Neobična crvena srca osvanula na vrtićima i školama: Čačani "posudili" sjajnu ideju iz Grčke, mališani se uče koliko su važne empatija i ekologija
U čačanskim vrtićima i školama postavljena su „Srca za hendikep”, u okviru akcije „Čep za hendikep”, kako bi se pomoglo osobama sa invaliditetom. Grad Čačak, Udruženje „Sove na oprezu” i mališani iz škola i vrtića su u velikoj, humanoj i ekološkoj misiji, što znači da je na čitavoj teritoriji grada počelo postavljanje žičanih kontejnera, simbolično u obliku crvenih srca za prikupljanje plastčnih čepova.
- Mi, kao Društvo ljubitelja ptica i prirode „Sove na oprezu” „pozajmili” smo ideju iz Grčke, naime u svim tamošnjim letovalištima gde sa porodicom odlazim svakog leta postoje ovakvi kontejneri za čepove. Poučen tim iskustvom, odlučio sam da se pridružimo akciji „Čep za hendikep”. Za sada smo uradili pet ovakvih kontejnera i naravno ovde nećemo stati, nastavljamo dalje sa njihovim postavljanjem”, rekao je za RINU Zoran Rajičić, ispred Udruženja „Sove na oprezu”.
On dodaje da su ova srca postavljena u Lugovima, Atenici, Sokolićima, Mrčajevcima i Katrgi, sa čime će se nastaviti i u ovoj godini. Cilj je da se podigne svest o značaju ekologije, kao i primarne selekcije otpada, a deci ovo šarenilo svakako biva zanimljivo i privlači pažnju. Koliko je važno deci od malih nogu usaditi osećaj za humanost i za ekologiju, prepoznao je i grad Čačak i nastavlja razvojnom putanjom ka tom cilju.
rina
- Uvek smo tu da podržimo sve pozitivne humane aktivnosti u našem gradu. Kao što znamo, plastika je svuda oko nas i ona je jedan od najvećih zagađivača današnjice. Ono što je problem, a to je da je potrebno i do 500 godina da se razgradi i zbog toga je upravo neophodno da naše najmlađe učimo o pravilnom odlaganju ove vrste otpada i naravno o pravilnoj reciklaži. Ovo postavljanje žičanih kontejnera, posebno u obliku srca, gde negde sa ljubavlju to radimo jeste, zapravo, jedan korak ka poboljšanju, odnosno, razvijanju svesti samih mališana koliko je važna reciklaža, a sa jedne strane koliko je važno da budu odgovorni prema životnoj sredini, sa druge koliko je značajno da pomognemo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Dakle, ovo je humana misija, s obzirom na to da čepove doniramo Udruženjima koja kupuju pomagala za osobe sa hedikepom, tako da smo na taj način spojili lepo i korisno. Ovo je jedna lepa saradnja između lokalne samouprave, civilnog sektora, vrtića i škola, nastavnika i vaspitača”, zaključila je Marjana Petronijević, pomoćnica gradonačelnika za oblast ekologije.
Možda vas zanima:
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Najstarija Sokolana u Srbiji postala Muzej košarke, ali njeno slavno ime poneo drugi objekat: To je sada sportska dvorana za ponos u centru Čačka
Najstarija Sokolana u Srbiji, zgrada u kojoj su još u predvečerje Velikog rata vežbali srpski sokoli, nalazi se u srcu Čačka. Nakon više od jednog veka, ona dobija mesto koje joj pripada, te će se pod nejnim krovom naći muzej posvećen svetom sportu svih Čačana – košarci.
Možda vas zanima:
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Najstarija Sokolana u Srbiji postala Muzej košarke, ali njeno slavno ime poneo drugi objekat: To je sada sportska dvorana za ponos u centru Čačka
Najstarija Sokolana u Srbiji, zgrada u kojoj su još u predvečerje Velikog rata vežbali srpski sokoli, nalazi se u srcu Čačka. Nakon više od jednog veka, ona dobija mesto koje joj pripada, te će se pod nejnim krovom naći muzej posvećen svetom sportu svih Čačana – košarci.
Možda vas zanima:
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Najstarija Sokolana u Srbiji postala Muzej košarke, ali njeno slavno ime poneo drugi objekat: To je sada sportska dvorana za ponos u centru Čačka
Najstarija Sokolana u Srbiji, zgrada u kojoj su još u predvečerje Velikog rata vežbali srpski sokoli, nalazi se u srcu Čačka. Nakon više od jednog veka, ona dobija mesto koje joj pripada, te će se pod nejnim krovom naći muzej posvećen svetom sportu svih Čačana – košarci.
Važnost humanosti i ekologije su ključ društvene zajednice, a ovo je primer koji treba slediti, pored humane ekološke misije ima i onu važnu, a to je ljubav što svakako ova „Srca za hendikep” i simbolizuju.
Danas slavimo Aranđelovdan, a ovo su narodna verovanja vezana za praznik
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Sabor Svetog Arhangela Mihaila i ostalih nebeskih sila, poznatijeg kao Aranđelovdan.
Svi trče u grad da rade za platu, a ustvari život na selu je privlegija: Veljko odlučio da ostane na dedovini u užičkom selu, gaje hektar maline i preko 50 grla stoke
U vremenu kada mladi masovno napuštaju sela, primeri iz užičkog kraja pokazuju da se upornošću, vizijom i ljubavlju prema rodnom kraju može stvoriti nešto što inspiriše i druge, ali donosi i dobru zaradu. Oni koji su to na vreme shvatili dokazuju da život na selu zapravo može biti i privilegija za odabrane.
O ovim malim herojima pričala je cela Srbija: Deca iz novopazarskih sela konačno su dobila ispravan kombi koji ih vozi do škole, pre toga mučili su se mesecima
Ne tako lepa vest da više od petnaest đaka iz sela Crćevo i Krće kod Novog Pzara mesecima unazad nema orgnizovan prevoz do škole zbog kvara na kombiju, obišla je Srbiju. Sada iz tih sela stižu lepe vesti, jer na priču dece i roditelja niko nije mogao da ostane nem, tako da su mališani konačno dobili adekvatan i organizovan prevoz do škole.
Preko 20 centimetara snega na Zlatiboru, u Užicu lomio grane i stabla: Zima stisla zube u ovom delu Srbije, za sada nema zavejanih puteva
Juče popodne i tokom večeri na Zlatiboru je pao prvi ozbiljniji sneg ove sezone, ali uprkos više od 20 centimetara snežnog pokrivača u višim predelima, saobraćaj se odvijao nesmetano. Direktor komunalnog preduzeća, Srđan Pantović, potvrdio je da su ekipe na vreme reagovale i da nije bilo zastoja na putevima.
Hladnu zimu neće dočekati u strahu: Ganihodžići iz Nove Varoši imaju šestoro dece i teško žive, dobri ljudi odlučili da im pomognu
Porodica Ganihodžić, koja ima šestoro dece od kojih je najmlađe staro šest meseci, a najstarije osam godina žive u Novoj Varoši u jako teškim uslovima. Ipak, zahvaljujući dobrim ljudima uskoro bi trebalo da dobiju obnovljen i funkcionalan dom. Humanitarna organizacija “Otvorena ruka” pokrenula je akciju kako bi im obezbedila topliju i udobniju kuću pred predstojeću zimu.
Komentari(0)