SPAVAĆA SOBA NAM U JEDNOJ, A KUHINJA U DRUGOJ DRŽAVI Ovako žive meštani sela na granici između Srbije i Bosne, koja je podelila čak i grobna mesta

Jadranko Žugić

21:00

Turizam 1

Kazan nalažu u Srbiji, a rakija tečne u Bosni

SPAVAĆA SOBA NAM U JEDNOJ, A KUHINJA U DRUGOJ DRŽAVI Ovako žive meštani sela na granici između Srbije i Bosne, koja je podelila čak i grobna mesta
Rina

Ni na nebu, ni na zemlji. Tako bi se možda i najbolje mogla opisati situacija stanovnika koji žive u pograničnim selima. Sastavci na tromeđi Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine jedno je od takvih. Ne zna se ko je crtao međudržavne granice, ali činjenica je da one prolaze kroz spavaće i dnevne sobe, ali i kroz groblja. Meštani često kroz šalu kažu da tamošnji domaćini kazan založe u jednoj, a rakija poteče u drugoj državi.

- Kod nas kada pevac zapeva čuje se u tri države, u Srbiji, Bosni i Crnoj Gori. Teritorijalno pripadamo Priboju, ali smo poprilično vezani i za Rudo. Njihove komunalne ekipe na primer iznose smeće iz našeg sela, a račune plaćamo u opštini Priboj u Srbiji. Mnoge komšije ovde kod nas nisu sigurne ni kome pripadaju. Teška situacija je i kad je u pitanju odlazak kod doktora, ili deca kad idu u školu", kažu meštani Sastavaka za agenciju RINA.

SPAVAĆA SOBA NAM U JEDNOJ, A KUHINJA U DRUGOJ DRŽAVI Ovako žive meštani sela na granici između Srbije i Bosne, koja je podelila čak i grobna mesta Rina
 

Velike muke Pribojaca počele su onog dana kada se raspala bivša Jugoslavija i ucrtala se do tada nepostojeća granica. Iako su čitavog života živeli kao državljani jedne zemlje, nakon raspada jedan brat se probudio u Bosni, a drugi u Srbiji. Nevidljiva granica nije podelila samo kuće, već i štale, pomoćne objekte i grobna mesta.

Možda vas zanima:

labubu

Zaboravite "labubu" ove srpske lutkice su pravi hit: Melita iz Priboja ručno hekla savršene igračke amigrumi tehnikom, sve što napravi to i proda

Kultura

19:00

5 decembar, 2025

Pre više od 10 godina, japanska amigrumi tehnika pletenja, postala je pravi hit na internetu. Posebno tražene su bile igračke, od kojih su pojedine imale i terapeutsko dejstvo. Pribojka Melita Tumbul Uzunović, među prvima je u Srbiji savladala ovu tehniku i danas je po kvalitetu izrade, jedna od najprepoznatljivijih amigrumi pletilja u svetu.

Možda vas zanima:

labubu

Zaboravite "labubu" ove srpske lutkice su pravi hit: Melita iz Priboja ručno hekla savršene igračke amigrumi tehnikom, sve što napravi to i proda

Kultura

19:00

5 decembar, 2025

Pre više od 10 godina, japanska amigrumi tehnika pletenja, postala je pravi hit na internetu. Posebno tražene su bile igračke, od kojih su pojedine imale i terapeutsko dejstvo. Pribojka Melita Tumbul Uzunović, među prvima je u Srbiji savladala ovu tehniku i danas je po kvalitetu izrade, jedna od najprepoznatljivijih amigrumi pletilja u svetu.

Možda vas zanima:

labubu

Zaboravite "labubu" ove srpske lutkice su pravi hit: Melita iz Priboja ručno hekla savršene igračke amigrumi tehnikom, sve što napravi to i proda

Kultura

19:00

5 decembar, 2025

Pre više od 10 godina, japanska amigrumi tehnika pletenja, postala je pravi hit na internetu. Posebno tražene su bile igračke, od kojih su pojedine imale i terapeutsko dejstvo. Pribojka Melita Tumbul Uzunović, među prvima je u Srbiji savladala ovu tehniku i danas je po kvalitetu izrade, jedna od najprepoznatljivijih amigrumi pletilja u svetu.

- Na grobnom mestu Markovića, granica prelazi tačno preko njih, kači noge i one pripadaju Srbiji, a glava im je u Bosni. Takođe, granica je podelila i kapelu koja se ne nalazi u našoj zemlji. Takođe, naš poštar radi u dve države i svakodnevno prolazi četiri punkta kako bi račune razdelio po selu, dodaju meštani.

SPAVAĆA SOBA NAM U JEDNOJ, A KUHINJA U DRUGOJ DRŽAVI Ovako žive meštani sela na granici između Srbije i Bosne, koja je podelila čak i grobna mesta Rina
 

Međutim, u svemu tome ima jedna dobra stvar. Ova granična zavrzlama nikada nije sprečavala meštane sela sa tromeđe da žive složno i međusobno pomažu. Već pola veka svake godine imaju i organizovao okupljanje gde se druže i takmiče u rojnim disciplinama.

Da je ovo mesto jako popuplarno pokazuje podatak da se na ovom mestu jedne godine, sakupilo preko 40 fudbalskih klubova da odigraju meč. Dešavalo se da onaj ko se takmiči u disciplini bacanja kamena sa ramena, nekoliko puta napravi međunarodni incident i kamen prebaci iz Srbije u Bosnu. Najvažniji su dobri međunarodni odnosi, da nije toga ne bi ni ovo selo živelo. To je takođe pokazatelj da ne možete razdvojiti nešto što je nerazdvojno, a to su ljudi, sudbine ali i istoriju - zaključio je Lazar Rvović, predsednik opštine Priboj.

SPAVAĆA SOBA NAM U JEDNOJ, A KUHINJA U DRUGOJ DRŽAVI Ovako žive meštani sela na granici između Srbije i Bosne, koja je podelila čak i grobna mesta Rina
 

Selo Sastavci od Priboja je udaljeno 16,8 kilometara a od Rudog 17,3. Do Pljevalja u Crnoj Gori relacija je ipak malo veća i iznosi 35,7 kilometara.

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

BONUS VIDEO:

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(1)

Loading
Nebojsa

14.01.2023 12:32

Budite srecni sto nema viza sta bi ste onda radili kukala vam majka.