GREŠKA KOJU MOŽETE SKUPO NAPLATITI Ako imate ovu novčanicu kod kuće vi ste pravi srećnik
U numizmatičkim zbirkama je ima i danas, ali u istoriju nije ušla kao vredna novčanica, nego kao “roba s greškom”, a upravo je cena tih primeraka s greškom danas i do deset puta veća od cene starih novčanica iste vrednosti, ali bez mane.
Kada je 1985. svečano izašla iz štamparije, niko nije slutio da će krupna, papirnata novčanica od 5.000 tadašnjih dinara, sa likom Josipa Broza Tita, biti jedna od retkih koja će i nakon što je jugoslovenski dinar “sahranjen”, ostati “živa”.
U numizmatičkim zbirkama je ima i danas, ali u istoriju nije ušla kao vredna novčanica, nego kao “roba s greškom”, a upravo je cena tih primeraka s greškom danas i do deset puta veća od cene starih novčanica iste vrednosti, ali bez mane, piše Večernji.
Možda vas zanima:
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.
Možda vas zanima:
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.
Možda vas zanima:
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.
U bivšoj državi je početkom osamdesetih godina prošlog veka odlučeno da je vreme da se, već pomalo izlizana serija novčanica koje su do tada bile u opticaju, zameni svežom i savremenijom.
Ideja je bila da, u toj novoj seriji, novčanice različitih vrednosti predstavlja po jednu od jugoslovenskih republika. Bilo je zamišljeno da na naličju novčanice bude prepoznatljiv motiv, iz republike koju predstavlja, a na licu novčanice portret neke istorijske ličnosti iz te republike.
Kako bi se “igralo po pravilima”, određeno je da novčanica najmanje vrednosti predstavlja najmanju republiku bivše države, a ona najveće vrednosti – najveću, pa je tako odlučeno da na novčanici od 10 dinara bude motiv i ličnost iz Crne Gore, a na najvrednijoj, onoj od 1.000 dinara, motiv i ličnost iz Srbije. Odlučeno je, takođe, da najjača novčanica, od 5.000 dinara, predstavlja Jugoslaviju, te da prva probije led i ugleda svetlo dana.
Printscreen/Youtube
Ubrzo se, sa ideje, prešlo i na realizaciju pa je 1985. krenulo izdavanje nove serije novčanica, uvođenjem novčanice od 5.000 dinara, na kojoj je bio lik Josipa Broza Tita.
Upravo se na prvoj novčanici potvrdila ona da se “prvi mačići u vodu bacaju”, iako, zbog njene vrednosti, o bacanju, nije bilo ni govora.
Posle svih kontrola, koje je ta prva i najveća novčanica iz nove serije prošla, iz kovnice novca ona je izašla kao “roba s greškom”, jer, uz lik Tita i godinu njegovog rođenja 1892. kao godina smrti, umesto 1980. greškom upisana godina 1930.
Prema podacima s novčanice, na dan njenog izdavanja, Tito je bio mrtav već više od pola veka, iako je od njegove smrti tada bilo prošlo tek pet godina.
Iako se navodilo da pogrešno navedena godina Titove smrti, nije jedina greška, jer ni izgled, kao ni opis novčanice, nisu odgovarali onom najavljenom u službenom listu, a tadašnji generalni direktor Zavoda za izradu novčanica izjavio je kako je, od 14 miliona štampanih novčanica, samo četiri odsto onih s greškom. Po toj računici je, u opticaju bio nemali broj od čak 560.000 feleričnih novčanica.
Međutim, iako, prema međunarodnim propisima, zbog samo jednog promila novčanica s vidljivom greškom, država treba da povuče iz opticaja čitavu spornu seriju, novčanica s Titovim likom i sa i te kako vidljivom greškom, u bivšoj državi ipak nije bila povučena.
Na svojevrstan je način “kažnjena” novčanica koja je bila druga po vrednosti i koja je trebalo svetlost dana da ugleda 1986. godine. Iako su matrice bile gotove i sve je bilo spremno za njeno štampanje, novčanica, u apoenu od 1.000 dinara sa likom Vuka Stefanovića Karadžića, koja je trebalo da predstavlja Srbiju, nikada nije puštena u opticaj, delom i zbog toga što ju je i pre rođenja “pojela inflacija”, zbog čega se išlo na izdavanje novčanica sve većih apoena.
Bilo kako bilo, novčanica sa Titovim likom i danas je “popularna” u Hrvatskoj, a ponekad se neka ponudi i na prodaju na Njuškalu.
Međutim, oni koji žele da kupe novčanicu sa greškom, moraće da izdvoje više nego za njenu “bliznakinju bez mane”, jer je, na numizmatičkom tržištu danas i do deset puta skuplja od novčanice na kojoj je navedena tačna godina Titove smrti.
Novčanice bez greške mogu se kupiti za svega nekoliko stotina dinara, dok za onu sa greškom treba izdvojiti od 3.000 dinara i više.
Baka Jela (78) živi sama u planini bez struje i vode: Jedem kad imam, niko mi ne dolazi, sa mačkom pričam
Baka Jela Đurđević (78) živi sama u crcu planine Bobija, u selu Gornja Orovica, u kući bez struje i vode.
KAKO JE NASTAO NAJPOZNATIJI BEOGRADSKI TRG: Njegovo ime KRIJE PRIČU
Trg Terazije obuhvata područje od Sremske ulice do Ulice kralja Milana.
Ovo su 4 jednostavna testa koja otkrivaju da li je med pravi ili lažan – treći je najpouzdaniji
Na tržištu se sve češće pojavljuje med koji sa pčelama ima vrlo malo veze.
Da li zaposleni imaju pravo na neradan dan ako slava pada za vikend? Evo šta kaže zakon
U praksi se retko donose posebna rešenja o pravu na odsustvo ili obavezi rada tokom verskih praznika
Nekada jezero i močavara, a sad je kružni tok koji je konstantno zakrčen! Misterija u srcu BG će vas zaprepastiti
Iako je poznato da je stari Beograd bio ispresecan potocima i izvorima, podatak o postojanju Slavijskog jezera mnoge je iznenadio, naročito mlađe Beograđane koji na tom mestu svakodnevno prolaze ili stoje u dugačkim kolonama tokom špica.
Komentari(0)