ZVONITE ZVONA ZA HEROJSKI PODVIG Sve hrišćanske crkve na svetu tačno u podne zvone zbog Beograda i ovog istorijskog događaja
Malo ljudi danas zna da kada se u podne začuju zvona sa hrišćanskih crkvi širom sveta ona to rade u čast Beograda i jednog događaja iz srpske istorije koji se zbio pre više od 560 godina.

Sredinom 15. veka, 1456. godine, sultan Mehmed II pokrenuo je veliku vojnu akciju sa ciljem osvajanja Smedereva, prestonice despota Đurđa Brankovića i Beograda, najznačajnijeg ugarskog uporišta na južnoj granici ove države.
Tog 4. jula 1456. osvajači su stigli pred zidine Beograda. Bio je to drugi veliki napad Turaka na ovaj grad koji se pretvorio u opsadu koja je trajala skoro tri nedelje, sve do 22. jula.
Možda vas zanima:

NJEGOVO IME BILO JE ZABRANJENO Učitelj pod kišom metaka 1944. godine uspeo da deminira ovaj most u Beogradu i poremeti planove Nemcima
Duh slobode osetio se u vazduhu tog oktobra 1944. godine.

IMENA BEOGRADA KROZ ISTORIJU Srpska prestonica kao svedok neverovatne sudbine našeg naroda
Beograd, grad veoma burne istorije, jedan je od najstarijih u Evropi.
Možda vas zanima:

NJEGOVO IME BILO JE ZABRANJENO Učitelj pod kišom metaka 1944. godine uspeo da deminira ovaj most u Beogradu i poremeti planove Nemcima
Duh slobode osetio se u vazduhu tog oktobra 1944. godine.

IMENA BEOGRADA KROZ ISTORIJU Srpska prestonica kao svedok neverovatne sudbine našeg naroda
Beograd, grad veoma burne istorije, jedan je od najstarijih u Evropi.
Možda vas zanima:

NJEGOVO IME BILO JE ZABRANJENO Učitelj pod kišom metaka 1944. godine uspeo da deminira ovaj most u Beogradu i poremeti planove Nemcima
Duh slobode osetio se u vazduhu tog oktobra 1944. godine.

IMENA BEOGRADA KROZ ISTORIJU Srpska prestonica kao svedok neverovatne sudbine našeg naroda
Beograd, grad veoma burne istorije, jedan je od najstarijih u Evropi.
Veliku tursku silu nisu dočekale ujedinjene hrišćanske snage čemu su se mnogi nadali. Umesto velike hrišćanske sile, vojsku koja je branila beogradsko utvrđenje činili su odredi koje je okupio Janoš Hunjadi, nešto trupa koje je poslao despot Đurađ, kao i odredi slabo naoružanih krstaša.
Ne zna se kolika je bila posada beogradskog utvrđenja. Najviše je bilo krstaša. Oni su dolazili sa svih strana, najviše iz Ugarske, ali i iz Austrije, Poljske, Češke, Nemačke. Glavni logor krstaške vojske bio je kod Zemuna.
Turci su prvo pokušali da Beograd zauzmu sa Dunava, ali je njihova flota razbijena 14. jula. Uvidevši da ne mogu da odseku grad od reka, a samim tim i od Ugarske, Turci su se odlučili na žestok juriš koji je izveden 21. jula.
Turci su napadali svim sredstvima ali su se i hrišćani žestoko borili. U borbu se uključilo sveštenstvo. Borbe su vođene kako na bedemima tako i na ulicama. Uz velike napore Beograd je odoleo, a usledilo je i tursko povlačenje. Od ovih sudbonosnih događaja prošlo je tačno 560 godina.
Vest o hrišćanskoj pobedi odjeknula je kao bomba Evropom. Mnogi su se ponadali da su turska osvajanja konačno zaustavljena. Zabeleženo je da je papa Kalist III bio toliko ushićen pobedom da je vesti poslao na sve strane sveta, pa su one stigle čak i do etiopskih vladara.
Naređeno je da se svuda prirede svečanosti u čast pobede kod Beograda. Papa je 6. avgust proglasio danom beogradske pobede koji je trebalo da se slavi u celom hrišćanskom svetu. Nijedan drugi događaj u srednjovekovnoj beogradskoj istoriji nije zabeležen u tako velikom broju izvora kao ova pobeda.
Jedno od podsećanja na ovo slavno vreme, iako mu je smisao zaboravljen, zadržalo se i do današnjih dana. Naime, tokom opsade papa Kalist III je naredio da svakog dana u podne zvona sa svake crkve zvone kao poziv vernicima da se mole za branioce Beograda. U mnogim mestima, međutim, vesti o pobedi stigle su pre naredbe, pa se podnevna zvonjava pretvorila u proslavu hrišćanskog trijumfa.
Papa nikad nije povukao ovu naredbu, tako da i danas zvona svih katoličkih crkvi i dalje zvone u podne, u čast hrišćanske pobede kod Beograda.
(Izvor: Istorijski zabavnik)

MISTERIJA BEOGRADSKIH KLUBOVA: Zašto legenda tvrdi da duh kneza Mihaila luta oko Kalemegdana i gde je zaista ubijen?
Kultna lokacija noćnog života krije urbanu priču: Otkrivamo zašto se priča o atentatu povezuje sa centrom grada, iako se dogodio u Košutnjaku.

Ovo je najposebnije srpsko selo u kom se rađaju riđa deca: Tvrde da je u njemu kralj Milutin zakopao blago i da sledeći znaci to i dokazuju
Štava – selo gde je vreme stalo, a istorija šapuće kroz kamen i riđu kosu meštana

Potekao iz plemenite srpske porodice, kad je u 12. godini poturčen bližnjima život pretovrio u pakao: Spalio mošti Svetog Save, pa od Boga dobio lekciju
Sinan-paša zaboravio je na svoj korene i činio je sve da unišiti srpski narod

Tvrđava na Avali dignuta u vazduh: Da li je uništen zbog spomenika ili da bi se nešto sakrilo zauvek?
Na najvišem vrhu Avale nekada je stajala srednjovekovna tvrđava Žrnov, koju su Srbi gradili na rimskim temeljima, a kasnije proširili Osmanlije. U septembru 1934. godine, grad je srušen da bi na se na tom mestu podigao Spomenik Neznanom junaku.

Sveštenik otkrio tajnu zagrobnog života: Raj i pakao nisu ono što ste do sada mislili
Ruski sveštenik kaže da se u Svetom pismu raj spominje tri puta, a pakao samo dva, te da s razumevanjem treba da čitamo svaki redak
Komentari(0)