LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
U nekim od njih mogu se nazreti i tragovi matrijarhalnog rodovskog društva, u kojem su zemljoradnju prvenstveno obavljale žene.
Istog je mišljenja i češki naučnik Vaclav Polak, koji u svojoj studiji o staroj slovenskoj religiji kaže da je prvi oblik slovenskih verskih predstava bio „bez sumnje kult plodotvorne sile, karakterističan za zemljoradničke civilizacije sa matrijarhalnim društvenim uređenjem".
U mnogim srpskim krajevima, osobito u istočnom delu srpskog naroda, božićne obredne hlebove spremale su žene.
Možda vas zanima:
TREĆI DAN VASKRSA SE SMATRA NAJSREĆNIJIM DANOM U GODINI: Evo šta treba da radite sutra
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju treći dan Uskrsa, a prema narodnom verovanju to je najsrećniji dan u godini
ŠTA OBAVEZNO TREBA DA SE NAĐE NA USKRŠNJOJ TRPEZI: Po starim običajima uz jaja, dve namirnice imaju posebnu simboliku
Pročitajte šta pored farbanih jaja obavezno treba da se nađe na Uskršnjoj trpezi
Možda vas zanima:
TREĆI DAN VASKRSA SE SMATRA NAJSREĆNIJIM DANOM U GODINI: Evo šta treba da radite sutra
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju treći dan Uskrsa, a prema narodnom verovanju to je najsrećniji dan u godini
ŠTA OBAVEZNO TREBA DA SE NAĐE NA USKRŠNJOJ TRPEZI: Po starim običajima uz jaja, dve namirnice imaju posebnu simboliku
Pročitajte šta pored farbanih jaja obavezno treba da se nađe na Uskršnjoj trpezi
Možda vas zanima:
TREĆI DAN VASKRSA SE SMATRA NAJSREĆNIJIM DANOM U GODINI: Evo šta treba da radite sutra
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju treći dan Uskrsa, a prema narodnom verovanju to je najsrećniji dan u godini
ŠTA OBAVEZNO TREBA DA SE NAĐE NA USKRŠNJOJ TRPEZI: Po starim običajima uz jaja, dve namirnice imaju posebnu simboliku
Pročitajte šta pored farbanih jaja obavezno treba da se nađe na Uskršnjoj trpezi
Običaj iz okoline Mrkonjićgrada da domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom najverovatnije ukazuje na to da su i kod zapadnih Srba česnicu prvobitno mesile žene.
Zanimljivo je da su mistično-mađijske igre (kraljice, lazarice, ponekad i koledarke), kao i obredna kola, izvodila ženska lica. U nekim krajevima žene su izvodile i obredne običaje.
U Ruplju, u leskovačkoj Moravi, domaćica je na Badnje veče sama žmureći lomila obrednu pogaču sa srebrnim novcem. U istom kraju bio je običaj da na Badnje veče domaćica sedne kraj ognjišta, koje je sedište duša predaka, pa da zatim ukućani obilaze oko nje, a ženska čeljad je obavezno pazila i kada će badnjak pregoreti.
U istočnoj Srbiji običaj dopušta da i žensko čeljade bude polaženik, a ponegde se na Sv. Ignjata, pored muškog polaženika, i domaćica pojavljuje u istoj ulozi.
U okolini Boljevca su na Sv. Ignjata uteravali svinju u kuću i častili je kao polaženika. Pojava domaćice u ulozi polaženika paralelno sa uteravanjem svinje očevidno ukazuje na agrarnomatrijarhalnu kulturu u kojoj su se ovi običaji prvobitno razvili.
U Kučima se Nova godina (Mali Božić) zove i Ženski Božić, a naveče toga dana nalagalo se toliko badnjarica koliko je bilo ženskih osoba u kući. Tom prilikom za večeru se spremala kaša od raznog semenja (panspermija), što takođe upućuje na žensku zemljoradnju.
Ovi nas običaji ne iznenađuju kada znamo da se u Kučima, još do početka ovog veka, sačuvalo mnogo ostataka materinske filijacije i uopšte arhaičnih, pretpatrijarhalnih rodovskih odnosa.
Kako se iz običaja može razabrati, žene su kod Srba uopšte obavljale niz mađijskih radnji, u prvom redu radi plodnosti i zaštite polja i stoke. Te su se radnje najčešće izvodile u vreme sezonskih praznika (Božić, Đurđevdan i dr.); a u nekim krajevima, kao, na primer, u Janju u Bosni, kada bi udata kći posle očeve smrti nasledila zemlju, ako je ovaj ostao bez muške loze, ona je morala prisluživati i očevo krsno ime. Isto krsno ime morala su prisluživati i njena deca, makar bila i samo ženska, ako su nasledila zemlju od majke.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
BOGATA NASLEDNICA KOJA JE UMESTO LAGODNOG ŽIVOTA ODABRALA DOBROČINSTVO: Svaka žena treba da zna ko je Mirka Grujić!
Istorija Beograda ne može se ispisati bez spomena žena koje su ga stvarale.
"AKO HOĆEŠ DA OSTANEŠ NORMALAN, UGLEDAJ SE NA SRPSKU ŽENU" Reči Mirjane Bobić Mojsilović svaka dama treba da pročita
Prenosimo vam tekst o srpskoj ženi, Mirjane Bobić Mojsilović, koji svaka dama treba da pročita.
ĐURĐEVDAN - KOJI STARI OBIČAJI SE POŠTUJU: Predstavlja granicu između zime i leta, nekada su se brale ove biljke
Običaji za Đurđevdan - verovalo se da ovi običaji donose sreću, zdravlje i bogatstvo!
VASKRSENJA NE BIVA BEZ SMRTI Šta je ISUS izgovorio na krstu i šta se desilo nakon VASKRSENJA
Hristos vaskrse, srećan Vaskrs svim vernicima. Isus Hristos je vaskrsao. Slavimo najradosniji hrišćanski praznik.
UDAVALA SE 3 PUTA, NI JEDNOG MUŽA NIJE VOLELA KAO NJEGA: Ljubavna priča Jelene Tinske koja i danas mami uzdahe! (FOTO)
Pored svih brakova Jelene Tinske, jedino njena najveća životna ljubav nikada nije na taj način krunisana, a završila se veoma neslavno.
Komentari(0)