MAJKA HEROJ Momo Kapor je ostao živ zahvaljujući njenoj žrtvi, dala je život da ga zaštiti od bombi!
Preminuo je pre četrnaest godina trećeg marta. Poznat kao Beograđanin, Sarajlija i Hercegovac. Došao je u Beograd kada je bio dete, rodnom gradu se slabo vraćao ali je celoga života ostalo potisnuto gorko sećanje, tada četvorogodišnjeg Mome, na grad svog ranog detinjstva i traumu koju je preživeo.
"Traži se nada… ona davna nada polagana u sebe same i u vreme koje dolazi. Traže se svi oni što su nas raznosili komad po komad, deo po deo: delove našeg vremena, naše ljubavi, traže se da vrate ljubav… Traži se onaj ulični časovnik na banderi pod kojim smo čekali, onaj sat što još uvek otkucava u našem pamćenju. On se traži… Jedanput bismo primetili da mala kazaljka stoji na šest a velika na dvanaest, i ne bismo se čestito ni okrenuli, a kazaljke su ponovo stajale na šest i na dvanaest, samo bi između ta dva pogleda protekao ceo život. I on se traži – taj život što promiče od danas do sutra, onaj život što je kolao, ključao, puzio, preklinjao, voleo, cmizdrio, čekao, bogoradio, zaustavljao se, podizao i ponovo padao i opet se dizao ispod onog uličnog časovnika koji se traži, a koji je ko zna kuda odnesen." - Pisao je Momo Kapor, kultni pisac i slikar, a da li je on celoga života tražio najdraži zagrljaj koji mu je toga dana oduzet, zauvek će ostati tajna.
Rođen je 1937. godine u Sarajevu. Kada je imao samo četiri godine, izgubio je majku, Bojanu, tokom bombardovanja Sarajeva. Tada je mladi Momo potražio utočište sa bakom i majkom u zgradi koja je bila pogođena bombom. Nažalost, svi osim Mome su stradali. Njegova majka ga je zaštitila svojim telom, dečak je preživeo.
Dobrica Ćosić je u svojoj knjizi "Prijatelji" opisao detinjstvo i mladost Mome Kapora na osnovu razgovora koji je vodio s njim 2002. godine.- Trinaestog aprila 1941. Nemci su bombardovali Sarajevo i pogodili zgradu ispod Trebevića u kojoj se bila sklonila Momčilova majka s četvorogodišnjim sinčićem. U urušenoj kući svi su bili mrtvi. Momova majka je svojim telom spasla sina. Dečak se nekako izvukao iz ruševina, zakukao, pa zanemeo nad užasom, ne znajući kuda će. Našao ga je neki Rus, emigrant, lekar, sažalio se na njega i poveo ga u svoj stan. Prisvojio ga je, nije imao dece. Negovao ga je, voleo, zatrpavao igračkama da zaboravi majku i u belom mercedesu ga vozio po Sarajevu. Dečko je znao da mu je ime Momčilo, prezime nije znao. Prezime mu je dao dobar čovek Rus, krstio ga je Momčilo Hercegovac.
Možda vas zanima:
NEPISMENI SRBIN POSTAO JEDAN OD NAJBOGATIJIH AMERIKANACA: Ovo je priča Obrada Milićevića koja će vas ODUŠEVITI
Na kraju, pošto ga primiše u žandare, trebalo je da potpiše rešenje, ali on odbi da to učini.
U jednu beogradsku ulicu staje sva srpska istorija: Dirljiva priča Mome Kapora o tome ko smo, šta smo i od čega smo napravljeni
Kad bih imao samo pola sata da nekom strancu koji ne zna ništa o nama, pokažem ko smo, šta smo i od čega smo napravljeni iznutra, proveo bih ga Ulicom kralja Petra.
Možda vas zanima:
NEPISMENI SRBIN POSTAO JEDAN OD NAJBOGATIJIH AMERIKANACA: Ovo je priča Obrada Milićevića koja će vas ODUŠEVITI
Na kraju, pošto ga primiše u žandare, trebalo je da potpiše rešenje, ali on odbi da to učini.
U jednu beogradsku ulicu staje sva srpska istorija: Dirljiva priča Mome Kapora o tome ko smo, šta smo i od čega smo napravljeni
Kad bih imao samo pola sata da nekom strancu koji ne zna ništa o nama, pokažem ko smo, šta smo i od čega smo napravljeni iznutra, proveo bih ga Ulicom kralja Petra.
