ŠTA OBAVEZNO TREBA DA SE NAĐE NA USKRŠNJOJ TRPEZI: Po starim običajima uz jaja, dve namirnice imaju posebnu simboliku
Pročitajte šta pored farbanih jaja obavezno treba da se nađe na Uskršnjoj trpezi
Na Uskrs se u domovima pravoslavih vernika nakon višenedeljnog posta postavlja mrsna trpeza. Sprema se pečenica, najčešće prase ili jagnje, mesi se uskršnja pogača, a počasno mesto na stolu pripada jajima.
Jagnje, koje se često pojavljuje na uskršnjoj trpezi, simbolizuje Isusa, kao žrtveno jagnje, žrtvovano zbog nas. Ovaj simbol se prepliće sa narodnim običajima, jer nakon fašangi (farsang) nije bilo svinjokolja, a dimljene šunke sa poslednjih svinjokolja su sazrele baš za kraj posta.
Jagnje je prva životinja koja se kolje nakon početka proleća i kraja posta, a šunka je prvo spremljeno dimljeno meso.
Možda vas zanima:
KAKO SE PRAVILNO KAŽE - USKRS ILI VASKRS? Jedno je opšte prihvaćeno, ali drugo je ispravno
Tokom predstojećih praznika opet se povela večita dilema, šta je pravilno reći Vaskrs ili Uskrs?
SUTRA OBELEŽAVAMO VELIKU SUBOTU: Da bi vam krenulo nabolje obavezno uradite jednu stvar
Pravoslavni vernici sutra obeležavaju praznik Velike subote, dan na koji je Isus usnuo uz obećanje da će vaskrsnuti trećeg dana.
Možda vas zanima:
KAKO SE PRAVILNO KAŽE - USKRS ILI VASKRS? Jedno je opšte prihvaćeno, ali drugo je ispravno
Tokom predstojećih praznika opet se povela večita dilema, šta je pravilno reći Vaskrs ili Uskrs?
SUTRA OBELEŽAVAMO VELIKU SUBOTU: Da bi vam krenulo nabolje obavezno uradite jednu stvar
Pravoslavni vernici sutra obeležavaju praznik Velike subote, dan na koji je Isus usnuo uz obećanje da će vaskrsnuti trećeg dana.
Možda vas zanima:
KAKO SE PRAVILNO KAŽE - USKRS ILI VASKRS? Jedno je opšte prihvaćeno, ali drugo je ispravno
Tokom predstojećih praznika opet se povela večita dilema, šta je pravilno reći Vaskrs ili Uskrs?
SUTRA OBELEŽAVAMO VELIKU SUBOTU: Da bi vam krenulo nabolje obavezno uradite jednu stvar
Pravoslavni vernici sutra obeležavaju praznik Velike subote, dan na koji je Isus usnuo uz obećanje da će vaskrsnuti trećeg dana.
Jedan od uskršnjih običaja je da se jedu jagnjetina i govedina jer jagnje simboliše samog Isusa, a ovo je jedna od četiri simbolične životinje koje su se javile u vizijama proroka Jezekilja i svetog apostola Jovana Bogoslava. Ukoliko bi Uskrs pao pre Đurđevdana, onda se nije jelo jagnjeće meso.
Za ovaj praznik se mese posebni hlebovi. U istočnoj Srbiji i nekim delovima Vojvodine se peku specijalne lepinje sa umetnutim celim jajetom - kovržanjak - koje se posle razmenjuje sa prijateljima.
Ren simboliše gorčinu Isusa i njegove patnje. Zato ren ima prastaro i simbolično značenje. Smatralo se da njegov ukus i miris teraju zle duše.
Običaj pečenja kolača za Uskrs potiče iz doba kada je tokom posta bilo zabranjeno i mleko i jaje. Nakon prestanka zabrane, ovim osnovnim namirnicama se obogaćivao hleb i tako je nastao kolač.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
ODMAH POSLE VASKRSA Đurđevdan i običaji za koje sigurno niste znali, jedan je naročito važan
Đurđevdanski uranak, nekada važan deo srpske tradicije, vekovima je bio središte proslava svetog Đorđa, i dočeka proleća sve dok nije zamenjen prvomajskim urankom tokom komunističke ere. Međutim, u poslednjih nekoliko godina svedoci smo ponovnog oživljavanja ovog starog običaja.
SVEŠTENIK REŠIO DILEMU: Treba li da se nosi odeća pokojnika?
Mnogi se pitaju da li valja nositi odeću pokojnika, a sveštenik je otkrio šta zapravo treba uraditi sa istom.
TAJNA SMRTI TESLINOG BRATA: Bio nadareniji od Nikole?
Veliki naučnik iza sebe je ostavio ogroman broj otkrića koja su unapredila savremeni život, i još više teorija, koje bi u budućnosti mogle u potpunosti da promene svet.
NAPISAO-SRPSKI VOJNIK: Kako je nastala najlepša grčka pesma?
Postala je himna srpsko - grčkog prijateljstva i simbol vanvremenske ljubavi, a otpevao je čuveni Jorgos Dalaras.
KARAĐORĐEVE MRAČNE TAJNE: Ovo je bila prva žrtva njegove preke naravi
Čuveni vođa Prvog srpskog ustanka, Karađorđe Petrović rođen je 4. novembra (po starom kalendaru 3.novembra) 1762. godine u Viševcu u Osmanskom carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od 1749. do 1770. godine.
Komentari(0)