POGLEDAJTE U NEBO I ČEKAJTE OVAJ ZNAK Danas proslavljamo Savindan, ispoštujte ove običaje i pratiće vas sreća i blagostanje cele godine
U nekim krajevima Srbije smatra da danas žene smeju da rade kućne poslove, a čak je poželjno da se obavi i veliko spremanje.
 
                                
Od svih svetitelja i hrišćanskih mučenika naš narod najviše poštuje i voli Svetog Savu. Stručnjaci smatraju da je za to najviše "kriva" Srpska pravoslavna crkva, ali i mnogobrojna narodna predanja i običaji koji se vezuju za ovog sveca, a od kojih su mnogi sačuvani i praktikuju se i danas.
Veruje se da je još za života Sveti Sava bio nešto posebno za srpski narod. Ne samo kao princ, pa ni kao crkveni vođa, već kao čovek koji je spreman da pomogne, sasluša i poduči. Stručnjaci i danas naglašavaju da, kada se piše o životu Svetog Sava, zapravo se govori o počecima srpske prosvete u Srednjem veku. Zato i ne čudi veliki broj narodnih običaja i verovanja koja se vezuju za dan ovog svetitelja.
Možda vas zanima:
 
            OBIČAJI ZA SVETOG SAVU KOJE BI TREBALO ISPOŠTOVATI: Ako danas ZAGRMI, to NIKAKO NIJE dobar znak!
Na ovaj dan, Sveti Sava je okončao svoj život i crkva je ustanovila da se obeležava uspomena na njegov život i delo
 
            MAJKA RASTKA IZNELA PRED OCA KOJI MU JE TEPAO "MIŠČE MOJE MALO", TAKO JE I SELO DOBILO IME Ovo je rodno mesto Svetog Save
Dugo je zarastalo u korov a sada se tu gradi hram posvećen upravo velikom svetitelju
Možda vas zanima:
 
            OBIČAJI ZA SVETOG SAVU KOJE BI TREBALO ISPOŠTOVATI: Ako danas ZAGRMI, to NIKAKO NIJE dobar znak!
Na ovaj dan, Sveti Sava je okončao svoj život i crkva je ustanovila da se obeležava uspomena na njegov život i delo
 
            MAJKA RASTKA IZNELA PRED OCA KOJI MU JE TEPAO "MIŠČE MOJE MALO", TAKO JE I SELO DOBILO IME Ovo je rodno mesto Svetog Save
Dugo je zarastalo u korov a sada se tu gradi hram posvećen upravo velikom svetitelju
Možda vas zanima:
 
            OBIČAJI ZA SVETOG SAVU KOJE BI TREBALO ISPOŠTOVATI: Ako danas ZAGRMI, to NIKAKO NIJE dobar znak!
Na ovaj dan, Sveti Sava je okončao svoj život i crkva je ustanovila da se obeležava uspomena na njegov život i delo
 
