavljenje, preporučuje se osobama sa visokim krvnim pritiskom i arterosklerozom (VIDEO/RECEPT)
Pravi vrganj ili hrastov vrganj ili samo vrganj, jestiva je gljiva iz roda vrganja koju možemo naći u nižim krajevima unutrašnjosti ili višim krajevima submediterana. Ona raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenim mahovinom od leta do jeseni. Raste u Šumadiji, Bosanskoj Krajini, u okolini Banjaluke, u Slavoniji, na Kordunu i Baniji itd. je vrlo čest.
Možda vas zanima:
POSEBAN SVET I POMALO MISTIČAN Gljive nisu ni biljke ni životinje, i koliko god da ih volimo, toliko ih se i plašimo, jer postoje neverovatno opasne i otrovne vrste (FOTO/VIDEO)
Prava je šteta što se na našoj trpezi uglavnom mogu naći šampinjoni, ređe vrganji i bukovače, jer u našoj zemlji ima na desetine vrsta jestivih pečuraka
ČUDOTVORNA LEKOVITA GLJIVA Ublažava upale, služi za mršavljenje, preporučuje se osobama sa visokim krvnim pritiskom i arterosklerozom (VIDEO/RECEPT)
Pravi vrganj ili hrastov vrganj ili samo vrganj, jestiva je gljiva iz roda vrganja koju možemo naći u nižim krajevima unutrašnjosti ili višim krajevima submediterana. Ona raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenim mahovinom od leta do jeseni. Raste u Šumadiji, Bosanskoj Krajini, u okolini Banjaluke, u Slavoniji, na Kordunu i Baniji itd. je vrlo čest.
“Lisičarke se pojavljuju direktno na tlu, a zavodnice manje više u zoni panjeva ili direktno na grančicama u većem broju”, izjavio je Brković.
Trovanje pečurkama može da izazove smrt, invaliditet i oštećenje bubrega, zato ako planirate da krenete u šumu u avanturu, biolog vam savetuje oprez.
“Ako prvi put berete pečurke i ukoliko niste sigurni u svoje poznavanje ovih biljaka, uvek povedite nekog iskusnijeg, nekog ko je već to radio. Možete da se potpomognete literaturom i slikama, ali ipak najsigurnija je varijanta da ne ekspermentišete sami”, naglašava Duško.
Nekada je po suvoborskim šumama bilo na desetine berača, koji su živeli od prodaje pečuraka. Sada je situacija poprilično drugačija, pa u ovu avanturu najpre kreću ljubitelji prirode. Stručnjaci kažu da čak i neke jestive pečurke usled dugog stajanja mogu postati opasne po zdravlje, zato zaboravite na plastičene kese i čuvajte ih samo i isključivo u drvenim korpama!
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
OVE SUBOTE SLAVIMO VRBICU ILI LAZAREVU SUBOTU: Svaka majka treba da uradi JEDNU VAŽNU STVAR
U subotu nas čeka jedan lep praznik - Lazareva subota ili Vrbica, a kod nas ima mnogo običaja posvećenih ovom prazniku
SVE JE UNIŠTENO Aprilski mraz napravio katastrofu, pitanje je da li će biti za rakiju
Prijepolje - Noćnu moru svakog voćara ovog proleća na svojoj koži osetio je Miroslav Puškić iz Prijepolja. Godinama unazad on ima plantaže jabuka i šljiva u koje ulaže velika sredstva i vodi računa o svakom stablu i svakom plodu, ipak priroda je ovog aprila ipak bila jača i aprilski mraz već sad je potpuno desetkovao rod šljiva.
PREDIVNO Najlepše prirodne boje za USKRŠNJA JAJA, vino, kurkuma i hibiskus, oduševiće vas
Prirodne boje su sve više popularne za farbanje jaja, tako da su ovo odlična rešenja ako ne želite da koristite kupovne boje za jaja.
OVAKO SE NEGUJE NAJLEPŠI PROLEĆNI CVET: Uspeva čak i početnicima, a verovanje kaže da privlači veliku sreću!
Ukrasna detelina je najlepši detalj svakog balkona i dvorišta
ŠTA AKO SE SLUČAJNO OMRSIM U VASKRŠNJEM POSTU? Sveštenik nam otkriva šta kaže crkva i koja "greška" je veća
Mnogi ljudi poste samo prvu i poslednju nedelju. Da li je to u redu?
Komentari(0)