Mistična pećina u kojoj se krije kruna cara Dušana: Ko pokuša da dođe do blaga Nemanjića, prati ga prokletstvo! (VIDEO)
Ni ljudi iz sela Ostra ni sam nisu ostali imuni na ideju o potencijalnom bogatstvu koje se možda nalazi blizu njihove kuće
Na samo dvadesetak kilometara od Čačka nalazi se selo Ostra, opisano u brojnim knjigama jer su se upravo na tom mestu uz reku Ostrovku, nepristupačnim stazama sve do vrha obližnje planine Srbi sklanjali od Turaka.
Kroz ovo mesto u Šumadiji prošao je i Đurađ Branković, koji je prema predanju, u pećini na Ostrici sakrio pune sanduke zlata i srebra, a među vrednim nakitom nalazila se i kruna koja je pripadala caru Dušanu.
Kruna cara Dušana: misteriozna pećina
Možda vas zanima:
VITEZ CARA DUŠANA: Jedini je smeo da mu kaže "NE"
Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.
VELIKA TAJNA: Da li je car Dušan stvarno ubijen
20. decembra 1355. godine umro je srpski car Stefan Dušan (1331-1355), sin kralja Stefana Dečanskog, uz kralja Milutina najveći vladar dinastije Nemanjić.
Možda vas zanima:
VITEZ CARA DUŠANA: Jedini je smeo da mu kaže "NE"
Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.
VELIKA TAJNA: Da li je car Dušan stvarno ubijen
20. decembra 1355. godine umro je srpski car Stefan Dušan (1331-1355), sin kralja Stefana Dečanskog, uz kralja Milutina najveći vladar dinastije Nemanjić.
Možda vas zanima:
VITEZ CARA DUŠANA: Jedini je smeo da mu kaže "NE"
Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.
VELIKA TAJNA: Da li je car Dušan stvarno ubijen
20. decembra 1355. godine umro je srpski car Stefan Dušan (1331-1355), sin kralja Stefana Dečanskog, uz kralja Milutina najveći vladar dinastije Nemanjić.
O ovom blagu pisao je i Čedomilj Mijatović u romanu “Rajko od Rasine” davne 1892. godine i po njemu na „mitskoj planinini, punoj pećina, zmija i izvora“ nalazi se skrivena riznica srpskih srednjovekovnih vladara.
Od tada potraga ne prestaje jer brojni putnici su namernici koračali kroz gustu šumu kako bi se obogatili, ali to još uvek nikome nije pošlo za rukom, pa je logično očekivati da je blago i dalje tu.
"Kad sam imao oko 25 godina, bio sam znatiželjan i odlučio da istražim pećinu i uverim se da li to blago zaista postoji. A potajno sam se nadao kao i svi da ću ga pronaći. Ušao sam u pećinu oko 50 metara, više nisam smeo jer su uslovi zaista preteški. Tada sam uspeo samo otkriti keramičke slojeve", priča jedan meštanin.
Ovaj prvi pokušaj, za njega je, kako kaže, bio i poslednji jer se više nije smeo usuditi ući u pećinu na planini Ostrici za koju se u prošlim vremenima verovalo da je čuvaju zmije.
Do sada je ovde zabeleženo nekoliko smrtnih slučajeva, pa kruži i priča da one koji se odluče za potragu prati prokletstvo.
"Sigurno je da nešto postoji. Ja ovde živim skoro 80 godina i sećam se da su poginuli čovek i žena iz Kraljeva kad su krenuli put pećine, a oni nisu jedini. Ja se nikad nisam baš ohrabrio da krenem tamo, miliji mi je život, nego bil
Ukoliko niste dovoljno hrabri da se uputite ka pećini u potragu za srebrom i zlatom, ovaj kraj ipak ne bi trebalo da zaobiđete, jer put će vas ako ne baš do blaga Nemanjića dovesti do vizantijskog utvrđenja Sokolica koje datira od petog veka. Osmatračnica i puškarnica postavljene su tako da gledaju na ceo sliv zapadne Morave.
"Najstariji ostaci ovde se mogu pronaći iz bakarnog doba i od 2000. godine pre nove ere, a prvi tragovi života ovde su utvrđeni tokom bronzanog doba, pa je Sokolica jedno od najinteresantnijih istorijskih nalazišta u ovom kraju, koje može imati izuzetan turistički potencijal", izjavila je Delfina Rajić, direktor Narodnog muzeja u Čačku.
Planinsko utvrđenje Sokolica je kroz istoriju imalo veliki strateški značaj, jer je kontrolisalo važne puteve koji su sa Pomorja i Bosne preko čačanske kotline vodili ka Šumadiji.
JAJE ČUVARKUĆA: Ovo je JEDINO ISPRAVNO uraditi sa prošlogodišnjim
Mnoge ljude muči pitanje šta se zapravo radi sa čuvarkućom od prošlog Uksrsa, kao i zašto je čuvamo svih 12 meseci
CRKVA OBELEŽAVA TRI SV. MUČENICE: Izgovorite danas ove reči
Srpska pravoslavna crkva slavi ih 16. aprila po crkvenom, a 29. aprila po gregorijanskom kalendaru
Da li nekršteni ljudi mogu da odlaze u crkvu: Evo šta na to kažu sveštenici
Među pitanjima koji pokreću dileme, a koja su povezana sa religijom, nalazi se i dilema da li bi ljudi koji se nisu krstili trebalo da idu u crkvu. Šta o tome kažu sveštenici?
STRASNA NEDELJA Poslednja i NAJSTROŽA nedelja posta je pred nama, evo šta NIKAKO NE TREBA RADITI
Strasna nedelja, poznata i kao Stradalna ili Velika nedelja, je poslednja nedelja Vaskršnjeg posta. Naziv “strasna” ova nedelja je dobila jer su u ovim danima pojačane molitve, bdenja, kao i post.
PUT SVETOG VASILIJA Rođenje i život jednog od najvoljenijih srpskih SVETITELJA, od Mrkonjića do Ostroga (FOTO)
Kada se iz pravca Mostara krene ka Trebinju, put će vas navesti kroz selo Mrkonjići. Mrkonjići su okićeni stablima najslađih smokava i narova koje ste ikada probali, ali pored toga, ono po čemu su Mrkonjići čuveni jeste to da je upravo tu rođen verovatno najomiljeniji i najpoštovaniji svetac naših prostora, naime ovde je rođen Sveti Vasilije Ostroški, čudotvorac.
Komentari(0)