Prema starim verovanjima svako dvorište treba da ima ovo drvo: Simbol je života i zdravlja
Naši stari verovali su u moć biljaka i duboko poštovali predanja iz daleke prošlosti koja su nasledili o njima
Postoji verovanje da na krov kuće treba staviti čuvarkuću, ili peruniku, jer navodno štite od udara groma.
Bagrem ne valja saditi blizu kuće, govore verovanja, a interesantna činjenica je i da se on nekada zvao nerod. Isto tako bagrem ne treba kalemiti.
Ako se neko drvo osušilo ili je korenje počelo da uništava temelje kuće, vreme je da, prema verovanjima, preuredite vaše dvorište i posadite biljke koje su poštovali naši preci. Prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvetnice.
Možda vas zanima:
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Amajlija koju su nosili ratnici za zaštitu i sreću - Raskovnik, koren tajni sa planina istočne Srbije
Malo koja biljka u srpskom narodnom predanju nosi toliko tajanstvenosti kao raskovnik. U pričama se verovalo da ova travka ima moć da otključa svaku bravu, raskuje verige i otvori zakopano blago. Iako vekovima prisutna u predanju kao mitska, raskovnik zaista postoji u prirodi – najčešće se poistovećuje sa vrstom Laserpitium siler, dok se u pojedinim krajevima spominju i Laser trilobum i Mandragora officinarum.
Možda vas zanima:
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Amajlija koju su nosili ratnici za zaštitu i sreću - Raskovnik, koren tajni sa planina istočne Srbije
Malo koja biljka u srpskom narodnom predanju nosi toliko tajanstvenosti kao raskovnik. U pričama se verovalo da ova travka ima moć da otključa svaku bravu, raskuje verige i otvori zakopano blago. Iako vekovima prisutna u predanju kao mitska, raskovnik zaista postoji u prirodi – najčešće se poistovećuje sa vrstom Laserpitium siler, dok se u pojedinim krajevima spominju i Laser trilobum i Mandragora officinarum.
Možda vas zanima:
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Amajlija koju su nosili ratnici za zaštitu i sreću - Raskovnik, koren tajni sa planina istočne Srbije
Malo koja biljka u srpskom narodnom predanju nosi toliko tajanstvenosti kao raskovnik. U pričama se verovalo da ova travka ima moć da otključa svaku bravu, raskuje verige i otvori zakopano blago. Iako vekovima prisutna u predanju kao mitska, raskovnik zaista postoji u prirodi – najčešće se poistovećuje sa vrstom Laserpitium siler, dok se u pojedinim krajevima spominju i Laser trilobum i Mandragora officinarum.
Često se navodi da je najlepši ukras za dvorište hrast lužnjak, jer je njegova krošnja lepo razgranata i pravi „debeo“ hlad. Takođe, hrastu lužnjaku prija i blizina vode.
Vrba je u vreme kada su kažnjavana deca nazivana „Mirko“, a vrbovim grančicama se na Mladence, Lazarevu subotu i Cveti, udaraju deca rečima „rasti kao vrba“. Za koru vrbe važi da je lekovita za prehladu.
Glog je žilav, a listopadni žbun može da bude beo, crn ili crven. Bobice gloga se beru kada sazru i od njih se prave džemovi, čaj, sok… Glog je idealan da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sadnje treba dodati kreč u sadnu rupu.
Dren prvi cveta u proleće, a zrele plodove daje u jesen. Njime se kite kuće za veliki srpski praznik, Đurđevdan, veruje se da je on simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se daje deci da pojedu drenov cvet da bi bili, otporna na bolesti, pišu Novosti.
Jabuka je omiljeno voće, ne jede se pre Petrovdana. Srbi su oduvek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smeo da ih seče. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazreva u julu.
Srbi su gajili šljivu još u staroj postojbini i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje, požegača. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja.
OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.
NEBESKI TRAG U SRBIЈI: Zašto je selo Ripanj nastalo na najvećem meteoritu i kako se pećina skriva od lovaca na blago
Planina Avala i selo Ripanj, tik uz Beograd, kriju geološku tajnu koja seže do kosmičkih razmera. Otkrivamo zašto se veruje da je Ripanj nastao na mestu pada jednog od najvećih meteorita pronađenih u Srbiji, kako je mit o tom "nebeskom tragu" povezan sa starim rudnicima i zašto je ovo mesto vekovima privlačilo lovce na blago.
REKA KOЈA GOVORI TUGOM: Legenda o Moravi – zašto se svake godine utopi skoro isti broj ljudi i kako se reka umirivala darovima
Morava, "majka svih srpskih reka", vekovima je donosila život, ali i strahovite poplave i nevolje. Otkrivamo zašto se Morava smatrala "živim bićem" koje traži žrtve i kako su ljudi, po starom običaju, bacali simbolične darove u reku da bi umirili "rečnu neman" i osigurali plodnost zemlje.
POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.
TAJNA ZGRADA KOЈA NEMA PROZORE: Zašto su Jevreji u Beogradu gradili dvorišta bez otvora i šta se krilo iza zidova Dorćola
Dorćol, najstariji deo Beograda, krije arhitektonsku tajnu koja svedoči o životu Sefarda. Otkrivamo zašto su se tradicionalne jevrejske kuće gradile sa minimalnim brojem prozora okrenutih ka ulici i kako je unutrašnje dvorište postalo centar porodičnog i duhovnog života, zaštićeno od uroka i pogleda.
Komentari(0)