Od župana Stefana Nemanje i Stefana Prvovenčanog, preko Stefana Dragutina i Stefana Dečanskog, pa do Stefana Dušana i Stefana Uroša... sve ukupno 11 vladara iz srednjovekovne srpske dinastije Nemanjića koji su se zvali Stefan i NIJEDAN kome je to bilo PRAVO IME!

Nemanjići su najpoznatija srednjovekovna srpska dinastija koja je vladala ovim prostorom više od dva veka. Ime je dobila po svom osnivaču Stefanu Nemanji koji je bio veliki župan Raške i vladar koji je udario temelje stvaranja moćne srpske države u srednjem veku. Dinastija je dala jedanaest vladara od kojih je poslednji bio car Stefan Uroš V poznat i kao Nejaki. Vladali su Srbijom od 1166. do 1371. godine.
Sve ovo, manje-više poznate su činjenice koje ćete pronaći u svakom udžbeniku iz istorije. Međutim, ono što je manje poznato jeste da, iako su se svi vladari ove dinastije zvali Stefan, nijednome od njih to zapravo nije bilo pravo ime!
“Onaj koji je krunisan”
Možda vas zanima:

Dok je bio zatočen u pećini, Stefan Nemanja se zavetovao svecu da će izgraditi manastir i stvorio je ĐURĐEVE STUPOVE
Đurđevi stupovi - Manastir zahvalnosti Svetom Đorđu

ŽENE NEMANJIĆA: Bile su svetice i grešnice, voljene i nevoljene, ali istorija ih PAMTI po ovome!
Retko su se udavale iz ljubavi, već su to bili politički brakovi sa Nemanjićima. Gotovo sve su bile strankinje osim kneginje Milice, a dolazile su iz Vizantije, Bugarske, Mađarske, Francuske...
Možda vas zanima:

Dok je bio zatočen u pećini, Stefan Nemanja se zavetovao svecu da će izgraditi manastir i stvorio je ĐURĐEVE STUPOVE
Đurđevi stupovi - Manastir zahvalnosti Svetom Đorđu

ŽENE NEMANJIĆA: Bile su svetice i grešnice, voljene i nevoljene, ali istorija ih PAMTI po ovome!
Retko su se udavale iz ljubavi, već su to bili politički brakovi sa Nemanjićima. Gotovo sve su bile strankinje osim kneginje Milice, a dolazile su iz Vizantije, Bugarske, Mađarske, Francuske...
Možda vas zanima:

Dok je bio zatočen u pećini, Stefan Nemanja se zavetovao svecu da će izgraditi manastir i stvorio je ĐURĐEVE STUPOVE
Đurđevi stupovi - Manastir zahvalnosti Svetom Đorđu

ŽENE NEMANJIĆA: Bile su svetice i grešnice, voljene i nevoljene, ali istorija ih PAMTI po ovome!
Retko su se udavale iz ljubavi, već su to bili politički brakovi sa Nemanjićima. Gotovo sve su bile strankinje osim kneginje Milice, a dolazile su iz Vizantije, Bugarske, Mađarske, Francuske...
Prvi koji je, svesno ili nesvesno, započeo ovu tradiciju zapravo je bio Stefan Nemanja. Vladika Nikolaj Velimirović navodi da ime Nemanja, iako biblijsko, nikada pre nije bilo upotrebljeno među hrišćanskim Srbima, a svakako ne među onim uglednijim - prinčevima, županima i vojvodama. Tj. sve do doba Stefana Nemanje.
vikipedija/kralj Milutin
Njegovo lično ime bilo je Nemanja i kao takav se navodi u mnogim pisanim izvorima onog vremena. Ime Stefan u smislu kako ga je upotrebljavao osnivač dinastije, a kasnije i svi njegovi potomci, zapravo je jedna vrsta titule i u prenosnom smisu znači kralj/vladar.
Stefan je muško ime grčkog porekla. Dolazi od reči “Stephanos” što znači “venac, kruna”. Stefan je zapravo “onaj koji je krunisan, koji je ovenčan“. Ovo ime nosili su mnogi evropski kraljevi – engleski, mađarski i poljski, a nakon Stefana Nemanje i svi njegovi potomci, naslednici srpskog prestola.
Svi oni su, pored vladarskog imena Stefan, imali i lično ime – Stefan Prvovenčani (puno ime mu je zapravo bilo Stefan Nemanja II), Stefan Radoslav, Stefan Vladislav, Stefan Uroš I, Stefan Dragutin, Stefan Uroš II Milutin, Stefan Vladislav II, Stefan Uroš III Dečanski, Stefan Uroš IV Dušan, i Stefan Uroš V. Ime Stefan dodavali su u čast osnivača dinastije, tradicije, ali i simbolične potvrde njihovog prava da vladaju.
Nemanjići se, u do danas sačuvanim pisanim izvorima, po pravilu pojavljuju potpisani samo zajedničkim vladarskim imenom Stefan, a njihova lična imena koja su dobili po rođenju, ređe su zapisivana.

Krsna slava doma Nemanjića
Osim samog značenja imena Stefan, deo odgovora na ovu zanimljivost verovatno leži i u rasprostranjenosti kulta Svetog Stefana u Vizantiji, prvog svetitelja koji je stradao za Gospoda i zato se naziva Prvomučenikom.
Sveti Stedan bio je krsna slava dinastije Nemanjić i patron-zaštitnik svih vladara iz ove porodice. Njegov lik se nalazio na reversu vladarskog pečata kao i na bazi kovanica.
Ovo je bio i razlog više da kraljevi iz dinastije Nemanjića pored svog imena dodaju i ime Stefan.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)