ZAŠTO SU NEKADA ŽENE U SRBIJI DECU DOJILE I DO OSME GODINE I KOJIM SU TRIKOVIMA DECU “ODBIJALE” OD DOJENJA
Umesto laže koristila se pamučna krpica sa prženim brašnom, dobro zašećerenim, koja se detetu stavljala u usta kad plače i na taj način su se deca umirivala
U Srbiji su sredinom 20. veka decu dojile i njihove bake, jer su se žene rano udavale, rađale su više beba, pa su u isto vreme dobijale i svoju decu i unučiće.
Takođe, žene na teritoriji Šumadije u nekim slučajevima su dojile svoju decu i do njihove šeste, pa čak i do osme godine života i to ne bez razloga.
Etnolozi čačanskog i kragujevačkog narodnog muzeja tri godine (2011, 2012 i 2013.) su istraživali detinjstvo i kulturni obrazac kod Srba na teritoriji opštine Kragujevac. Jedna od tema istraživanja bila je i podoj i ishrana dece.
Možda vas zanima:
OBIČAJ DARIVANJA ZA BABINE Porodilju valja čuvati od “baba”, po staroslovenskoj mitologiji, zlih duhova koji obitavaju oko kuće (VIDEO)
Rođenje deteta u tradiciji srpskog naroda predstavlja poseban događaj, što potvrđuje i činjenica da je osnovni cilj sklapanja braka u tradicionalnom društvu dobijanje potomaka.
STAVITE JABUKU ISPOD JASTUKA Narodno verovanje koje otkriva za koga ćemo se udati ukoliko to uradimo ovako
Među brojnim ritualima i verovanjima postoji i ono kojeg su naše bake pridržavale kako bi saznale za koga će se udati.
Možda vas zanima:
OBIČAJ DARIVANJA ZA BABINE Porodilju valja čuvati od “baba”, po staroslovenskoj mitologiji, zlih duhova koji obitavaju oko kuće (VIDEO)
Rođenje deteta u tradiciji srpskog naroda predstavlja poseban događaj, što potvrđuje i činjenica da je osnovni cilj sklapanja braka u tradicionalnom društvu dobijanje potomaka.
STAVITE JABUKU ISPOD JASTUKA Narodno verovanje koje otkriva za koga ćemo se udati ukoliko to uradimo ovako
Među brojnim ritualima i verovanjima postoji i ono kojeg su naše bake pridržavale kako bi saznale za koga će se udati.
Možda vas zanima:
OBIČAJ DARIVANJA ZA BABINE Porodilju valja čuvati od “baba”, po staroslovenskoj mitologiji, zlih duhova koji obitavaju oko kuće (VIDEO)
Rođenje deteta u tradiciji srpskog naroda predstavlja poseban događaj, što potvrđuje i činjenica da je osnovni cilj sklapanja braka u tradicionalnom društvu dobijanje potomaka.
STAVITE JABUKU ISPOD JASTUKA Narodno verovanje koje otkriva za koga ćemo se udati ukoliko to uradimo ovako
Među brojnim ritualima i verovanjima postoji i ono kojeg su naše bake pridržavale kako bi saznale za koga će se udati.
Nataša Nikolić, etnolog Narodnog muzeja u Kragujevcu kaže da je podatak o tome da su nekada bake dojile unučiće jedan od zanimljivih sa terena.
– Majke su dojile decu od tri meseca do godine, pa i dve, tri. U izuzetnim slučajevima i po više godina. Sina Radovana, majka R.G. dojila je osam godina. On je nosio stolicu i govorio joj gde će da sedne da ga podoji. Decu u selu Lužnice majka je dojila tri i pet godina, a u Pajazitovu po šest godina, sve zbog verovanja da će na taj način sprečiti sledeću trudnoću – navodi Nataša Nikolić.
U istraživanju sprovedenom u 17 kragujevačkih sela i samom gradu, došlo se i do podatka da se tokom 20. veka u Šumadiji verovalo da bebu “valja” da podoji i Romkinja, jer su Romi prema narodnom verovanju “srećni ljudi”. Ovaj običaj bio je zastupljen u selu Drenovac kod Kragujevca.
Etnolog Nataša Nikolić obrazlaže da prema narodnom tumačenju postoji “rod po krvi” i “rod po mleku”. Ovaj prvi je rod po ocu, a “rod po mleku” je rod po majci.
Zbog toga su se u prošlosti posebno poštovale žene koje su dojile tuđu decu.
– To je proisteklo iz potrebe za zaštitom deteta na više nivoa, da ga ne štiti samo majka, već i još jedna žena koja bi se našla u nekoj neprilici u budućem životu deteta. Pa i deca te žene smatraju se u tom prvom kolenu braćom i sestrama i između njih su zabranjene bračne veze – objašnjava etnolog.
Da bi prekinule dojenje, majke su pre pola veka pribegavale jedenju belog luka. Prema narodnom verovanju u selu Novi Milanovac kod Kragujevca, to treba da se uradi u petak. Neke majke su mazale grudi ljutom paprikom, neke bi se nagaravile, a neke su jednostavno napuštale dete odlazeći kod majke na dva ili tri dana. Kada se majka odluči da “odbije” dete, više se ne navraća na dojenje, ispričali su istraživačima meštani sela Kotraža.
Umesto laže koristila se pamučna krpica sa prženim brašnom, dobro zašećerenim, koja se detetu stavljala u usta kad plače i na taj način su se deca umirivala. Ovaj je podatak etnologu je ispričan u Kragujevcu.
Nizom obrednih postupaka i magijskih radnji, porodilja i beba su štićene od uroka i nečistih sila prvih 40 dana po porođaju i to tokom čitavog 20. veka. Uz jednostavno obrazloženje – valja se.
Svoja saznanja o običajima i shvatanju podoja i ishrane dece tokom 20. veka etnolog Nataša Nikolić predstavila je na izložbi “Fotografije detinjstva – 16 priča”, u muzeju, Kući prote Miloja Barjaktarovića u Kragujevcu.
Ishrana dece je bila samo jedna od tema kojim se Nataša Nikolić bavila.
Ono što je etnologa zbunilo još na terenu bilo je što za izložbu neće imati fotografije podoja. Niko u 17 sela i Kragujevcu nije imao ni jednu fotografiju žene koja doji. Jednostavno, one nisu fotografisane dok hrane svoje dete sve do pre 30-ak godina.
(Marija Raca, Telegraf)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
SVEŠTENIK REŠIO DILEMU: Treba li da se nosi odeća pokojnika?
Mnogi se pitaju da li valja nositi odeću pokojnika, a sveštenik je otkrio šta zapravo treba uraditi sa istom.
TAJNA SMRTI TESLINOG BRATA: Bio nadareniji od Nikole?
Veliki naučnik iza sebe je ostavio ogroman broj otkrića koja su unapredila savremeni život, i još više teorija, koje bi u budućnosti mogle u potpunosti da promene svet.
NAPISAO-SRPSKI VOJNIK: Kako je nastala najlepša grčka pesma?
Postala je himna srpsko - grčkog prijateljstva i simbol vanvremenske ljubavi, a otpevao je čuveni Jorgos Dalaras.
KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi
Čuveni vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović rođen je 4. novembra (po starom kalendaru 3.novembra) 1762. godine u Viševcu u Osmanskom carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od 1749. do 1770. godine.
Danas je Veliki petak, dan kada se farbaju uskršnja jaja
Pravoslavni hrišćani obeležavaju Veliki petak, u znak sećanja na dan kada je Isus Hristos raspet na krstu na Golgoti.
Grozno!