
Javorovačka glava iznad Ivanjice: Vrh sa koga se čuje tišina
Na granici golih litica i gustih borovih šuma, Javorovačka glava je vrh o kom se ne priča mnogo – ali oni koji su bili, vraćaju mu se zauvek
Na granici golih litica i gustih borovih šuma, Javorovačka glava je vrh o kom se ne priča mnogo – ali oni koji su bili, vraćaju mu se zauvek
Na proplancima planine Rudnik raste biljka koju su nekada nosile bake u maramama, a danas je traže fitoterapeuti iz inostranstva
Duboko u jednoj od najstarijih pećina Srbije, kroz slojeve krečnjaka, izbija voda za koju meštani vekovima veruju da ima posebnu moć
Skriven među stijenama Kučajskih planina, vodopad Prskalo ne osvaja visinom, već tišinom, bistrinom i lepotom koja se ne zaboravlja
U selu gde je vino bilo važnije od krova nad glavom, i danas stoje kameni podrumi iz 18. veka – podignuti pre nego što su meštani zidali sopstvene domove
Istoričar Marko Aleksić otkrio je koliko je Srbima značilo oslobođenje od Turaka, ali se osvrnuo na april 1867. kada su Turci konačno otišli iz Beograda i Srbije, rekavši da Srbi danas ne bi razumeli sreću i polet Srba nekada. Takođe, ovaj dan bio je dan kada su se svi Srbi okupili u Beogradu.
Ako ste se pitali kako su se pravili oklopi u srednjem veku, i kako su se osećali vitezovi u njemu, otkrio je upravo Aleksandar Urošević.
25. maja 1882. godine U Čačku rođen je jedan od najpoznatijih srpskih majora - Dragutin Gavrilović.
Mnogima je bilo u interesu da Mihailo bude ubijen. Engleskoj koja je bila protiv samostalnosti Srbije, Austriji koja je u Srbiji videla prepreku ka širenju na Bosnu i Hercegovinu, kao i zbog saveza koji je Mihailo sklopio sa Mađarima neposredno pre atentata.
Rudna bogatstva Srbije poslednjih godina konstantno privlači strane investitore koji vrše istraživanja i planiraju izgradnju novih rudnika, a upravo to je stručnjake i širu javnost navelo da se prisete i nekih zanimljivosti iz početaka rudarenja u našoj zemlji.
Jednostavna čorba od sastojaka koje već imamo kod kuće.
U selima kraj Dunava, između Golupca i Miroča, domaćice još uvek prave ljutenicu od pečenog paradajza i samoniklog sremuša – recept koji ne piše u kuvarima
Iznad Negotinske krajine, na uzvišenju sa pogledom na beskrajne čokote, nalazi se kameni krst oko kojeg se i danas okupljaju vinogradari pred prolećne radove
Na visoravni gde se sneg zadrži do maja, još uvek postoji svet u kome se ovce ne broje samo zbog vune, već i zbog opstanka
U ovom selu kod Valjeva čvarci se kuvaju 8 sati, a svaka nit se izvlači ručno – bez prese, bez žurbe, i bez kompromisa
Na padinama između Priboja i Banje, lokalna domaćinstva čuvaju seme povrća koje ne uspeva nigde više – ni ukusom, ni snagom
Na stazi između šume, vetra i tišine, Crveni čot nudi najlepši pogled na Srem, a u podnožju – manastir koji je preživeo zaborav