ZAVODNICE MOGU BITI OPASNE PO ŽIVOT Da "ništa ne rađa kao pečurke posle kiše" uverite se i sami (FOTO/VIDEO)
Nekada je po suvoborskim šumama bilo na desetine berača, koji su živeli od prodaje pečuraka. Sada je situacija poprilično drugačija, pa u ovu avanturu najpre kreću ljubitelji prirode. Stručnjaci kažu da čak i neke jestive pečurke usled dugog stajanja mogu postati opasne po zdravlje.
U suvoborskim selima mnogi meštani se raduju kišnim danima, jer kako se kaže “ništa ne rađa kao pečurke posle kiše”. Zdrave i hranjive one su rado viđene na mnogim trpezama, ali ipak ima onih koje se beru i nažalost probaju i jedu – samo jednom. Međutim, u Pranjanima nema nepoznanica. Svi dobro znaju koje se to pečurke zaobilaze, a koje stavljaju u korpu.
“Jedu se lisičarke, vrganji, popovače.. znamo kako one izgledaju i samo njih beremo. Čuo sam da se dosta ljudi otrovalo pečurkama, ali mora se povesti računa u koju šumu idete da ih berete, ne može da se jede bilo šta”, kaže Boško Milovanović.
FOTO:RINA
U potragu za pečurkama, kreće se ranom zorom, a naoružani znanjem i strpljenjem, berači u šumi provode i po nekoliko sati. Ono što može da zbuni berače jeste da vrlo često odmah pored jestivih rastu i otrovne gljive u narodu zvane zavodnice. Biolog Duško Brković otkriva tajnu koju treba da znate.
Možda vas zanima:
POSEBAN SVET I POMALO MISTIČAN Gljive nisu ni biljke ni životinje, i koliko god da ih volimo, toliko ih se i plašimo, jer postoje neverovatno opasne i otrovne vrste (FOTO/VIDEO)
Prava je šteta što se na našoj trpezi uglavnom mogu naći šampinjoni, ređe vrganji i bukovače, jer u našoj zemlji ima na desetine vrsta jestivih pečuraka
ČUDOTVORNA LEKOVITA GLJIVA Ublažava upale, služi za mršavljenje, preporučuje se osobama sa visokim krvnim pritiskom i arterosklerozom (VIDEO/RECEPT)
Pravi vrganj ili hrastov vrganj ili samo vrganj, jestiva je gljiva iz roda vrganja koju možemo naći u nižim krajevima unutrašnjosti ili višim krajevima submediterana. Ona raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenim mahovinom od leta do jeseni. Raste u Šumadiji, Bosanskoj Krajini, u okolini Banjaluke, u Slavoniji, na Kordunu i Baniji itd. je vrlo čest.
Možda vas zanima:
POSEBAN SVET I POMALO MISTIČAN Gljive nisu ni biljke ni životinje, i koliko god da ih volimo, toliko ih se i plašimo, jer postoje neverovatno opasne i otrovne vrste (FOTO/VIDEO)
Prava je šteta što se na našoj trpezi uglavnom mogu naći šampinjoni, ređe vrganji i bukovače, jer u našoj zemlji ima na desetine vrsta jestivih pečuraka
ČUDOTVORNA LEKOVITA GLJIVA Ublažava upale, služi za mršavljenje, preporučuje se osobama sa visokim krvnim pritiskom i arterosklerozom (VIDEO/RECEPT)
Pravi vrganj ili hrastov vrganj ili samo vrganj, jestiva je gljiva iz roda vrganja koju možemo naći u nižim krajevima unutrašnjosti ili višim krajevima submediterana. Ona raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenim mahovinom od leta do jeseni. Raste u Šumadiji, Bosanskoj Krajini, u okolini Banjaluke, u Slavoniji, na Kordunu i Baniji itd. je vrlo čest.
