MONAH ARSENIJE JOVANOVIĆ: Problem u porodici nastaje kada žena izgubi ove dve osobine
Ostroški monah Arsenije Jovanović nije običan monah, on je svestrana, višedimenzionalna, harizmatična ličnost, pisac, uspešan slikar, po profesiji stomatolog.

On je pravoslavni učitelj, mentor, propovednik, pravoslavni psiholog, filozof koji drži duhovnu propoved na jedan specifičan način, tako što se praktično ispoveda pred prisutnim audotorijumom. A njegova ispovest je toliko moćna i poučna jer je lična i iskrena, piše srpskiglas.com.au.
Nedavno, u jednom svom intervjuu, osvrnuo se na najrasprostranjeniju bolest savremenog društva – depresiju i otkrio razlog zbog čega ova pandemija ne prestaje. Tajna je u jednoj stvari!
Brzina koju živimo i koja nam je nametnuta vodi, kaže, na psihijatriju, kod dilera, u javnu kuću ili u – restorane:
Možda vas zanima:

OTKRIO ZAŠTO SE ZAMONAŠIO: Glumac iz "Otvorenih vrata" i bivši gitarista "Kanda, Kodža i Nebojša" je sada episkop Ilarion
Glumca Rastka Lupulovića zapamtili smo po ulozi Milančeta u seriji "Otvorena vrata", pa je posle toga odlučio da se posveti veri i zamonaši.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.
Možda vas zanima:

OTKRIO ZAŠTO SE ZAMONAŠIO: Glumac iz "Otvorenih vrata" i bivši gitarista "Kanda, Kodža i Nebojša" je sada episkop Ilarion
Glumca Rastka Lupulovića zapamtili smo po ulozi Milančeta u seriji "Otvorena vrata", pa je posle toga odlučio da se posveti veri i zamonaši.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.
Možda vas zanima:

OTKRIO ZAŠTO SE ZAMONAŠIO: Glumac iz "Otvorenih vrata" i bivši gitarista "Kanda, Kodža i Nebojša" je sada episkop Ilarion
Glumca Rastka Lupulovića zapamtili smo po ulozi Milančeta u seriji "Otvorena vrata", pa je posle toga odlučio da se posveti veri i zamonaši.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.
„Zašto su na Zapadu ljudi predebeli? Zato jer im je duša beskrajno gladna, a telo im je sito. Oni jedu da utole glad, ne fizičku, već duhovnu, a ona ne može da se utoli hranom u fast fudu.“
Uzrok ovakvog stanja je, prema rečima oca Arsenija, nedostatak ljubavi.