Možda vas zanima:
NEPISMENI SRBIN POSTAO JEDAN OD NAJBOGATIJIH AMERIKANACA: Ovo je priča Obrada Milićevića koja će vas ODUŠEVITI
Na kraju, pošto ga primiše u žandare, trebalo je da potpiše rešenje, ali on odbi da to učini.
U jednu beogradsku ulicu staje sva srpska istorija: Dirljiva priča Mome Kapora o tome ko smo, šta smo i od čega smo napravljeni
Kad bih imao samo pola sata da nekom strancu koji ne zna ništa o nama, pokažem ko smo, šta smo i od čega smo napravljeni iznutra, proveo bih ga Ulicom kralja Petra.
Međutim, prema izvorima Valerije Janićijević koja je napisala najpotpuniju biografiju Mome Kapora koja je objavljena u okviru zbornika "Pripovedač urbane melanholije", ovo sećanje Ćosića nije potpuno tačno. Naime, Momu su posle bombardovanja, po sećanju njegovog ujaka Slavka Lučića, spasioci odveli u bolnicu i razdvojili od ujaka koji je bio s njim. U tom trenutku Momčila je preuzeo pomenuti Rus, koji ga je već kroz nekoliko dana predao tetki Janji Baroš. Istinitost ove verzije potvrđena je i s nekoliko intervjua Mome Kapora, kao i njegovom knjigom "Ispovesti".
Tokom celog života, pisac se sećao svoje majke, Bojane.
Kaporov život neraskidivo je povezan sa tragičnom sudbinom njegove majke. Za njen grob se nije znalo, a Momo je celoga života čeznuo da ga nađe, da se pokloni onoj koja mu je dva puta darovala život, drugi put žrtvujući svoj. Krug se zatvorio tek nakon Momine smrti jer je skoro pronađen grob Bojane Kapor.
Rođen je 8. aprila 1937. u Sarajevu, tadašnjoj Drinskoj banovini, Kraljevini Jugoslaviji.
Njegov otac, Gojko Kapor, bio je bankarski službenik, a majka, Bojana, domaćica.
Nakon rata, porodica se preselila u Beograd, gde je Momo proveo veći deo svog života.
Momo Kapor je jedan od najpopularnijih srpskih pisaca čije je književno delo obuhvatilo više od četiri decenije.
Njegovi romani i priče često su se bavili stvarnošću i aktuelnim vremenom.
Njegove knjige su prevedene na dvadeset jezika.
Bio je i ilustrator, često ilustrujući svoje i knjige drugih autora.
Momo Kapor je ostao upamćen kao osoba koja je spajala svoje dve najveće strasti u životu – slikarstvo i pisanje. Njegova dela i dalje inspirišu i povezuju generacije ljudi.
Pauci nisu razlog: Evo zašto je spavanje sa otvorenim ustima opasno
Možda ste nekada čuli da vam se tokom sna u usta mogu uvući pauci, ali to nažalost nije pravi razlog zašto bismo trebali da držimo zatvorena usta dok spavamo.
Drvo kojeg više gotovo da nema, a tako je zdravo i lekovito: Generacije su jele njegove plodove i pucale od zdravlja
U našim ravničarskim predelima svojevremeno nije mogao da se zamisli sokak ili dvorište bez duda. Slatke plodove ovog drveta obožavala su deca, a od opalih plodova ostajali su im na bosim stopalima crveni, ili crni tragovi koji su se teško prali. Opale plodove duda tamanila su i jata gusaka.
DOGODILO SE ČUDO Koncert Bijelog dugmeta kod Hajdučke česme se PAMTI I DANAS
Koncert kod Hajdučke česme je koncert najpopularnijeg rok sastava u Jugoslaviji — Bijelog dugmeta. Koncert je održan 28. avgusta 1977. godine u beogradskom parku Topčider, u blizini Hajdučke česme. Bio je to najveći rok koncert do tada održan na prostoru bivše Jugoslavije. Mnogi rok kritičari smatraju da takav muzički događaj, po svom značaju, atmosferi i velikoj energiji verovatno više nikada neće biti ponovljen.
DA LI STE ZNALI Nikola Tesla se borio sa OPSESIJAMA!
Nikola Tesla, veliki srpski naučnik, bio je vizionar koji je promenio svet svojim izumima i smatra se naučnikom koji je bio daleko ispred svog vremena.
MOĆ MOLITVE Naučnici otkrili način na koji pomaže!
To da je molitva u stanju da isceli, odavno je poznato. Ali nije bilo odgovora na pitanje: kako se to dešava? Njega su otkrili naučnici Sankt Peterburškog neuropsihijatrijskog instituta izučavajući funkcionalno stanje mozga.
Komentari(0)