NEVEROVATAN SRPSKI REKVIZIT OBARA SVE REKORDE Miroslav napravio džinovski opanak, može da ga obuje samo onaj ko nosi patike broj šezdeset (FOTO)
Srpski opanak obišao je sve kontinente, prešao put preko Prokletija i Albanije, preživevši sve bure i oluje na brdovitom Balkanu.
Srpski seljak ga je nosio na njivu, ali i na bogosluženje. Danas ga je iz svakodnevne upotrebe potisnula obuća mahom proizvedena u Kini, a opanak je postao simbol koji predstavlja naše pretke ali i ponos u kom se rado zaigra kolce uz srpsku dvojku. Retko se sreće, ali još ređi su oni koji ih prave. Miroslav Pavlović iz sela Kloka kod Topole, sa svojih petnaest godina savladao je ovaj zanat i jedan je od retkih opančara u Srbiji. Za nekoliko decenija svog rada uspeo je da napravi preko 10.000 pari ove tradicionalne obuće.
"Nije lako napraviti jedan par opanaka, jer se sve ručno radi. U zavisnosti od modela i kalupa, broja obuće potrebno je i po nekoliko sati sedenja i štrikanja. Mahom se prave od prave jagnjeće kože, i uglavnom se dele sa ili bez pertli. Pertlašice kojih je vlaški kraj prepun, ili opanci sa vrhom koji su zastupljeni najviše u srcu Srbije, tačnije u Šumadiji. Ne krijem, najteže je napraviti pravi srpski opanak, koji treba isplesti, da ga nos najviše krasi i stiče, on je simbol naroda koji je pregazio čitavu Albaniju i stigao do Krfa", kazao je Miroslav.
Možda vas zanima:
NARODNA NOŠNJA SVE TRAŽENIJA I POPULARNIJA Strani turisti ne pitaju koliko košta, nose je iz Srbije kao suvenir (FOTO)
U vreme kad u Srbiji nikad nije bilo više modnih dizajnera i kreatora svečanih haljina, bračni par Savić iz sela Mirosaljaci ostao je veran tradiciji, pa Milka i Rade već godinama unazad šiju staru srpsku narodnu nošnju i zahvaljujući ovom kreativnom dvojcu za anteriju, košulje i ostale odevne komade koje su nosile naše babe i dede, čuo je čitav svet.
OBIČAJI I NOŠNJA U LESKOVCU Cilj je bio da se blagosilja napredak i blagostanje svakoj kući (FOTO/VIDEO)
U leskovačkom kraju postojali su i karakteristični običaji.
Možda vas zanima:
NARODNA NOŠNJA SVE TRAŽENIJA I POPULARNIJA Strani turisti ne pitaju koliko košta, nose je iz Srbije kao suvenir (FOTO)
U vreme kad u Srbiji nikad nije bilo više modnih dizajnera i kreatora svečanih haljina, bračni par Savić iz sela Mirosaljaci ostao je veran tradiciji, pa Milka i Rade već godinama unazad šiju staru srpsku narodnu nošnju i zahvaljujući ovom kreativnom dvojcu za anteriju, košulje i ostale odevne komade koje su nosile naše babe i dede, čuo je čitav svet.
OBIČAJI I NOŠNJA U LESKOVCU Cilj je bio da se blagosilja napredak i blagostanje svakoj kući (FOTO/VIDEO)
U leskovačkom kraju postojali su i karakteristični običaji.
Možda vas zanima:
NARODNA NOŠNJA SVE TRAŽENIJA I POPULARNIJA Strani turisti ne pitaju koliko košta, nose je iz Srbije kao suvenir (FOTO)
U vreme kad u Srbiji nikad nije bilo više modnih dizajnera i kreatora svečanih haljina, bračni par Savić iz sela Mirosaljaci ostao je veran tradiciji, pa Milka i Rade već godinama unazad šiju staru srpsku narodnu nošnju i zahvaljujući ovom kreativnom dvojcu za anteriju, košulje i ostale odevne komade koje su nosile naše babe i dede, čuo je čitav svet.
