Neobična crvena srca osvanula na vrtićima i školama: Čačani "posudili" sjajnu ideju iz Grčke, mališani se uče koliko su važne empatija i ekologija
U čačanskim vrtićima i školama postavljena su „Srca za hendikep”, u okviru akcije „Čep za hendikep”, kako bi se pomoglo osobama sa invaliditetom. Grad Čačak, Udruženje „Sove na oprezu” i mališani iz škola i vrtića su u velikoj, humanoj i ekološkoj misiji, što znači da je na čitavoj teritoriji grada počelo postavljanje žičanih kontejnera, simbolično u obliku crvenih srca za prikupljanje plastčnih čepova.
- Mi, kao Društvo ljubitelja ptica i prirode „Sove na oprezu” „pozajmili” smo ideju iz Grčke, naime u svim tamošnjim letovalištima gde sa porodicom odlazim svakog leta postoje ovakvi kontejneri za čepove. Poučen tim iskustvom, odlučio sam da se pridružimo akciji „Čep za hendikep”. Za sada smo uradili pet ovakvih kontejnera i naravno ovde nećemo stati, nastavljamo dalje sa njihovim postavljanjem”, rekao je za RINU Zoran Rajičić, ispred Udruženja „Sove na oprezu”.
On dodaje da su ova srca postavljena u Lugovima, Atenici, Sokolićima, Mrčajevcima i Katrgi, sa čime će se nastaviti i u ovoj godini. Cilj je da se podigne svest o značaju ekologije, kao i primarne selekcije otpada, a deci ovo šarenilo svakako biva zanimljivo i privlači pažnju. Koliko je važno deci od malih nogu usaditi osećaj za humanost i za ekologiju, prepoznao je i grad Čačak i nastavlja razvojnom putanjom ka tom cilju.
rina
- Uvek smo tu da podržimo sve pozitivne humane aktivnosti u našem gradu. Kao što znamo, plastika je svuda oko nas i ona je jedan od najvećih zagađivača današnjice. Ono što je problem, a to je da je potrebno i do 500 godina da se razgradi i zbog toga je upravo neophodno da naše najmlađe učimo o pravilnom odlaganju ove vrste otpada i naravno o pravilnoj reciklaži. Ovo postavljanje žičanih kontejnera, posebno u obliku srca, gde negde sa ljubavlju to radimo jeste, zapravo, jedan korak ka poboljšanju, odnosno, razvijanju svesti samih mališana koliko je važna reciklaža, a sa jedne strane koliko je važno da budu odgovorni prema životnoj sredini, sa druge koliko je značajno da pomognemo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Dakle, ovo je humana misija, s obzirom na to da čepove doniramo Udruženjima koja kupuju pomagala za osobe sa hedikepom, tako da smo na taj način spojili lepo i korisno. Ovo je jedna lepa saradnja između lokalne samouprave, civilnog sektora, vrtića i škola, nastavnika i vaspitača”, zaključila je Marjana Petronijević, pomoćnica gradonačelnika za oblast ekologije.
Možda vas zanima:
Rođena sa 520 grama i mogla da stane u šaku: Mlada Aleksandra danas je hrabra devojka koja ponosno korača napred i kaže - bilo je teško, ali odustajanje nije opcija
Anastasija Petković iz Čačka rođena je pre 21 godinu u 26. nedelji trudnoće sa svega 520 grama. Kako kaže, mogla je da stane u šaku jedne ruke. Šest meseci provela je na Institutu za neonatologiju u Beogradu i zahvaljujući beskrajnoj ljubavi svojih roditelja i njihovoj veri u nju, iako mala izašla je iz te bitke kao velika pobednica, kao heroina.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Možda vas zanima:
Rođena sa 520 grama i mogla da stane u šaku: Mlada Aleksandra danas je hrabra devojka koja ponosno korača napred i kaže - bilo je teško, ali odustajanje nije opcija
Anastasija Petković iz Čačka rođena je pre 21 godinu u 26. nedelji trudnoće sa svega 520 grama. Kako kaže, mogla je da stane u šaku jedne ruke. Šest meseci provela je na Institutu za neonatologiju u Beogradu i zahvaljujući beskrajnoj ljubavi svojih roditelja i njihovoj veri u nju, iako mala izašla je iz te bitke kao velika pobednica, kao heroina.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Možda vas zanima:
Rođena sa 520 grama i mogla da stane u šaku: Mlada Aleksandra danas je hrabra devojka koja ponosno korača napred i kaže - bilo je teško, ali odustajanje nije opcija
Anastasija Petković iz Čačka rođena je pre 21 godinu u 26. nedelji trudnoće sa svega 520 grama. Kako kaže, mogla je da stane u šaku jedne ruke. Šest meseci provela je na Institutu za neonatologiju u Beogradu i zahvaljujući beskrajnoj ljubavi svojih roditelja i njihovoj veri u nju, iako mala izašla je iz te bitke kao velika pobednica, kao heroina.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Važnost humanosti i ekologije su ključ društvene zajednice, a ovo je primer koji treba slediti, pored humane ekološke misije ima i onu važnu, a to je ljubav što svakako ova „Srca za hendikep” i simbolizuju.
Sutra je sveti Jovan Zlatousti: Veruje se da jedno nikako ne treba da radite ako vam je život mio
Sveti Jovan Zlatousti poštuje se u celom hrišćanskom svetu. Bio je patrijarh u Carigradu i autor knjige “O sveštenstvu”, kao i nekoliko veoma cenjenih beseda zbog čega je i dobio nadimak “Zlatousti”. Pravoslavni vernici ga praznuju 26. novembra, a ovo su najpoznatiji običaji za koje se veruje da treba da se ispoštuju za ovaj praznik.
Božićni post 2025: Kad počinje, pravila i šta smete i ne smete da jedete
Božićni post 2025. godine počinje 28. novembra 2025. i završava 6. januara 2026. godine.
Večeras u ponoć svi treba da urade jednu stvar: Sutra je Sveti Jovan Milostivi, veruje se da se ovako ostvaruju želje
Srpska pravoslavna crkva u utorak 25. novembra obeležava Svetog Jovana Milostivog. Ovo su običaji koje bi trebalo ispoštovati noć uoči verskog praznika.
Žana je heriona iz Čačka: Rekorderka u doniranju krvi zaveštala je svoje organe i na druge uticala da postanu donori (FOTO)
Davanje krvi jedno je od najhumanijemih dela, jer je to lek koji ne može da se kupi i neprocenjive je vrednosti. Uz davanje krvi, donorstvo organa je odraz čovečnosti i požrtvovanosti. Prava heriona koja je svoje ime upisala kao rekorderkau davanju krvi, ali je i zaveštala svoje organe jeste Žana Marković iz Čačka.
Srbi danas slave čak 3 svetitelja: Postoji samo jedan običaj koji se poštuje vekovima
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici praznuju dan Svetih apostola Olimpa, Erasta, Kvarta, Rodiona i drugih s njima.
Komentari(0)