DANAS JE JEDAN OD NAJLEPŠIH PRAZNIKA U HRIŠĆANSTVU U Srbiji se obeležavaju Oci, dan posvećen deci i očevima, a evo kako se pravilno postupa
Oci ili Očevi su praznik koji se obeležava poslednju nedelju pred Božić.
Možda vas zanima:
OBELEŽAVAMO PRAZNIK SVETIH APOSTOLA Danas je bitno da se pridžavate jednog pravila
Na svetog Vratolomeja ni jedan roditelj u Srbiji neće dopustiti da se njegovo dete popne na drvo. Zašto? Jer i samo njegovo ime ima strašno značenje, jer Srbi Vatolomeja tumače kao onaj dan kada "je lako slomiti vrat".
KADA JE VASKRS? Evo kada je najradosniji hrišćanski praznik ove godine
Ovo je dan kada se svi zbližavamo sa voljenima, praštamo dragim ljudima, zaboravljamo loše i uživamo u miru koji donosi ovaj prelepi praznik.
Možda vas zanima:
OBELEŽAVAMO PRAZNIK SVETIH APOSTOLA Danas je bitno da se pridžavate jednog pravila
Na svetog Vratolomeja ni jedan roditelj u Srbiji neće dopustiti da se njegovo dete popne na drvo. Zašto? Jer i samo njegovo ime ima strašno značenje, jer Srbi Vatolomeja tumače kao onaj dan kada "je lako slomiti vrat".
KADA JE VASKRS? Evo kada je najradosniji hrišćanski praznik ove godine
Ovo je dan kada se svi zbližavamo sa voljenima, praštamo dragim ljudima, zaboravljamo loše i uživamo u miru koji donosi ovaj prelepi praznik.
Možda vas zanima:
OBELEŽAVAMO PRAZNIK SVETIH APOSTOLA Danas je bitno da se pridžavate jednog pravila
Na svetog Vratolomeja ni jedan roditelj u Srbiji neće dopustiti da se njegovo dete popne na drvo. Zašto? Jer i samo njegovo ime ima strašno značenje, jer Srbi Vatolomeja tumače kao onaj dan kada "je lako slomiti vrat".
KADA JE VASKRS? Evo kada je najradosniji hrišćanski praznik ove godine
Ovo je dan kada se svi zbližavamo sa voljenima, praštamo dragim ljudima, zaboravljamo loše i uživamo u miru koji donosi ovaj prelepi praznik.
Nakon praznika Detinjci i Materice, danas pravoslavci obeležavaju praznik očeva.
Oci ili Očevi su praznik koji se obeležava poslednju nedelju pred Božić.
Običaji za ovaj praznik isti su kao i za Materice i Detinjce, samo što se ovom prilikom vezuju tate.
Međutim, očeve nije tako lako vezati. Prema narodnom shvatanju otac kao glava kuće ne sme da se nađe u tako "nezgodnom" položaju, pa vezivanje očeva traje mnogo kraće.
Nekoliko dana pred praznik očevi sakrivaju sve kanape i kaiše koji postoje u kući, kako deca ne bi mogla da ih vežu. Sa druge strane deca traže kanape, kako bi vezali oca i osigurali poklone za taj dan.
Najsigurnije je oca uhvatiti i vezati na spavanju, pa će on nakon što se probudi biti primoran da podeli poklone kako bi se oslobodio.
Ova tri praznika spadaju u Božićne i upravo zbog zanimljivih običaja koji se za njih vežu, ovi praznici iznova povezuju decu sa roditeljima i doprinose njihovom što boljem razumevanju i ljubavi.
Karakteristično vezivanje ima simboliku čvrstih porodičnih veza, sloge i mira. Ovi praznici naročito su zanimljivi za decu koja su glavni akteri svih dešavanja, i koja potpuno ravnopravno sa odraslima učestvuju u proslavi praznika. Svakako, naročitu radost pored samog vezivanja izazivaju pokloni koji na kraju uvek završe u dečijim rukama.
Simbolika uzajamnog vezivanja i "drešenja" jeste i priprema za doček najradosnijeg praznika koji je čoveka vezao sa Bogom.
U ove dane priprema se i ručak nešto svečaniji nego obično, ali obavezno postan, pošto sva tri praznika padaju u vreme Božićnog posta. Potpuno u Božićnom duhu, osnovni smisao ovih praznika jeste okupljanje porodice.
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Komentari(0)