Od župana Stefana Nemanje i Stefana Prvovenčanog, preko Stefana Dragutina i Stefana Dečanskog, pa do Stefana Dušana i Stefana Uroša... sve ukupno 11 vladara iz srednjovekovne srpske dinastije Nemanjića koji su se zvali Stefan i NIJEDAN kome je to bilo PRAVO IME!
Nemanjići su najpoznatija srednjovekovna srpska dinastija koja je vladala ovim prostorom više od dva veka. Ime je dobila po svom osnivaču Stefanu Nemanji koji je bio veliki župan Raške i vladar koji je udario temelje stvaranja moćne srpske države u srednjem veku. Dinastija je dala jedanaest vladara od kojih je poslednji bio car Stefan Uroš V poznat i kao Nejaki. Vladali su Srbijom od 1166. do 1371. godine.
Sve ovo, manje-više poznate su činjenice koje ćete pronaći u svakom udžbeniku iz istorije. Međutim, ono što je manje poznato jeste da, iako su se svi vladari ove dinastije zvali Stefan, nijednome od njih to zapravo nije bilo pravo ime!
“Onaj koji je krunisan”
Možda vas zanima:
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Od Nemanje do poslednjeg cara – priča o lozi Nemanjića
Vladarska porodica koja je oblikovala srednjovekovnu Srbiju, ostavila manastire, zakone i carstvo koje je sijalo na Balkanu.
Možda vas zanima:
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Od Nemanje do poslednjeg cara – priča o lozi Nemanjića
Vladarska porodica koja je oblikovala srednjovekovnu Srbiju, ostavila manastire, zakone i carstvo koje je sijalo na Balkanu.
Možda vas zanima:
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Od Nemanje do poslednjeg cara – priča o lozi Nemanjića
Vladarska porodica koja je oblikovala srednjovekovnu Srbiju, ostavila manastire, zakone i carstvo koje je sijalo na Balkanu.
Prvi koji je, svesno ili nesvesno, započeo ovu tradiciju zapravo je bio Stefan Nemanja. Vladika Nikolaj Velimirović navodi da ime Nemanja, iako biblijsko, nikada pre nije bilo upotrebljeno među hrišćanskim Srbima, a svakako ne među onim uglednijim - prinčevima, županima i vojvodama. Tj. sve do doba Stefana Nemanje.
vikipedija/kralj Milutin
Njegovo lično ime bilo je Nemanja i kao takav se navodi u mnogim pisanim izvorima onog vremena. Ime Stefan u smislu kako ga je upotrebljavao osnivač dinastije, a kasnije i svi njegovi potomci, zapravo je jedna vrsta titule i u prenosnom smisu znači kralj/vladar.
Stefan je muško ime grčkog porekla. Dolazi od reči “Stephanos” što znači “venac, kruna”. Stefan je zapravo “onaj koji je krunisan, koji je ovenčan“. Ovo ime nosili su mnogi evropski kraljevi – engleski, mađarski i poljski, a nakon Stefana Nemanje i svi njegovi potomci, naslednici srpskog prestola.
Svi oni su, pored vladarskog imena Stefan, imali i lično ime – Stefan Prvovenčani (puno ime mu je zapravo bilo Stefan Nemanja II), Stefan Radoslav, Stefan Vladislav, Stefan Uroš I, Stefan Dragutin, Stefan Uroš II Milutin, Stefan Vladislav II, Stefan Uroš III Dečanski, Stefan Uroš IV Dušan, i Stefan Uroš V. Ime Stefan dodavali su u čast osnivača dinastije, tradicije, ali i simbolične potvrde njihovog prava da vladaju.
Nemanjići se, u do danas sačuvanim pisanim izvorima, po pravilu pojavljuju potpisani samo zajedničkim vladarskim imenom Stefan, a njihova lična imena koja su dobili po rođenju, ređe su zapisivana.
vikipedija/mošti kralja Milutina u Sofiji
Krsna slava doma Nemanjića
Osim samog značenja imena Stefan, deo odgovora na ovu zanimljivost verovatno leži i u rasprostranjenosti kulta Svetog Stefana u Vizantiji, prvog svetitelja koji je stradao za Gospoda i zato se naziva Prvomučenikom.
Sveti Stedan bio je krsna slava dinastije Nemanjić i patron-zaštitnik svih vladara iz ove porodice. Njegov lik se nalazio na reversu vladarskog pečata kao i na bazi kovanica.
Ovo je bio i razlog više da kraljevi iz dinastije Nemanjića pored svog imena dodaju i ime Stefan.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Komentari(0)