Ima deset godina, odličan je đak ali i vredan poljoprivrednik na porodičnom imanju: Filipovići sa Mačkata tajnu pravljenja dobre pršute decenijama prenose sa kolena na koleno
Dok u selu Zlakasa caruje grnčarija, a u selima oko Topole domaća vina, zlatiborski Mačkat već godinama unazad smatra se prestonicom srpske pršute.

Čuvajuću tradiciju veliki broj meštana odlučio se za preradu mesa, pa tako odavde u svet odlaze najkalitenija svinjska i goveđa pršuta, ali i slanina i kobasice. Ono što doprinosi njihovoj posebnosti jeste spoj mediteranske i kontitinenatlane klime, kao i specifična ruža vetrova. Porodica Filipović decenijama živi samo od poljoprivrede i još su jedan dokaz da ko može i želi da radi, uspeh je neizostavan.
- Kod nas se tradicija sušenja prušute prenosi sa kolena na koleno, to je prvo što se nauči u našem domaćinstvu. Ono što je najvažnije jeste da se nalože bukova drva, a sam proces traje 20 dana i vreme se mora ispoštovati tačno u minut. Tu se ništa ne menja, već se prate stari recepti. Jedino što smo menjali jesu samo objekti, koje smo obnovili zahvaljujući državnim subvencijama“, kaže za RINU Miladin Filipović.
Rina
Uspeh proizvodnje ove porodice sa Zlatibora, kako kažu, leži u zajedništvu i u tome što svi finkcionišu kao jedan, jer samo tako, plodovi rada mogu biti vidljivi. Ne izostaje ni interesovanje najmlađih, pa tako desetogodišnji Milan već ima svoje poslove u domaćinstvu.
Možda vas zanima:

Nisu samo maline - i zlatiborska pršuta je pravi srpski brend: Ovo selo je prestonica suvomesnatih proizvoda, još jedna čuvena "Pršutijada" zakazana u Mačkatu
Ovogodišnja čuvena i tradicionalna Pršutijada u zlatiborskom selu Mačkat biće održana od 14. do 16. februara u porti crkve Svetog Proroka Ilije . Zlatiborska Pršutijada datira od 2001. godine kada je u crkvenom domu u Mačkatu održana izložba na prvom Sajmu užičke pršute kako je tada manifestacija nazvana, da bi kasnije dobila sadašnji popularni naziv.

ZLATIBORSKI MAČKAT PRESTONICA SRPSKE PRŠUTE Filipovići tajnu pravljenja decenijama prenose sa kolena na koleno
Dok u selu Zlakasa caruje grnčarija, a u selima oko Topole domaća vina, zlatiborski Mačkat već godinama unazad smatra se prestonicom srpske pršute.
Možda vas zanima:

Nisu samo maline - i zlatiborska pršuta je pravi srpski brend: Ovo selo je prestonica suvomesnatih proizvoda, još jedna čuvena "Pršutijada" zakazana u Mačkatu
Ovogodišnja čuvena i tradicionalna Pršutijada u zlatiborskom selu Mačkat biće održana od 14. do 16. februara u porti crkve Svetog Proroka Ilije . Zlatiborska Pršutijada datira od 2001. godine kada je u crkvenom domu u Mačkatu održana izložba na prvom Sajmu užičke pršute kako je tada manifestacija nazvana, da bi kasnije dobila sadašnji popularni naziv.

ZLATIBORSKI MAČKAT PRESTONICA SRPSKE PRŠUTE Filipovići tajnu pravljenja decenijama prenose sa kolena na koleno
Dok u selu Zlakasa caruje grnčarija, a u selima oko Topole domaća vina, zlatiborski Mačkat već godinama unazad smatra se prestonicom srpske pršute.
Možda vas zanima:

Nisu samo maline - i zlatiborska pršuta je pravi srpski brend: Ovo selo je prestonica suvomesnatih proizvoda, još jedna čuvena "Pršutijada" zakazana u Mačkatu
Ovogodišnja čuvena i tradicionalna Pršutijada u zlatiborskom selu Mačkat biće održana od 14. do 16. februara u porti crkve Svetog Proroka Ilije . Zlatiborska Pršutijada datira od 2001. godine kada je u crkvenom domu u Mačkatu održana izložba na prvom Sajmu užičke pršute kako je tada manifestacija nazvana, da bi kasnije dobila sadašnji popularni naziv.

