SKORO DVA VEKA NA APARATIMA Balkan je na današnji dan prestao da bude talac velikih sila (FOTO/VIDEO)
Berlinski kongres, održan od 13. juna do 13. jula 1878. godine u Berlinu pod predsedništvom Ota fon Bizmarka. Kongres je sazvan radi revizije San-stefanskog mira (potpisanog 3. marta 1878. godine), kojim je završen Rusko-turski rat.
Berlinski kongres, održan od 13. juna do 13. jula 1878. godine u Berlinu pod predsedništvom Ota fon Bizmarka, je bio sastanak predstavnika šest velikih sila u Evropi (Rusija, Velika Britanija, Francuska, Austrougarska, Italija i Nemačka), Osmanskog carstva i četiri balkanske države (Grčka, Srbija, Rumunija i Crna Gora) .
vikipedija/Granice balkanskih država 1878. godine
Kongres je sazvan radi revizije San-stefanskog mira (potpisanog 3. marta 1878. godine), kojim je završen Rusko-turski rat. Prema tim, pretežno od strane Rusije diktiranim pregovorima, Turska bi izgubila veliki deo svoje pređašnje kontrole nad Balkanom, a trebalo je da bude stvorena Velika Bugarska (efektivno ruski satelit) koja bi uključila najveći deo današnje Severne Makedonije, te delove Srbije do Niša, Albanije i Grčke osim Halkidikija i Soluna. Bosna i Hercegovina, iako pod turskim suverenitetom, dobila bi značajnu autonomiju. Ovim sporazumom je bilo predviđeno da Srbija, Crna Gora i Rumunija dobiju državnu nezavisnost.
vikipedija/Alegorijski opis Bugarske autonomije posle sporazuma u Berlinu
Protiv naglog porasta uticaja Rusije u tom regionu su se najviše borile upravo Austrougarska i Velika Britanija. Usled međunarodnog pritiska Rusija je morala da popusti i San-Stefanski mirovni ugovor je poništen, a pregovori o teritorijalnom uređenju Balkana su krenuli iz početka.
Pošto Nemačka praktično nije morala da štiti sopstvene interese na Balkanu, pri tim pregovorima je Bizmark mogao da nastupi kao „relativno neutralan“ (poznata je uostalom Bizmarkova izjava da Balkan „nije vredan ni malog prsta ili kostiju jednog pomeranskog pancir-grenadira").
U pregovorima su učestvovali samo delegati velikih sila, dok su predstavnici malih zemalja pokušavali da utiču na ishod posrednim putem. Srbiju je predstavljao Jovan Ristić, izaslanik kneza Milana.
Izvor: vikipedija
Lepotesrbije.alo.rs je i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Da li trudnice i bolesni treba da poste? Sveštenik otkriva koja pravila moramo da poštujemo tokom Božićnog posta
Božićni post počinje sutra, 28. novembra i trajaće 40 dana, do 6. januara.
Sutra počinje Božićni post, OVO je najvažnije: Džabe uzdržavanje od mrsne hrane ako vam misli budu rđave i zle
Božićni post počinje sutra, 28. novembra, a cilj posta je približavanje Bogu, kako kroz uzdržavanje od mrsne hrane i zlih misli, tako i kroz molitvu i činjenje dobrih dela.
SUTRA SU BOŽIĆNE POKLADE I SVETI APOSTOL FILIP Vreme za gozbu i veselje sa ukućanima: Ovo su običaji za poslednji dan pre Božićnog posta
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra obeležavaju praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, ali i Božićne poklade, koje najavljuju sutrašnji početak šestonedeljnog Božićnog posta.
Sutra je sveti Jovan Zlatousti: Veruje se da jedno nikako ne treba da radite ako vam je život mio
Sveti Jovan Zlatousti poštuje se u celom hrišćanskom svetu. Bio je patrijarh u Carigradu i autor knjige “O sveštenstvu”, kao i nekoliko veoma cenjenih beseda zbog čega je i dobio nadimak “Zlatousti”. Pravoslavni vernici ga praznuju 26. novembra, a ovo su najpoznatiji običaji za koje se veruje da treba da se ispoštuju za ovaj praznik.
Božićni post 2025: Kad počinje, pravila i šta smete i ne smete da jedete
Božićni post 2025. godine počinje 28. novembra 2025. i završava 6. januara 2026. godine.
Komentari(0)