            MAJKA RASTKA IZNELA PRED OCA KOJI MU JE TEPAO "MIŠČE MOJE MALO", TAKO JE I SELO DOBILO IME Ovo je rodno mesto Svetog Save
Dugo je zarastalo u korov a sada se tu gradi hram posvećen upravo velikom svetitelju
Praznik Svetog Save počeo je da se obeležava već u prvim decenijama posle njegove smrti u 13. veku. Crkva je uspela da ovaj običaj prenese u sve zemlje u kojima su živeli Srbi i on se održao čak i u tursko vreme i sačuvao se sve do današnjih dana.
Postoji mnogo narodnih verovanja vezanih za Savindan. Mnogi će danas gledati u nebo i pažljivo osluškivati jer se veruje da, ako na Svetog Savu grmi, zemlji predstoje važni i sudbonosni događaji.
Interesantno je da je grmljavina na Svetog Savu zabeležena i u narodnoj pesmi o početku bune na dahije 1804. godine: “Treću Sveci vrgoše priliku, grom zagrme na Svetoga Savu, usred zime, kad mu vreme nije, sinu munja na Časne Verige, potrese se zemlja od Istoka, da se Srblji na oružje dižu, al se Srblji dignut ne smjedoše…”
Mnogi domovi Savindan slave kao svoju krsnu slavu pa će danas širom Srbije biti veselo kako u kućama domaćina, tako i kod onih koji idu u goste. Osim ovoga, Sveti Sava je zaštitnik svih škola u kojima će se organizovati priredbe i proslave u čast velikog prosvetitelja.
Ako u kući imate đaka, na današnji da bi trebalo da napravite žito, čak iako vam nije slava. Stari kažu da na taj način odajete poštu Svetom Savi i detetu obezbeđuje sreću i uspeh u školovanju.
Slično, u Vojvodini se na Savindan obavezno prave perece – posne ako praznik pada u sredu ili petak tj. mrsne ako pada u neki drugi dan. Ovaj običaj nije vezan za crkvene kanone, ali jeste za narodno predanje po kome je Sveti Sava Srbe naučio kako da na vodenici melju žito. Pereci koji se danas prave u njegovu čast simbolizuju hleb koji je svom narodu ovaj svetitelj tako omogućio.
U nekim krajevima Srbije Svetog Savu naročito revnosno praznuju stočari. Pred današnji praznik oni, iz straha od vukova, nikako neće terati stoku u šume. Takođe, danas se ne sme raditi sa sečivom, a čak se i britve treba da se drže zatvorene da bi i vukovima čeljusti ostale sklopljene.
Na današnji praznik, narod kaže, po kući se ne rade nikakvi teži poslovi, a naročito se treba kloniti crvenih tkanina i bojenja. Narod veruje da će u suprotnom vukovi poklati svu stoku.
Ο Savindanu se ne rade teži poslovi. U nekim krajevima se ne radi ništa. Negde poste celu nedelju pre Savindana.
Isto tako na današnji dan ne valja otvarati britvu i oštriti noževe ili bilo koji alat kako bi vukovima čeljusti ostale sklopljene.
Iako je dan Svetog Save takozvano crveno slovo, na Svetog Savu za kućne poslove uglavnom važi kontra od onoga što je uobičajeno na velike praznike. Baš zato što se stoka u staro vreme puštala sama na ispašu, smatralo se da domaćin Savindan treba da iskoristi za sve bitne kućne poslove. Tako se u nekim krajevima Srbije smatra da danas žene smeju da rade kućne poslove, a čak je poželjno da se obavi i veliko spremanje.
Smatra se i da deca na Svetog Savu treba da nauče nešto novo, makar neku novu pesmu, jer će se u suprotnom ulenjiti i neće dovoljno napredovati cele godine.
Ko je bio Sava Nemanjić?
Sveti Sava je bio prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve. Rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, i brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog.
Sa svojim ocem, koji se kasnije zamonašio i dobio ime Simeon, podigao je manastir Hilandar, prvi i jedini srpski manastir na Svetoj Gori. Istovremeno se bavio prosvetiteljskim radom, nastojeći približiti svojim sunarodnicima osnove verske i svetovne pouke. Uredio je zakonopravilo – zbornik građanskih i crkvenih propisa, poznato i kao Krmčija Svetog Save.
Godine 1219. Sava je od Vaseljenske patrijaršije u Nikeji izborio autokefalnost srpske crkve sa statusom samostalne arhiepiskopije. Više puta je putovao u Palestinu. Na povratku sa jednog od hodočašća iz Svete zemlje 1236. smrt ga je zatekla u tadašnjoj bugarskoj prestonici Velikom Trnovu. Njegove mošti je u manastir Mileševu preneo njegov nećak, kralj Vladislav.
Posle jednog ustanka Srba protiv Osmanskog carstva, turski zapovednik Sinan-paša je 1594. naredio da se mošti Svetog Save spale na Vračaru.
 
            Sutra su Mitrovske zadušnice, a tri stvari se obavezno nose na groblje! Verovanje kaže da svako ko priđe GROBU...
U mnogim mestima postoji običaj da se na groblje iznosi hrana, koja se potom deli sa prisutnima, uz pominjanje za spas duše preminulih.
 
            Veliki bazen sa tribinama i mali za decu sa vodenim atrakcijama: Luksuzni kompleks gradi se u Kladovu, srpska Đenova postaje sve atraktivnija destinacija
Smeštena na obalama Dunava opština Kladovo ima mnogo toga da ponudi turistima, ali kako bi de dodatno pojačao turistički potencjijal i privukao još veći broj posetilaca u saradnji sa Ministarstvom turizma Republike Srbije, započela je izgradnja otvorenog bazenskog kompleksa.
 
            Dala deo svoje jetre kako bi spasila sina: Jelena je majka heroina iz Čačka, njen Marko nakon operacije u Turskoj sada se uspešno oporavlja
Da je najjači čovek na svetu majka dokazano je u mnogim primerima, jer upravo majkama nije teško da se ponekad i nadljudskim naporima bore za svoju decu. Jedan takav primer stiže i iz Čačka - majka Jelena Trnavac svom sinu Marku (12) donirala je deo jetre nakon što mu je dijagnostifikovana teška bolest.
 
            Zabrinjavajuće brojke, a ambulante u Novom Pazaru i Tutinu poluprazne: Vakcine stigle, ali građani ih izbegavaju
U Novom Pazaru i Tutinu u toku je sezonska vakcinacija protiv gripa, ali je, prema podacima Zavoda za javno zdravlje Novi Pazar, iskorišćeno manje od polovine pristiglih doza. Lekari upozoravaju da je odziv građana izuzetno nizak i apeluju na stanovništvo da se odazove kako bi se sprečilo širenje respiratornih infekcija tokom jeseni i zime.
 
            Kako da u Srbiji pronađete skriveno blago? Evo gde ga ljudi najviše nalaze i kako ga detektuju, odmah unovče plen!
U Srbiji sve više ljudi otkriva uzbudljivu strast – traženje vrednih predmeta u prirodi
 
                 
             
            
Komentari(0)