PČELE U SRBIJI I BOSNI NE PROIZVODE SAMO MED Mnogi bacaju ovaj otrov, ali on se prodaje za 25.000-70.000 evra

Lepote Srbije

17:00

Aktuelno 0

Puštaju da propada iako se plaća više od zlata.

PČELE U SRBIJI I BOSNI NE PROIZVODE SAMO MED Mnogi bacaju ovaj otrov, ali on se prodaje za 25.000-70.000 evra
Shutterstock

 

Brojne su koristi od pčele. Ona proizvodi med, propolis, matični mleč, vosak, koje naši pčelari prikupljaju i prodaju. Ali najvredniji od njih, pčelinji otrov ili apitoksin, puštaju da propada iako se plaća više od zlata.

U komšiluku ga srpske i bosansko-hercegovačke kolege pčelari prikupljaju i prodaju američkim farmaceutskim i kozmetičkim kompanijama i pritom postižu vrtoglavu cenu od minimalnih 25.000 evra za kilogram do vrtoglavih 70.000.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

– Dok se mi mučimo s proizvodnjom meda i borimo s nelojalnom konkurencijom, ono najskuplje što pčela proizvodi, pčelinji otrov, puštamo da propada, a mogli bismo dobro zaraditi i mi pčelari i država – priča Željko Tomas, pčelar iz Imotskog koji je možda i prvi u celoj Dalmaciji nabavio uređaj koji prikuplja pčelinji otrov.

Kupio ga je i platio 3.800 kuna, a za 250 košnica, koliko ih ima Braniteljska zadruga Pauk Čeka, čiji je upravnik, smatra da bi im trebalo deset takvih uređaja, koji su veličinom mali i sastoje se od pet okvira sa staklenim pločama unutar kojih su žice. Uređaj se priključe na akumulator i kroz žice se pušta struja kraće vreme u tačno određenim razmacima koja stimuliše pčele da na ploču ispuštaju otrov.

Proizvodi od lipe Shutterstock
 

– Kada te pčela ubode, ispusti otrov, otpadne joj žalac i ona ugine. Kada ispušta otrov na ovo staklo, ne otpada joj žalac i ne ugine. Nikakva šteta se za pčelu ne događa. Na stakalcu otrov se osuši i ostaje prah koji treba sastrugati. U velikim količinama apitoksin je smrtonosan otrov, u manjim lek – kaže Tomas i napominje kako se pčelinji otrov ne sme prikupljati bez zaštitne opreme i maske, uz maksimalne higijenske mere.

Količine apitoksina koji proizvode pčelice vrlo su male, jednim ubodom ona izbaci 0,1 miligram, a za kilogram je potrebno prikupiti pčelinji otrov iz 200 košnica.

– Pčelinjim ubodima rešio sam svoje hronične zdravstvene probleme – tvrdi Tomas, koji je kao branitelj posledice rata godinama osećao bolovima u kostima i želucu, ali toga više nema.

– Počelo je slučajno. Izbole su me pčele po nogama na nekoliko mesta i tog dana nisam osećao reumu ni kostobolju. Posle toga pustio sam namerno i kontrolisano da me izbodu još nekoliko puta i rešio sam se tegoba s kojima sam se godinama mučio – kaže Željko Tomas čija supruga je sada na terapiji pčelama.

ivanjičke krave

Neverovatno - ovo ima samo u Srbiji: Goran kupio 16 krava i napravio veselje za 300 ljudi, pop došao i osveštao mu dupke punu štalu

Aktuelno

12:00

13 maj, 2024

Srbija je poznata po svojim velikim veseljima koja traju i po nekoliko dana. Tada se uživa u društvu, muzici i ukusnoj domaćoj hrani. I dok se razlozi za veselja u srpskom narodu već dobro znaju, jedan domaćin iz ivanjičkog sela podno planine Mučanj iznenadio je sve. Naime, Goran Kurćubić kupio je 16 krava, napunio je svoju štalu do poslednjeg mesta i odlučio je to da proslavi sa svojim komšijama, prijateljima i rodbinom. Napravio je veselje za pamćenje.

muzej košarke

Čačak dobija Muzej košarke, u toku završni radovi: Sportska legenda Radmilo Mišović poručuje - ovo je ogromna stvar za srpski sport

Aktuelno

11:00

13 maj, 2024

Grad na Moravi odavno je poznat kao grad košarke, jer su upravo u Čačku potekla neka od najvećih imena u sportu pod obručima. Sada se u samom centru grada pravi jedinstveni Muzej košarke, a u toku su završni radovi. Grad koji je iznedrio veliki broj reprezentativaca ne mora da brine ni za košarkaški podmladak, samim tim gradu na Moravi i jeste potrebna ustanova kakva je Muzej košarke upravo zbog legendi koje su ime Čačka odnele u svet. Košarkaše legende kao što su Radmilo Mišović, Dragan Kićanović i Željko Obradović imaće svoje posebno mesto u Muzeju košarke, njima će biti posevećen „Hol slavnih”.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading