OSMATRAČNICA SA KAJMAKČALANA: Jedan od najznačajnih spomenika naše istorije, kamen doneli srpski vojnici (VIDEO)
U Pionirskom parku, na uglu Ulice Kneza Miloša i Bulevara kralja Aleksandra, nalazi se neobičan spomenik.
Stoji usamljen preko puta Narodne skupštine, a na prvi pogled izgleda kao ostatak neke građevine. Kamenje je osmatračnica sa Kajmakčalana.
Retko koja bitka je imala tako snažan uticaj, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.
Ona je bila odlučujuća za povratak kući naše vojske, posle dugog i mučnog prelaska Albanije.
Možda vas zanima:
Čovek koji je zavoleo srpski narod više od mnogih domaćih sinova - Arčibald Rajs, stranac u Srbiji, srce na Kajmakčalanu
Kada je 1914. godine stigao u ratom zahvaćenu Srbiju, švajcarski naučnik Arčibald Rajs nije mogao ni da nasluti da će ova zemlja postati njegova druga domovina. Došao je da beleži zločine nad civilima, a ostao zauvek u srcima Srba – toliko da mu je srce posle smrti preneto na Kajmakčalan, među vojnike koje je voleo.
POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.
Možda vas zanima:
Čovek koji je zavoleo srpski narod više od mnogih domaćih sinova - Arčibald Rajs, stranac u Srbiji, srce na Kajmakčalanu
Kada je 1914. godine stigao u ratom zahvaćenu Srbiju, švajcarski naučnik Arčibald Rajs nije mogao ni da nasluti da će ova zemlja postati njegova druga domovina. Došao je da beleži zločine nad civilima, a ostao zauvek u srcima Srba – toliko da mu je srce posle smrti preneto na Kajmakčalan, među vojnike koje je voleo.
POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.
Možda vas zanima:
Čovek koji je zavoleo srpski narod više od mnogih domaćih sinova - Arčibald Rajs, stranac u Srbiji, srce na Kajmakčalanu
Kada je 1914. godine stigao u ratom zahvaćenu Srbiju, švajcarski naučnik Arčibald Rajs nije mogao ni da nasluti da će ova zemlja postati njegova druga domovina. Došao je da beleži zločine nad civilima, a ostao zauvek u srcima Srba – toliko da mu je srce posle smrti preneto na Kajmakčalan, među vojnike koje je voleo.
POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.
Možda vas zanima:
Čovek koji je zavoleo srpski narod više od mnogih domaćih sinova - Arčibald Rajs, stranac u Srbiji, srce na Kajmakčalanu
Kada je 1914. godine stigao u ratom zahvaćenu Srbiju, švajcarski naučnik Arčibald Rajs nije mogao ni da nasluti da će ova zemlja postati njegova druga domovina. Došao je da beleži zločine nad civilima, a ostao zauvek u srcima Srba – toliko da mu je srce posle smrti preneto na Kajmakčalan, među vojnike koje je voleo.
POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.
Bitka na Kajmakčalanu je prva pobeda srpske vojske posle povlačenja preko Albanije.
Nakon krvave borbe, 30. septembra 1916. godine, na vrhu Kajmakčalana konačno se zavijorila srpska zastava, a posle velike pobede srpska komanda je odlučila da osmatračnicu ponese u Beograd i postavi u blizini nekadašnjeg dvora.
Vojnici su kamenje poneli sa sobom u znak sećanja na pobedu nad Bugarima u Prvom svetskom ratu.
Spomenik, čije je puno ime Osmatračnica srpske vrhovne komande na Kajmakčalanu, 1988. godine je proglašen za spomenik kulture.
Veruje se da su vojnici na volovskim kolima poneli kamenje, od koga je bila napravljena osmatračnica na vrhu Kajmakčalana.
Ispred spomenika se nalaze ploče sa likovima srpskih i francuskih generala, koji su slavu stekli ratujući tokom Prvog svetskog rata. Među njima su čuveni vojvoda Mišić i vojvoda Putnik.
„Osmatračnica sa Kajmakčalana", koja se nalazi u centru Beograda, je i danas posle više od 100 godina, podsetnik na cenu, koja je plaćena za slobodu i predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika naše istorije i simbol Beograda. Sagrađen je u znak sećanja na sve one koji su u ratu nesebično dali svoje živote za slobodu Srbije.
(Beograd.rs)
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Naši stari su verovali da vetar ima duhovnu funkciju: Ovako su mu pevali, a razlog će vas iznenaditi
Pevanje pred vetar nije pokušaj da se kontroliše priroda
Komentari(0)