Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.

"Psi rata" su ostavili dubok trag u istoriji Srbije. Milutin se oslanjao na hristijanizovane Turke i zapadne vitezove, dok je njegov sin Stefan Dečanski tu čast dodelio Kataloncima. Mačem najamnika je došlo i do pobede u presudnoj bici kod Velbužda 1330. godine nad Bugarima.
Budući kralj Dušan je uvideo značaj najamnika u toj bici, a po herojstvu pokazanom je dobio naklonost vlastele. Ubrzo je došlo do sukoba između oca i sina, a kulminiralo je kada je 1331. godine došlo do napada na Nerodimlje.
Dušan je poveo nezadovoljnu vlastelu i potukao očevu vojsku, uspevši da ga zarobi i da postane kralj zajedničke države. U ovoj bici se našlo i mnogo najamnika, a jedan od njih je Palman Braht.
Možda vas zanima:

VITEZ CARA DUŠANA: Jedini je smeo da mu kaže "NE"
Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.

Kula Prosforion u Uranopolisu – čuvar kapije Svete Gore koja krije legendu o luli cara Dušana
Na obali Egejskog mora, na samom pragu Svete Gore, stoji impozantna kamena kula iz 14. veka – istorijska stražarnica, simbol moći i duhovnosti pravoslavnog sveta.
Možda vas zanima:

VITEZ CARA DUŠANA: Jedini je smeo da mu kaže "NE"
Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.

Kula Prosforion u Uranopolisu – čuvar kapije Svete Gore koja krije legendu o luli cara Dušana
Na obali Egejskog mora, na samom pragu Svete Gore, stoji impozantna kamena kula iz 14. veka – istorijska stražarnica, simbol moći i duhovnosti pravoslavnog sveta.
Možda vas zanima:

VITEZ CARA DUŠANA: Jedini je smeo da mu kaže "NE"
Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.

Kula Prosforion u Uranopolisu – čuvar kapije Svete Gore koja krije legendu o luli cara Dušana
Na obali Egejskog mora, na samom pragu Svete Gore, stoji impozantna kamena kula iz 14. veka – istorijska stražarnica, simbol moći i duhovnosti pravoslavnog sveta.
Kapetan najamničke garde
Rođen u Štajerskoj, svoju mladost je proveo na očevom dvoru. Međutim, nije ga držalo mesto, te se dao u službu Hajnriha od Istre gde je i započeo vitešku službu. Kasnije je bio i vitez kneza od Austrije, ali i dalje nije bio zadovoljan. Odlučio je da krene ka Svetoj Zemlji sa krstašima.
Prolazeći kroz Zetu i Primorje, ipak, odlučio je da se pridruži Stefanu Dušanu. Postao je kapetan vladareve garde, a pomogao je Dušanu da dođe do trona.
Gušio je pobune vojvoda i knezova, a uživao je toliko poverenje Dušana Silnog da mu je budući car poverio jedan veoma privatan zadatak. Radilo se na tome da se novi kralj razvede od Jelene Stracimirović, dotadašnje žene, a plan je bio da ožen ćerku nemačkog cara Fridriha Lepog. Palman je tečno govorio nemački pa je bio odabran da vodi pregovore u ime Silnog. Međutim, ovi pregovori su propali kada je Jelisaveta, Dušanova nesuđena izabranica, naprasno preminula.
Paja Jovanović je u svom delu "Proglašenje Dušanovog zakonika" predstavio i Palmana Brahta u špaliru kod kapije kako drži šlem sa rogovima.
Garda Dušanova
Dušan je bio veoma visok čovek za svoje vreme. Neobično snažan i ogroman, ali i dinamičan, savremenici su se divili njegovim sposobnostima. Analizom njegovih posmrtnih ostataka je utvrđeno da je car Dušan mogao biti visok oko 215 centimetara.
Garda Silnog je bila elitna vojska i glavna udarna igla srpskog cara. Uglavnom su u pitanju bili teški oklopni konjanici. Uslov za ulazak u gardu je bio da svaki vitez mora imati najmanje dva metara visine. Standardi su bili previsoki, pa je Dušan odlučio da traži po Evropi i uspeo je da sastavi stotinak vitezova.
Samo je barjaktar, Šveđanin, bio viši od cara, a barjak koji je nosio i koji se čuva u Hilandaru je bio težak 40 kilograma, nosio ga je u jednoj ruci, dok je u drugoj držao mač.
Izbila je pobuna na teritoriji današnje Albanije i car Dušan je poveo svoju gardu kako bi je ugušio. Za samo 28 dana je uspešno uništen otpor pobunjenika.
Palmanovo "ne"
Godine 1355. su u Srbiju došli poslanici pape, prevođeni biskupom Petrom Tomom sa nimalo lakim zadatkom - preveravanje Srbije. Dušan je bio protiv toga, zabranio je svima u svojoj vojsci da prisustvuju misi koju je biskup održao, zapretivši da će oslepeti svakoga ko prekrši naredbu.
Palman i čitava najamnička vojska je odlučila da ne posluša cara. Govorio je da je njemu važnija vera od službe caru, a Dušan ga ipak nije oslepeo. Kasnije iste godine, Dušan se upokojio.
Posle Dušana
Naslednik Silnog, Uroš Nejaki, odlučio je da prekine praksu sa najamničkom vojskom, pa je Palman otišao u službu Dušanove sestre Jelene. U njenoj službi je ostao, najverovatnije, do kraja života 1363.

Gordana je vodenicu nasledila od oca, a sada su je obnovili njeni sinovi: Na Ateničkoj reci u Čačku čuva se tradicija predaka a vodenički kamen i dalje melje - odavde stiže najzdravije brašno
Vodenice potočare, nekada svakodnevnica srpskih sela, danas su prava retkost, ali i dragocena veza sa korenima. Jedna takva, očuvana i u funkciji, nalazi se na Ateničkoj reci u naselju Atenica kod Čačka i pripada porodici Petrović.

BOJA CVEĆA KOJA PRIVLAČI OBILJE: Starinsko verovanje koje živi i danas
Bez obzira na to da li ove godine birate popularne geranijume ili ljubičice, svaka od ovih biljaka može vam doneti sreću.

Hapšeni su i proganjani kao Srbi katolici: Od Ivana Gundulića do Ive Andrića, oni su velikani koji nikada nisu zaboravili svoje pravo poreklo
Srbi na zapadu Balkana su vekovima prihvatali rimokatoličku veru, nekada dobrovoljno da bi mogli da budu ravnopravni građani sa ostalim katoličkim narodima, a nekada i silom kao što se događalo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Dubrovnik je bio najvažnije uporište Srba katolika.

Zasijaće u punom sjaju: Rekonstrukcija dva važna spomenika u Užicu - na kompleksu Kadinjača i na spomen česmi na Sinjevcu
Narodni muzej Užice i Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo trenutno rade na dva projekta iz oblasti konzervatorsko – restauratorskih radova na teritoriji grada Užice.

Otac srpskog genija govorio 8 jezika: Milutin Tesla imao jednu čudesnu sposobnost, a zbog ovoga Nikola nije došao na očevu sahranu
Nikola Tesla se sećao kako je otac znao napamet ogromne odlomke iz Homerovih epova i biblijskih tekstova, te kako je često veče provodio u diskusijama, recitovanju i filozofiranju.
Komentari(0)