Od župana Stefana Nemanje i Stefana Prvovenčanog, preko Stefana Dragutina i Stefana Dečanskog, pa do Stefana Dušana i Stefana Uroša... sve ukupno 11 vladara iz srednjovekovne srpske dinastije Nemanjića koji su se zvali Stefan i NIJEDAN kome je to bilo PRAVO IME!

Nemanjići su najpoznatija srednjovekovna srpska dinastija koja je vladala ovim prostorom više od dva veka. Ime je dobila po svom osnivaču Stefanu Nemanji koji je bio veliki župan Raške i vladar koji je udario temelje stvaranja moćne srpske države u srednjem veku. Dinastija je dala jedanaest vladara od kojih je poslednji bio car Stefan Uroš V poznat i kao Nejaki. Vladali su Srbijom od 1166. do 1371. godine.
Sve ovo, manje-više poznate su činjenice koje ćete pronaći u svakom udžbeniku iz istorije. Međutim, ono što je manje poznato jeste da, iako su se svi vladari ove dinastije zvali Stefan, nijednome od njih to zapravo nije bilo pravo ime!
“Onaj koji je krunisan”
Možda vas zanima:

Dok je bio zatočen u pećini, Stefan Nemanja se zavetovao svecu da će izgraditi manastir i stvorio je ĐURĐEVE STUPOVE
Đurđevi stupovi - Manastir zahvalnosti Svetom Đorđu

OVAKVA PILETINA JE IZAŠLA IZ DVORA NEMANJIĆA: Zovu je CARSKOM, dala im je snagu da VLADAJU 205 GODINA
Na dvoru i u kućama bogate vlastele jelo se kako i dolikuje tom staležu. Na trpezi je bilo obilje divljači, ribe, svih vrsta mesa, naročito ovnujskog, pernate živine, suvog mesa i slanine. Jelo je imalo izuzetnu važnost na dvoru
Možda vas zanima:

Dok je bio zatočen u pećini, Stefan Nemanja se zavetovao svecu da će izgraditi manastir i stvorio je ĐURĐEVE STUPOVE
Đurđevi stupovi - Manastir zahvalnosti Svetom Đorđu

OVAKVA PILETINA JE IZAŠLA IZ DVORA NEMANJIĆA: Zovu je CARSKOM, dala im je snagu da VLADAJU 205 GODINA
Na dvoru i u kućama bogate vlastele jelo se kako i dolikuje tom staležu. Na trpezi je bilo obilje divljači, ribe, svih vrsta mesa, naročito ovnujskog, pernate živine, suvog mesa i slanine. Jelo je imalo izuzetnu važnost na dvoru
Možda vas zanima:

Dok je bio zatočen u pećini, Stefan Nemanja se zavetovao svecu da će izgraditi manastir i stvorio je ĐURĐEVE STUPOVE
Đurđevi stupovi - Manastir zahvalnosti Svetom Đorđu

OVAKVA PILETINA JE IZAŠLA IZ DVORA NEMANJIĆA: Zovu je CARSKOM, dala im je snagu da VLADAJU 205 GODINA
Na dvoru i u kućama bogate vlastele jelo se kako i dolikuje tom staležu. Na trpezi je bilo obilje divljači, ribe, svih vrsta mesa, naročito ovnujskog, pernate živine, suvog mesa i slanine. Jelo je imalo izuzetnu važnost na dvoru
Prvi koji je, svesno ili nesvesno, započeo ovu tradiciju zapravo je bio Stefan Nemanja. Vladika Nikolaj Velimirović navodi da ime Nemanja, iako biblijsko, nikada pre nije bilo upotrebljeno među hrišćanskim Srbima, a svakako ne među onim uglednijim - prinčevima, županima i vojvodama. Tj. sve do doba Stefana Nemanje.
vikipedija/kralj Milutin
Njegovo lično ime bilo je Nemanja i kao takav se navodi u mnogim pisanim izvorima onog vremena. Ime Stefan u smislu kako ga je upotrebljavao osnivač dinastije, a kasnije i svi njegovi potomci, zapravo je jedna vrsta titule i u prenosnom smisu znači kralj/vladar.
Stefan je muško ime grčkog porekla. Dolazi od reči “Stephanos” što znači “venac, kruna”. Stefan je zapravo “onaj koji je krunisan, koji je ovenčan“. Ovo ime nosili su mnogi evropski kraljevi – engleski, mađarski i poljski, a nakon Stefana Nemanje i svi njegovi potomci, naslednici srpskog prestola.
Svi oni su, pored vladarskog imena Stefan, imali i lično ime – Stefan Prvovenčani (puno ime mu je zapravo bilo Stefan Nemanja II), Stefan Radoslav, Stefan Vladislav, Stefan Uroš I, Stefan Dragutin, Stefan Uroš II Milutin, Stefan Vladislav II, Stefan Uroš III Dečanski, Stefan Uroš IV Dušan, i Stefan Uroš V. Ime Stefan dodavali su u čast osnivača dinastije, tradicije, ali i simbolične potvrde njihovog prava da vladaju.
Nemanjići se, u do danas sačuvanim pisanim izvorima, po pravilu pojavljuju potpisani samo zajedničkim vladarskim imenom Stefan, a njihova lična imena koja su dobili po rođenju, ređe su zapisivana.
vikipedija/mošti kralja Milutina u Sofiji
Krsna slava doma Nemanjića
Osim samog značenja imena Stefan, deo odgovora na ovu zanimljivost verovatno leži i u rasprostranjenosti kulta Svetog Stefana u Vizantiji, prvog svetitelja koji je stradao za Gospoda i zato se naziva Prvomučenikom.
Sveti Stedan bio je krsna slava dinastije Nemanjić i patron-zaštitnik svih vladara iz ove porodice. Njegov lik se nalazio na reversu vladarskog pečata kao i na bazi kovanica.
Ovo je bio i razlog više da kraljevi iz dinastije Nemanjića pored svog imena dodaju i ime Stefan.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Ovo žensko ime se danas ne daje devojčicama: Palo je u zaborav, nećete ga nigde čuti
Posmatrano zajedno sa imenima koja vode poreklo iz latinskog jezika, ovde osnova "vita" znači "život"

Ova molitva Presvetoj Bogorodici se izgovara nedeljom! Veruje se da reči donose mir, sreću i blagostanje!
Jake reči molitve Presvetoj Bogorodici nedeljom

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

BILJKA KOJA "VRAĆA VID": Kako se vidova trava nekada koristila u srpskoj narodnoj medicini?
Vidova trava, danas skoro zaboravljena biljka, imala je posebno mesto u tradicionalnoj srpskoj narodnoj medicini. Smatrana moćnim lekom za oči i vid, ova biljka bila je deo posebnih rituala i verovanja koja su vekovima praktikovana širom Srbije.

TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.
Komentari(0)