Prema starim verovanjima svako dvorište treba da ima ovo drvo: Simbol je života i zdravlja
Naši stari verovali su u moć biljaka i duboko poštovali predanja iz daleke prošlosti koja su nasledili o njima
Postoji verovanje da na krov kuće treba staviti čuvarkuću, ili peruniku, jer navodno štite od udara groma.
Bagrem ne valja saditi blizu kuće, govore verovanja, a interesantna činjenica je i da se on nekada zvao nerod. Isto tako bagrem ne treba kalemiti.
Ako se neko drvo osušilo ili je korenje počelo da uništava temelje kuće, vreme je da, prema verovanjima, preuredite vaše dvorište i posadite biljke koje su poštovali naši preci. Prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvetnice.
Možda vas zanima:
BABA VANGA JE VEROVALA DA OVIM STVARIMA NIJE MESTO U KUĆI: U narodu važi nepisano pravilo da donose BEDU I NESREĆU
Neka verovanja su duboko ukorenjena u našem narodu, uprkos tome što nemaju naučna utemeljenja. Mnogi će za određene stvari reći da su samo obična sujeverja, dok neki čvrsto veruju unjihovu istinitost.
Gotovo svaka srpska kuća ima ove navike, a veruje se da donose bedu i siromaštvo: Evo šta treba uraditi
U mnogim domaćinstvima uvrežene su navike koje prema feng šuiju mogu privlačiti siromaštvo i blokirati blagostanje. Saznajte koje greške treba odmah ispraviti.
Možda vas zanima:
BABA VANGA JE VEROVALA DA OVIM STVARIMA NIJE MESTO U KUĆI: U narodu važi nepisano pravilo da donose BEDU I NESREĆU
Neka verovanja su duboko ukorenjena u našem narodu, uprkos tome što nemaju naučna utemeljenja. Mnogi će za određene stvari reći da su samo obična sujeverja, dok neki čvrsto veruju unjihovu istinitost.
Gotovo svaka srpska kuća ima ove navike, a veruje se da donose bedu i siromaštvo: Evo šta treba uraditi
U mnogim domaćinstvima uvrežene su navike koje prema feng šuiju mogu privlačiti siromaštvo i blokirati blagostanje. Saznajte koje greške treba odmah ispraviti.
Možda vas zanima:
BABA VANGA JE VEROVALA DA OVIM STVARIMA NIJE MESTO U KUĆI: U narodu važi nepisano pravilo da donose BEDU I NESREĆU
Neka verovanja su duboko ukorenjena u našem narodu, uprkos tome što nemaju naučna utemeljenja. Mnogi će za određene stvari reći da su samo obična sujeverja, dok neki čvrsto veruju unjihovu istinitost.
Gotovo svaka srpska kuća ima ove navike, a veruje se da donose bedu i siromaštvo: Evo šta treba uraditi
U mnogim domaćinstvima uvrežene su navike koje prema feng šuiju mogu privlačiti siromaštvo i blokirati blagostanje. Saznajte koje greške treba odmah ispraviti.
Često se navodi da je najlepši ukras za dvorište hrast lužnjak, jer je njegova krošnja lepo razgranata i pravi „debeo“ hlad. Takođe, hrastu lužnjaku prija i blizina vode.
Vrba je u vreme kada su kažnjavana deca nazivana „Mirko“, a vrbovim grančicama se na Mladence, Lazarevu subotu i Cveti, udaraju deca rečima „rasti kao vrba“. Za koru vrbe važi da je lekovita za prehladu.
Glog je žilav, a listopadni žbun može da bude beo, crn ili crven. Bobice gloga se beru kada sazru i od njih se prave džemovi, čaj, sok… Glog je idealan da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sadnje treba dodati kreč u sadnu rupu.
Dren prvi cveta u proleće, a zrele plodove daje u jesen. Njime se kite kuće za veliki srpski praznik, Đurđevdan, veruje se da je on simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se daje deci da pojedu drenov cvet da bi bili, otporna na bolesti, pišu Novosti.
Jabuka je omiljeno voće, ne jede se pre Petrovdana. Srbi su oduvek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smeo da ih seče. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazreva u julu.
Srbi su gajili šljivu još u staroj postojbini i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje, požegača. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja.
Šta se nosilo za slavu nekad, a šta sad: Iznenadićete se
Šta se nosi za slavu i kome se kakav poklon daruje? Sigurno ste se i vi nekad našli u dilemi, s obzirom na to da je danas gotovo nepristojno ići praznih ruku.
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Čudesna Studenica: Manastir zbog kog je reka sama promenila tok
Kada je Stefan Nemanja gradio svoju zadužbinu, reka Studenica išla je drugim putem. A onda je, prema predanju, „sama skrenula“ da opere temelje svetinje
Ko je bila kneginja Milica pre nego što je postala monahinja?
Nije bila samo Lazarova žena. Bila je i državnik, majka, zaveštateljka, pregovarač – i žena koja je vladala Srbijom kad niko drugi nije smeo
Zašto manastir Manasija ima zidine kao tvrđava: Kada crkva postane zamak
Jedna od najvećih srpskih svetinja okružena je visokim bedemima i kulama kao srednjovekovni grad. I nije slučajno – despot Stefan Lazarević znao je da vera mora biti zaštićena kao i država
Komentari(0)