JEDAN OD NAJVEĆIH UMOVA SVOG VREMENA Vreme i prostor smatrao je relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna

Lepote Srbije

19:00

Aktuelno 0

Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. maj 1711 — Milano, 13. februar 1787) bio je dubrovački polihistor. On je bio univerzalan stvaralac: filozof, matematičar, astronom, fizičar, inženjer, pedagog, geolog, arhitekta, arheolog, konstruktor, optičar, diplomata, putopisac, profesor, najbolji pesnik na latinskom jeziku osamnaestog veka i prevodilac-poliglota.

JEDAN OD NAJVEĆIH UMOVA SVOG VREMENA Vreme i prostor smatrao je relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna
Printscreen:vikipedija

Jedan je od najznačajnijih naučnika svoga vremena. Uvršten je među 100 najznamenitijih Srba. Bio je osnivač Milanske opservatorije i direktor Optičkog instituta Francuske mornarice, unapredio je prva četiri fundamenta metafizike i otvorio peti.

Rođen je 18. maja 1711. godine kao sedmo dete trgovca Nikole Boškovića, Srbina iz Orahova kod Trebinja u Hercegovini i majke Paole, italijanskog porekla, iz porodice Bara Betere, poznatog dubrovačkog pesnika. Njegov brat je bio Bartolomej Baro Bošković. Ceo radni vek proveo je u tuđini, gde je stekao i svetsku slavu, a samo jednom svratio u svoj zavičajni Dubrovnik, 1747. godine.

Nasuprot velikom Isaku Njutnu, "ocem fizike", vreme i prostor smatrao je relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice.

Ceo radni vek proveo je u tuđini, gde je stekao svetsku slavu, a samo jednom svratio je u svoj zavičajni Dubrovnik - 1747. godine.

Svoje otadžbinsko poreklo nikada nije krio - ostao je "Slovinac", kako su se tada nazivali Južni Sloveni. Umro je i sahranjen 1787. godine, a srce mu je preneseno u zavičaj.

 

 

Postavio je dve geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima.

Sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu merenja meridijana, rešio je problem okana u saću.

Objavio je niz rasprava na latinskom, italijanskom i francuskom jeziku.

Ovaj slavni naučnik svetskog formata, prema dostupnim podacima, po veroispovesti je bio rimokatolik, a po nacionalnosti pripadao je srpskom narodu.

Ruđer Bošković pripadao je nacionalno-verskoj grupi koja se do Drugog svetskog rata označavala imenom "Srbin katolik", i karakteristična je za Dalmaciju i Boku Kotorsku.

Ruđer Josip Bošković je najveći matematičar i astronom Dubrovnika.

Izvor: mondo, vikipedija

Komentari(0)

Loading