„Nema ljubavi. Društvo odvlači roditelje van kuće, preopterećeni su, nemaju vremena za decu. Vaspitavani smo bez ljubavi. Zato imamo epidemiju psihičkih bolesti. Od lakših, poput anksioznosti, strahova i depresije, pa do najtežih stanja. To sve potiče od uništavanje žene koja gubi dva svoja najmoćnija oružja: ženstvenost i ljupkost. Izgubivši kontakt sa Bogom i onim što joj je Bogom dano takmiči se sa muškarcem. Deca odrastaju u tom ambijentu i kada majke izgube svoju crtu žene, onda i devojčice, njihove ćerke, postaju još gore. Muška deca počinju da mrze majke koje ih nisu vaspitale da vole ženski rod i to stvara ambijent nasilja u kojima muškarci maltretiraju žene i decu. Gubi se svaka mera,“ kaže otac Arsenije.
On objašnjava zašto se koplja najviše lome oko omladine i zašto se i na globalnom niovu pokušava perfidna kontrola mladih.
„Na Pravnom fakultetu u Podgorici redovno je održavana tribina koja je zatvorena posle mog predavanja na kojem sam govorio o narkomaniji i rokenrolu. Rekao sam da nam je omladina zombirana, nadrogirana. To se nekima nije dopalo. Zašto? Zato što je omladina najzdraviji deo društva. Čovek srednjih godina je ucenjen poslom, decom. Omladina je rasterećena i može da pokrene promene. Sistem to zna i ne želi da se istina čuje. Sećam se mog vremena. Vođe najvećih rokenrol bendova bile su izmanipulisane od sistema. Mislili su da su borci, neki buntovnici, ustvari, sistem je preko njih kontrolisao omladinu. Dođu klinci na koncert, izduvaju se, izmitinguju, kažu: „Kako nam je dobro u ovom mekom komunizmu“, i ne bune se. Onda im još ubace drogu i završe posao.“
Otac Arsenije kaže da u ovom vremenu naša pravoslavna crkva, odnosno sveštenici moraju da budu spremniji da daju odgovore omladini.
„Mi i ne znamo šta je to pravoslavlje. Čak i mnogi naši sveštenici ne znaju kojom silom raspolaže pravoslavlje. Dođe im mlad čovek sa problemima, oni ga pošalju na psihijatriju. Ne znaju da je molitva ta koja ima silu isceljenja. Toga i neki u Crkvi nisu svesni. Kada kod mene dođe neki mlad čovek sa problemima, molitva je vrhovna terapija. Mi imamo fiziološki i duhovni imunitet. Duhovni imunitet brani nas od demonskih sila, kao što nas fiziološki brani od virusa. Molitva izbacuje zlo i priprema nas za vrhovni susret kada srce prestane da nam kuca, kada se naš duh, duša i ličnost spremaju za novo rođenje. Molitva menja zakonitosti vremena i zakonitosti fizike. Usporava starenje. Pustinjaci su živeli po 100-120 godina. Molitva je najbolji botoks,“ objašnjava otac Arsenije i dodaje da je Crkvi potreban aktivniji misonarski rad, ali ne ka onima koji su već u Crkvi, nego kao onima koji su van nje, prenosi Intermagazin.net.
„Kada sam objavio knjigu „Bog i rokenrol“ neki su mi zamerili. Pitali me ko će to da čita. A mladi su je delili između sebe, koliko njih se skinulo s droge posle moje knjige. Moramo da živimo u ovom vremenu, a ne u srednjem veku,“ konstatuje naš sagovornik.
Ima, kaže, i savremenih, obrazovanih sveštenika, sposobnih da se urbanim mladim ljudima obraćaju njihovim jezikom.
„Moraš da znaš o kulturi, umetnosti, muzici, nauci, da sagovornik vidi da ti znaš kroz šta on prolazi. Nedovoljno je samo da pričaš kako je Hristos vaskrsao,“ pojašnjava monah Arsenije.
Printscreen/Youtube
Lek za sve je ljubav, poručuje na kraju:
„Ljubav se, nažalost, sve više poistovećuje sa pohotom. Ljubav je kada volimo čoveka onakvog kakav jeste i ne trudimo se da ga menjamo. Ljubav je žrtva. U ljubavi najviše treba da tražimo od sebe, ne od drugog. Treba više da razmišljamo kako se odnosimo prema voljenoj osobi i ona će ona isto tako da se odnosi prema nama. To je uzajamno i sa voljenom osobom i sa decom i sa roditeljima, prijateljima. A, dešava se suprotno. Tražimo za sebe, ne dajemo, prigovaramo onome pored nas da nam ne daje ono što mislimo da nam pripada i dolazi do razlaza. Ako znamo da je i Hristos između dvoje ljudi koji se vole, onda je ljubav, po mom mišljenjum potpuna,“ poručuje otac Arsenije.
Sami pravimo pakao, a ne Bog
Otac Arsenije objašnjava kako to sami pravimo pakao sa kojim se suočavamo i za života, ali i kada naše srce prestane da kuca.
„Sami stvaramo pakao. Nije Bog stvorio pakao, mi ga stvaramo.
Autodestruktivnim životom, zlim pomislima i delima uništavamo dušu, srce, um koji suočavanje sa božanskom, netvarnom svetlošću posle smrti doživljavaju kao mučenje i pakao. Kao što se bolestan čovek sklanja od sunca, tako i bolesnoj duši smeta i muči je svetlost božanske ljubavi sa kojom se suočava posle smrti tela,“ kaže otac Arsenije.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(11)

Ivan
24.11.2022 09:33
Istina
24.11.2022 18:05
Sve lepo receno.
Toliko
25.11.2022 06:26
Ljupkost i zenstvenost??? Kako da ne! I to sve prica monah, koji po definiciji NEMA bas neko iskustvo sa zenama, ili se ja varam?
Srboljub
25.11.2022 12:49
Deda , bog ne postoji....... ima li ga kada kasape-seku ljude na živo i prodaju organe ? Ima li ga kada decu čereče i odkidaju im ruke i noge? Ima li ga kada pred majkom siluju i dave mušku i žensku decu ? Ima li ga na Kosovu i u Ukrajini ? Deda , ko god je iole malo školovan zna da je to mit i da je velika prevara ! Ko je na opisan način izgubio voljene ZNA DA BOG N E P O S T O J I !!!!
Danica
25.11.2022 13:40
Kakvo razočaranje! Kao verujuća osoba, ne mogu da verujem šta pročitah od jednog obrazovanog monaha: anksioznost, strahovi i depresija nastaju kod dece kad žena izgubi ljupkost i ženstvenost?! A ne nastaju kad otac pije, bije, blene u TV... ili kad oboje, otac i majka, ne razgovaraju sa decom, emotivno i vaspitno ih zanemaruju...? Nego baš kad žena izgubi ljupkost... Dajte, molim vas, odavno nešto gluplje nisam pročitala
Tako je pope žene su uvek krive