Možda vas zanima:
POSEBAN SVET I POMALO MISTIČAN Gljive nisu ni biljke ni životinje, i koliko god da ih volimo, toliko ih se i plašimo, jer postoje neverovatno opasne i otrovne vrste (FOTO/VIDEO)
Prava je šteta što se na našoj trpezi uglavnom mogu naći šampinjoni, ređe vrganji i bukovače, jer u našoj zemlji ima na desetine vrsta jestivih pečuraka
ČUDOTVORNA LEKOVITA GLJIVA Ublažava upale, služi za mršavljenje, preporučuje se osobama sa visokim krvnim pritiskom i arterosklerozom (VIDEO/RECEPT)
Pravi vrganj ili hrastov vrganj ili samo vrganj, jestiva je gljiva iz roda vrganja koju možemo naći u nižim krajevima unutrašnjosti ili višim krajevima submediterana. Ona raste na proplancima i obično na sunčanim obroncima prekrivenim mahovinom od leta do jeseni. Raste u Šumadiji, Bosanskoj Krajini, u okolini Banjaluke, u Slavoniji, na Kordunu i Baniji itd. je vrlo čest.
“Lisičarke se pojavljuju direktno na tlu, a zavodnice manje više u zoni panjeva ili direktno na grančicama u većem broju”, izjavio je Brković.
FOTO:RINA
Trovanje pečurkama može da izazove smrt, invaliditet i oštećenje bubrega, zato ako planirate da krenete u šumu u avanturu, biolog vam savetuje oprez.
“Ako prvi put berete pečurke i ukoliko niste sigurni u svoje poznavanje ovih biljaka, uvek povedite nekog iskusnijeg, nekog ko je već to radio. Možete da se potpomognete literaturom i slikama, ali ipak najsigurnija je varijanta da ne ekspermentišete sami”, naglašava Duško.
FOTO:RINA
Nekada je po suvoborskim šumama bilo na desetine berača, koji su živeli od prodaje pečuraka. Sada je situacija poprilično drugačija, pa u ovu avanturu najpre kreću ljubitelji prirode. Stručnjaci kažu da čak i neke jestive pečurke usled dugog stajanja mogu postati opasne po zdravlje, zato zaboravite na plastičene kese i čuvajte ih samo i isključivo u drvenim korpama!
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Da li trudnice i bolesni treba da poste? Sveštenik otkriva koja pravila moramo da poštujemo tokom Božićnog posta
Božićni post počinje sutra, 28. novembra i trajaće 40 dana, do 6. januara.
Sutra počinje Božićni post, OVO je najvažnije: Džabe uzdržavanje od mrsne hrane ako vam misli budu rđave i zle
Božićni post počinje sutra, 28. novembra, a cilj posta je približavanje Bogu, kako kroz uzdržavanje od mrsne hrane i zlih misli, tako i kroz molitvu i činjenje dobrih dela.
SUTRA SU BOŽIĆNE POKLADE I SVETI APOSTOL FILIP Vreme za gozbu i veselje sa ukućanima: Ovo su običaji za poslednji dan pre Božićnog posta
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra obeležavaju praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, ali i Božićne poklade, koje najavljuju sutrašnji početak šestonedeljnog Božićnog posta.
Sutra je sveti Jovan Zlatousti: Veruje se da jedno nikako ne treba da radite ako vam je život mio
Sveti Jovan Zlatousti poštuje se u celom hrišćanskom svetu. Bio je patrijarh u Carigradu i autor knjige “O sveštenstvu”, kao i nekoliko veoma cenjenih beseda zbog čega je i dobio nadimak “Zlatousti”. Pravoslavni vernici ga praznuju 26. novembra, a ovo su najpoznatiji običaji za koje se veruje da treba da se ispoštuju za ovaj praznik.
Božićni post 2025: Kad počinje, pravila i šta smete i ne smete da jedete
Božićni post 2025. godine počinje 28. novembra 2025. i završava 6. januara 2026. godine.
Komentari(0)