ZLATIBORSKI MAČKAT PRESTONICA SRPSKE PRŠUTE Filipovići tajnu pravljenja decenijama prenose sa kolena na koleno
Dok u selu Zlakasa caruje grnčarija, a u selima oko Topole domaća vina, zlatiborski Mačkat već godinama unazad smatra se prestonicom srpske pršute.
- Imam obaveze oko sušare i štale, pomažem svima u kući,ovo je porodičan posao i svako od nas ima svoj deo poslova. Nije mi teško, živim na selu i podrazumeva se da ima posla. Sve se stigne, odličan sam đak i već znam sve da radim i to mi puno znači, jer ću kada porastem nastaviti ovu porodičnu tradiciju, rekao je Milan.
Rina
Oko 300 kilograma goveđe i svinjske pršute, slanine, stelje i raznih vrsta kobasice mesečno se proizvede u domaćinstvu Filipovića, ali i neizostavni sir ,kajmak i paprika u pavlaci za čiji kvalitet je zadužena Krsta.
- Preradi se oko 90 litara mleka dnevno, a proizvede se oko pet litara kajmaka i isto toliko sira. Nemamo problem sa plasmanom jer smo kvalitetom osigurali plasman. Po struci sam medicinska sestra, ali sam želela da naučim da proizvodim sir i kajmak, i pronašla sam devojku iz kraja koja je zaista majstor svog zanata u proizvodnji belog mrsa i od nje sam dosta naučila. Ja sam primer da nikada nije kasno da se opredeliš i radiš ono što voliš i da od mladih itekako možeš mnogo toga da naučiš", ističe Krsta.
Rina
Gastronomski specijaliteti zlatiborskog kraja itekako su učinili Mačkat prepoznatljivim na turističkoj mapi Srbije. Zaslužne su upravo porodice poput Filipovića koje srpskog domaćina predstavljaju u najlepšem svetlu, onakvog kakav on zaiste i jeste, vredan i gostoprimljiv.
Rina
Najviše kupaca suvomesnatih proizvoda ima tokom leta, kada je sezona odmora. Tada stranci koji obilaze Zlatibor, ne zaobilaze Mačkat i vrlo rado , sa ovih prostora ponesu neki suvenir poput čuvene goveđe i svinjske pršute.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

Majstorski burek prste da poližete: Starinski recept kojem niko ne može da odoli, obožavaće ga i najveći gurmani
Ukoliko probate ovaj recept pekara vam više neće pasti na pamet.

Najlepša poslastica za početak jeseni: Kolač sa šljivama gotov za tren oka, miriše na detinjstvo
Umutite jaja sa šećerom dok smesa ne postane svetlije žuta

Kako se sprema varivo od koprive: zdravo jelo naših baka
Kopriva, biljka koju mnogi smatraju korovom, vekovima je bila dragocen sastojak srpske kuhinje i narodne medicine. U rano proleće, dok priroda tek buja, mladi listovi koprive pretvarali su se u ukusno varivo koje je hranilo i jačalo organizam. Ovo starinsko jelo danas se vraća na trpeze kao simbol zdrave i jednostavne ishrane.

SVAKA SRPKINJA OVO MORA DA ZNA DA NAPRAVI! Brza domaća pogača bez kvasca – gotova za samo 20 minuta, a DŽABAKA
Ova pogača se priprema za manje od pola sata, sa sastojcima koje sigurno već imate u kuhinji.

Kako se pravi tarana supa : tradicionalni recept sa brašnom, jajima i ljubavlju
Tarana supa, nekada nezaobilazna na srpskim trpezama, danas je gotovo iščezla iz svakodnevne kuhinje. Pravljena od jednostavnih sastojaka – brašna, jaja i malo soli – tarana je bila sinonim za domaću testeninu koja se čuvala u tegli i koristila kada zatreba. Miris ove supe i danas budi nostalgiju i podseća na detinjstvo u kućama naših baka.
Komentari(0)