OBIČAJI I NOŠNJA U LESKOVCU Cilj je bio da se blagosilja napredak i blagostanje svakoj kući (FOTO/VIDEO)
U leskovačkom kraju postojali su i karakteristični običaji.
Ali, ono čime se ovaj Šumadinac diči jeste opanak koji nije za svačiju nogu, već samo za odabrane, jer zbog svoje veličine malo kome bi taj kalup odgovarao.
"Napravio sam toliki opanak koji odgovara samo onom ko može da obuje patiku broj šezdeset. Za to mi je bilo potrebno preko pola kvadrata kože, oko 100 eksera i preko pet sati rada. Onaj koji se javi da ga može obuti, da mu bude taman - poklonićemo ga, ali za sada ga koristimo samo kao izložbeni primerak", dodao je ovaj opančar.
Ne može da izostavi da posla nema kao ranije, ali ipak se radi i nema nameru da odustane od svog zanata. Međutim, malo je onih koji žele da se bave ovim poslom smatrajući da su opanci izašli iz mode.
"Najviše pazare kulturno-umetnička društva, i hvala bogu da je korona iza nas sada, pa se masovno ljudi okupljaju, igraju kolo i kupuju opanke kao sastavni deo narodne nošnje. Nekada smo svu sirovinu nabavljali u Rumi, međutim od kada su se vremena promenila, ja sam materijal počeo kupovati u Italiji", dodoje Miroslav.
Njegovi opanci obišli su čitavu Srbiju, Evropu, ali i svet. Zahvljajući prepoznatljivom radu i nadasve kvalitetu, autentična srpska obuća stiže zapakovana na kućnu adresu.
"Nema tačke na ovoj zemljaskoj kugli gde ne možete začuti zvuk našeg opanka kao simbola, od Amerike do Australije, pa čak sam slao i u Afriku u njihova plemena, ali su to bile male porudžbine", kaže Miroslav i ponosno ističe da je zanat naučio od svog dede i sa svojih deset prstiju uspeo je održi porodicu.
ZAŠTO SE KAŽE "PAO S KRUŠKE"? Poreklo izreke veoma je staro i JAKO MRAČNO
Ovo sigurno znate - za nekog ko se ponaša glupo, ludo, ko je naivan ili smušen, često kod nas umeju da kažu da je “pao sa kruške”. I suprotno, kad neko hoće da istakne kako nije glup, naivan, blesav… on će reći kako “nije pao sa kruške”.
NIŠLIJE VERUJU DA IH JE "SPASAO" Pre 25 godina na SVETOG VASILIJA niko nije stradao u bombardovanju Duvaništa!
Sveti Vasilije Ostroški se smatra zaštitnikom Gradske opštine Medijana i niškog naselja Duvanište. Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Nišu je pravoslavni hram koji pripada Eparhiji niškoj Srpske pravoslavne crkve.
MAJKA HEROJ Momo Kapor je ostao živ zahvaljujući njenoj žrtvi, dala je život da ga zaštiti od bombi!
Preminuo je pre četrnaest godina trećeg marta. Poznat kao Beograđanin, Sarajlija i Hercegovac. Došao je u Beograd kada je bio dete, rodnom gradu se slabo vraćao ali je celoga života ostalo potisnuto gorko sećanje, tada četvorogodišnjeg Mome, na grad svog ranog detinjstva i traumu koju je preživeo.
MNOGI NE ZNAJU: Čemu služi metalni deo na omotu salame VIDEO
Kad vidite čemu služi metalni deo na omotaču parizera, konzumacija suhomesnatih proizvoda biće još lepša.
MRAČNE STRANE KRALJA ALEKSANDRA KARAĐORĐEVIĆA: Šuškalo se da je mason, seksualno nemoćan, a OVU tajnu odneo u grob!
Zbog toga što je kao mali imao zapaljenje testisa, dugo se verovalo da ne može da ima dece, pa su mu dovođene mlade žene u postelju, a cilj je bila provera seksualne sposobnosti
Komentari(0)