
NAJLEKOVITIJA GLJIVA PRISUTNA I U SRBIJI U ovoj pečurki nećete naći crve, bakterije i viruse
Da li znate da je u svetu biljaka i gljiva jedina lisičarka (Cantharellus cibarius) otporna na sve parazite i mikrobe.
Da li znate da je u svetu biljaka i gljiva jedina lisičarka (Cantharellus cibarius) otporna na sve parazite i mikrobe.
Veoma je retka, prilično neupadljiva i teško se nalazi, tako da predstavlja pravi izazov i za iskusnog mikologa da je identifikuje, a kamoli neupućenoj osobi.
Zamislite da ostavite svoju bebu na raskrsnici i čekate po strani da ga prvi muškarac koji prođe podigne i tako mu postane kršteni kum
Iako je prema IUCN Crvenoj listi njihova populacija stabilna, u Srbiji ih ima jako malo.
O životu i delu Branislava Nušića i danas kruže mnogobrojne legende.
Ova vrsta kape nošena je od srednjeg veka do početka XIX.
Monasi manastira vole da čuju i zabeleže utiske vernika, mole se za njih i njihove porodice
Postaje najbitniji manastir u vreme despotovine Brankovića kada je nazvan "Veliki manastir".
“Žitije despota Stefana Lazarevića” Konstantina Filozofa nastalo je između 1433. i 1439. godine.
Čuveni spomenik knezu Mihailu Obrenoviću nalazi se na najpoznatijem beogradskom trgu - Trgu Republike, a okružuju ga Narodno pozorište, Narodni muzej i druge znamenitosti.
Dok je rođak Gavrila Principa prolazio kroz italijanske gradove, masa je išla za njim i govorila "Il principe Bosniaco" ("bosanski princ"), pa otuda i "Princip".
Spomenik zahvalnosti Francuskoj je monumentalni spomenik nacionalnog karaktera.
Koja je najvisa a koja najniza temperatura izmerena u Srbiji?
Videvši znake vampirizma na njima spalili su njihova tela, dok su pepeo vratili u grobove.
U jesen 1990. godine u Zoološki vrt u Beogradu dovedena je slonica Tvigi. Ona je tada imala 17 godina.
Kada vas u današnje vreme neko iz inostranstva pita odakle ste, velika je verovatnoća da ćete morati da objašnjavate da ste iz Srbije, a ne iz Sibira. Sličnu muku mučili su i Beograđani iz nekih ranijih vremena koji su morali da objašnjavaju da su poreklom iz onog Beograda na "ušću dveju reka ispod Avale", a ne nekog drugog.
Srpski astronom Petar Đurković je 1936. godine primetio kameno nebesko telo prečnika 32,47 kilometara, između Marsa i Jupitera