PRVA KAFANA U EVROPI Otvorena je u Srbiji na Dorćolu
Srbi su poznati kao veliki ljubitelji kafe ali i kafanskog života, koji se, doduše, danas znatno razlikuje od onoga što je nekad bio. Nekada se u kafani služila samo kafa, a danas je kafana mesto koje, često, nije ni nalik prvobitnoj instituciji.
Mnogi strani narodi čak ne mogu da shvate, kada uče srpski, šta je kafana, a šta kafić, i nikako im nije jasno kako mi imamo i kafić i restoran, i pab tzv. pivnicu, i noćne klubove i kafee, a svejedno se od svih izdvaja – kafana. To je najteže shvatiti nekom strancu koji dolazi upoznati srpsku kulturu i učiti srpski jezik. Naći pandan u svojoj kulturi i jeziku za ovu najstariju kulturno-sociološku tekovinu – njeno veličanstvo KAFANU.
Prva kafana je otvorena u Beogradu, 1522. godine na Dorćolu. Nakon što su Turci 1521. osvojili Beograd donevši sa sobom ovaj običaj ispijanja kafe na javnom mestu. U kafani se služila isključivo kafa. Kroz vreme, lokalno stanovništvo je svesrdno prihvatilo ovaj običaj i uskoro je kafana imala mnogo važniji značaj od onog prvobitnog, ona je postala središte kulturnih, političkih i svih društvenih dešavanja. Kafana je često bila mesto gde se odaju tajne, gde se razmenjuju poverljive informacije, gde se pišu pesme i stvaraju novi književni pravci, gde se proslavljaju slikari, gde su se održavale prve bioskopske projekcije ili neka pozorišna dela. Ukratko, kafana je postala mesto gde počinje život.
Takav život, kod Srba je otpočeo 1522. godine, čitav jedan vek pre ostatka Evrope. Vremenom su kafane postale ozbiljne istitucije koje su propisivale svoja pravila. U vreme kneza Miloša Obrenovića kafana je bila mesto u kome je zabranjeno da se puši, psuje i pljuje.
Kafane su kroz istoriju Srbije postajale veoma važna mesta i često su bile baš one te koje su posedovale najnovije izume ili najpopularnije predmete, kao što je recimo bilijarski sto, koji je prvi bilijarski sto ikada u Srbiji, a bio je u kafani Znak pitanja u Beogradu. Po dolasku struje u svet, prva sijalica svetlela je upravo u kafani Hamburg takođe u Beogradu, a prvi telefon posedovala je kafana Tri lista.
U jednoj beogradskoj kafani zakuvan je i Veliki rat.
ZAŠTO SE KAŽE "PAO S KRUŠKE"? Poreklo izreke veoma je staro i JAKO MRAČNO
Ovo sigurno znate - za nekog ko se ponaša glupo, ludo, ko je naivan ili smušen, često kod nas umeju da kažu da je “pao sa kruške”. I suprotno, kad neko hoće da istakne kako nije glup, naivan, blesav… on će reći kako “nije pao sa kruške”.
MAJKA HEROJ Momo Kapor je ostao živ zahvaljujući njenoj žrtvi, dala je život da ga zaštiti od bombi!
Preminuo je pre četrnaest godina trećeg marta. Poznat kao Beograđanin, Sarajlija i Hercegovac. Došao je u Beograd kada je bio dete, rodnom gradu se slabo vraćao ali je celoga života ostalo potisnuto gorko sećanje, tada četvorogodišnjeg Mome, na grad svog ranog detinjstva i traumu koju je preživeo.
MNOGI NE ZNAJU: Čemu služi metalni deo na omotu salame VIDEO
Kad vidite čemu služi metalni deo na omotaču parizera, konzumacija suhomesnatih proizvoda biće još lepša.
MRAČNE STRANE KRALJA ALEKSANDRA KARAĐORĐEVIĆA: Šuškalo se da je mason, seksualno nemoćan, a OVU tajnu odneo u grob!
Zbog toga što je kao mali imao zapaljenje testisa, dugo se verovalo da ne može da ima dece, pa su mu dovođene mlade žene u postelju, a cilj je bila provera seksualne sposobnosti
BORAC U LEGIJI STRANACA, ŽIVEO SAMO OD SVOJE PLATE, DIGAO SPOMENIK SELJANKI I NJENOM SINU: 7 priča o kralju Petru I!
U hramu Svetog Đorđa na Oplencu svečanom državnom ceremonijom obeleženo je sto godina od smrti kralja Petra I Karađorđevića, koji je preminuo 16. avgusta 1921. godine
Komentari(0)