OKTOBAR JE BIO OSMI: Neverovatne činjenice o tome kako su meseci dobili ime
Oktobar je deseti mesec u godini, iako bi po svom imenu, koje dolazi od latinske reči "octo" (osam), trebao biti osmi.
Ova naizgled nelogičnost potiče iz doba starog rimskog kalendara, kada je godina počinjala u martu. Tada je mart bio prvi mesec, april drugi, i tako redom, pa je oktobar zapravo bio osmi mesec. Međutim, sve se promenilo kada je car Julije Cezar 45. godine pre nove ere reformisao kalendar. Tom prilikom su dodati novi meseci - jul (po njemu) i avgust (po caru Avgustu), pa je oktobar postao deseti mesec, ali ime mu je ostalo nepromenjeno.
Svaki mesec u godini ima svoje ime koje nosi posebno značenje. Januar, na primer, nosi ime po rimskom bogu Janusu, bogu svih početaka i prelaza. Janus je imao dva lica - jedno okrenuto prošlosti, drugo budućnosti, što simbolizuje prelazak iz stare u novu godinu.
Februar je dobio ime po latinskoj reči "februarius", koja se odnosi na februa, rimski festival čišćenja i očišćenja.
Mart, treći mesec po našem kalendaru, nosi ime po rimskom bogu rata, Marsu, jer je u starom Rimu to bio mesec kada su počinjale vojne kampanje i proleće.
April dolazi od latinske reči "aperire", što znači otvaranje, jer je to mesec kada se priroda budi iz zimskog sna.
Maj je dobio ime po Maji, rimskoj boginji plodnosti i proleća, dok je jun povezan sa Junonom, boginjom braka i porodice.
Jul nosi ime po Juliju Cezaru, velikom rimskom vojskovođi i reformatoru kalendara, a avgust po Avgustu Cezaru, prvom rimskom caru.
Imena septembra, oktobra, novembra i decembra su zadržala svoje latinsko značenje koje označava njihov redni broj u starom rimskom kalendaru.
Interesantno je napomenuti da je Milutin Milanković, čuveni srpski naučnik, stvorio revidirani julijanski kalendar, poznat kao Milankovićev kalendar, koji važi za najprecizniji u odnosu na tropsku godinu. Iako su kalendari doživeli mnoge promene kroz istoriju, stara imena meseci i dalje nose tragove prošlih vremena, povezujući nas sa našim kulturnim i istorijskim nasleđem.
ZLATNO ULJE S PLANINE: Zašto je ulje od bundeve sa Zlatara najbolje za srce i kako se u njemu čuva lek za prostatu
Bundeva golica se nekada smatrala hranom za stoku, da bi se ulje dobijeno iz njenih semenki danas prodavalo kao najskuplje srpsko jestivo ulje. Otkrivamo zašto se hladno ceđeno ulje golice sa planinskih krajeva (poput Zlatara, Peštera i Fruške Gore) smatra prirodnim čudom, kako njegovi sastojci deluju na muško zdravlje i zašto je ovo ulje jače od mnogih apotekarskih preparata.
Pre 138 godina Tesla osmislio izum bez kojeg danas ne možemo: Srpski genije osvetlio planetu, a sam umro u hotelu, evo šta je rekao kada je posetio Beograd
Nikola Tesla je 22. oktobra 1887 prijavio izum koji je promenio svet - višefaznu naizmeničnu struju, temelj moderne električne energije.
Najpoznatiji srpski gorštak podelio potresnu sliku: Luki tuga u očima, a na njoj je ON - "neko s neba gleda sve"
Imao je samo 7 godina kada mu je preminuo otac
ČUDO IZ BAČKE: Zašto je ulje od konoplje bilo osnova ishrane u Vojvodini i kako se koristi za kožu i disajne puteve
Konoplja je u Vojvodini vekovima bila "zlatna" industrijska kultura, a ulje dobijeno iz njenih semenki smatralo se pravim eliksirom zdravlja. Otkrivamo kako je ulje od konoplje bilo osnova posne i zdrave ishrane u Bačkoj, zašto su ga bake koristile kao lek za kožna oboljenja i zašto je danas ponovo na vrhu liste prirodnih lekova.
Komentari(0)