NEMI SVEDOK PROŠLOSTI Crkva gde se Stefan Nemanja susreo sa Fridrihom Barbosom za vreme Trećeg krstaškog rata

J. K.

20:11

Turizam 0

Svedok vekova i istorije Niša, koji poput čuvara posmatra sa visine na grad i njegove žitelje.

NEMI SVEDOK PROŠLOSTI Crkva gde se Stefan Nemanja susreo sa Fridrihom Barbosom za vreme Trećeg krstaškog rata
Shutterstock

 

Iznad sela Gornji Matejevac, na brdu zvanom Metoh, kao nemi svedog proslošti grada Niša, nalazi se hram Sv. Trojice Rusalije, najlepša stara građevina Niša i Ponišavlja, najstarija i najzagonetnija crkva jugoistčne Srbije.

Sagradjena je po nalogu nekog lokalnog dostojanstvenika u prvoj polovini 11. veka, u vreme obnove vizantijske vlasti na ovim prostorima, tokom vladavine vizantijskog cara Manojla I Komnina (1143.-1180.), nakon pada bugarskog carstva.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Retko ko zna da se Stefan Nemanja sreo sa Fridrihom Barbarosom u ovoj maloj crkvi svete Trojice. Sastanak se odigrao za vreme 3. krstašog pohoda, kada su ovi ratnici prolazili preko zemlje Srbije.

 

 

Obnovljena je za vreme vladavine despota Stefana Lazarevića, početkom 15. veka. Crkva samuje napuštena na zelenilu pašnjaka, izdignuta iznad prostrane doline, na prvi pogled deluje nadrealno. Stara „matevačka“ crkva poznata je među stanovništvom kao „latinska crkva“, a zovu je i „golema crkva“, ili, kako beleže prvi istraživači, Sveta Bogorodica Rusalijska ili Trojica Rusalijska.

Atribut „Rusalija“ u oba naziva upućuje na izuzetnu starost crkve. Po svoj prilici je bila posvećena Svetoj Bogorodici, kojoj je dodat naziv Rusalija, ovog puta kao jedan od tri poznata niža ženska kulta kod starih Srba. Još uvek prisutan naziv „Latinska“ u njenom imenu, daleko je sećanje na dubrovačke trgovce, za lokalno stanovnistvo Latine, koji su crkvu koristili u 16. veku.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by @frau_s3

 

Arheološka ispitivanja pokazuju da je crkva Svete Trojice obnovljena početkom 15. veka, veruje se da je hram uredio i verovatno posvetio Bogorodici, despot Stefan Lazarević, koji je od vizantinskog cara dobio priznanje i vladarsku titulu. Ako je to tako, onda je njen drugi zivot trajao dvadesetak godina. Posle propasti despotovine, citava dva veka nema je ni u jednom od, pedantno vođenih, turskih popisa.

Njen treći vaskrs nastaje sa osnivanjem dubrovačke kolonije u Nišu, sredinom 16. veka, kada je primorci obnavljaju za svoje obrede. Tada oko crkve Svete Trojice nastaje i groblje, o čemu svedoče i neki zapisi putopisaca, izveštaji iz dubrovačkog arhiva o nekim viđenijim diplomatama i trgovcima, kojima se dogodila nesreća ili su usput naprasno preminuli i tu sahranjeni.

Crkva i groblje su korišćeni nešto više od jednog veka, potom je hram ponovo napušten. Kao sećanje na Dubrovčane-katolike, ostao je narodski naziv Latinska crkva. Vek kasnije, u Nišu i okolini nije bilo nijedne hrišćanske crkve, ili su bile spaljene i porušene ili pretvorene u džamije, konjušnice i kasarne.

Ipak, verski život nije prestao, sudeći po crkvenim hronikama, postojalo je nekoliko skrivenih i zakamufliranih crkvica. Pretpostavlja se da je crkva na matejevačkom brdu tada tajno obnovljena i posvecena Sv. trojici, kako je bila najveca prozvana je Golema. Ne zna se pouzdano koliko je dugo sluzila, ali kada je 1838. izgradjena nova crkva u centru Gornjeg Matejevca, Bogorodica Rusalijska, Latinska, Golema ili Trojicka crkva gubi definitvno na znacaju. Okolina hrama ozivi samo u junu, na Svete trojice.

Kada se ugleda iz daleka, hram Svete Trojice gotovo da doziva, magnetski privlači, začarani gledate da ga ne izgubite iz vida, da vam tek tako magija ne nestane. Iz sela se do njega mora peške, ko ne izgubi dah od penjanja, izgubiće ga od veličanstvenog pogleda koji se pruža na sve strane.

Latinska crkva na mapi: 

 

 

Vodena pećina-reka Pranjica

DRAGULJ U SRCU SRBIJE Vodena pećina koju MORATE videti, speleolozi su istražili samo njenih prvih 200 metara, za ostatak se čekaju ronioci (FOTO)

Turizam

20:00

29 april, 2024

Arilje - Iako nije poznata kao Tara i Uvac, reka Panjica koja protiče kroz sela u blizini Arilja pravi je turistički biser koji je od strane posetilaca prepoznat tek pre nekoliko godina, kada su se usled pandemije mnogi upustili u istraživanje predela u Srbiji. Doboko usečen kanjon jedan je od najlepših u ovom kraju i predstavlja pravo blago očuvane, netaknute prirode. Kroz tok Panjice vodi vas staza dugačka oko 1.000 metara, a sve one koji se odluče da je prepešače na samom kraju očekuje nagrada, jer se tu nalazi jedinstvena Vodena pećina.

Komentari(0)

Loading