Prema starim verovanjima svako dvorište treba da ima ovo drvo: Simbol je života i zdravlja
Naši stari verovali su u moć biljaka i duboko poštovali predanja iz daleke prošlosti koja su nasledili o njima
Postoji verovanje da na krov kuće treba staviti čuvarkuću, ili peruniku, jer navodno štite od udara groma.
Bagrem ne valja saditi blizu kuće, govore verovanja, a interesantna činjenica je i da se on nekada zvao nerod. Isto tako bagrem ne treba kalemiti.
Ako se neko drvo osušilo ili je korenje počelo da uništava temelje kuće, vreme je da, prema verovanjima, preuredite vaše dvorište i posadite biljke koje su poštovali naši preci. Prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvetnice.
Možda vas zanima:
SRBI, NE IGNORIŠITE OVAJ ZNAK! Sanjali ste Svetu Petku? Evo šta to zapravo znači prema narodnom predanju
Prepodobna mati Paraskeva, u narodu poznata kao Sveta Petka, jedna je od najvoljenijih i najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavnom svetu.
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Možda vas zanima:
SRBI, NE IGNORIŠITE OVAJ ZNAK! Sanjali ste Svetu Petku? Evo šta to zapravo znači prema narodnom predanju
Prepodobna mati Paraskeva, u narodu poznata kao Sveta Petka, jedna je od najvoljenijih i najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavnom svetu.
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Možda vas zanima:
SRBI, NE IGNORIŠITE OVAJ ZNAK! Sanjali ste Svetu Petku? Evo šta to zapravo znači prema narodnom predanju
Prepodobna mati Paraskeva, u narodu poznata kao Sveta Petka, jedna je od najvoljenijih i najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavnom svetu.
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Često se navodi da je najlepši ukras za dvorište hrast lužnjak, jer je njegova krošnja lepo razgranata i pravi „debeo“ hlad. Takođe, hrastu lužnjaku prija i blizina vode.
Vrba je u vreme kada su kažnjavana deca nazivana „Mirko“, a vrbovim grančicama se na Mladence, Lazarevu subotu i Cveti, udaraju deca rečima „rasti kao vrba“. Za koru vrbe važi da je lekovita za prehladu.
Glog je žilav, a listopadni žbun može da bude beo, crn ili crven. Bobice gloga se beru kada sazru i od njih se prave džemovi, čaj, sok… Glog je idealan da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sadnje treba dodati kreč u sadnu rupu.
Dren prvi cveta u proleće, a zrele plodove daje u jesen. Njime se kite kuće za veliki srpski praznik, Đurđevdan, veruje se da je on simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se daje deci da pojedu drenov cvet da bi bili, otporna na bolesti, pišu Novosti.
Jabuka je omiljeno voće, ne jede se pre Petrovdana. Srbi su oduvek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smeo da ih seče. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazreva u julu.
Srbi su gajili šljivu još u staroj postojbini i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje, požegača. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja.
"OVO JE NAJTEŽA VRLINA KOJU HRIŠĆANIN TREBA DA STEKNE" Vladeta Jerotić je znao kako da se čovek izbori sa teškoćama
Vladeta Jerotić jednom prilikom je jasno objasnio koja je to najteža hrišćanska vrlina koju svaki čovek treba da savlada.
Rođeni i odrasli u muslimanskim porodicama, ovi naši pevači su odlučili da slave slavu po pravoslavnim običajima: Jedan nikada nije ušao ni u džamiju
Pojedini pevači muslimanske veroispovesti odlučivali su da uprkos svojoj religijskoj pripadnosti obeležavaju pravoslavnu slavu. Ova pojava izaziva pažnju javnosti jer osvetljava složene odnose tradicije, identiteta i zajedničkog kulturnog nasleđa na Balkanu
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Komentari(0)