SVETI HRAM USRED KANJONA Predanje kazuje da se narod vekovima okupljao na kamenim ostacima srušene crkve (FOTO/VIDEO)
Na jedan kilometar od Vučja,uz kanjon reke Vučjanke, okružena bujnim zelenilom, nalazi se Crkva rođenja Svetog Jovana Krstitelja, takođe delo arhitekte Grigorija Samojlova. Sagrađena je 1938. godine na mestu gde je bila srednjovekovna, zadužbina Nikole Skobaljića, koju su Turci po osvajanju ovih krajeva uništili.
Crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja nalazi se na oko kilometar od Vučja, južno od Leskovca, na obroncima Kukavice. Delo je poznatog ruskog arhitekte i profesora Grigorija Samojlova.
Možda vas zanima:

NAJČEMERNIJI SRPSKI GREH Samo sloga Srbina spašava (VIDEO)
Sveti vladika Nikolaj Velimirović nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
VLADIKA KOJI JE PREŽIVEO NEMAČKI LOGOR ZA SRBE JE ZNAČAJAN KOLIKO I SVETI SAVA: Ko je bio vladika Nikolaj Velimirović?
Onaj momenat kada su čuli da je preminuo vladika Nikolaj Velimirović, narod je odmah počeo da mu se moli kao svecu
Možda vas zanima:

NAJČEMERNIJI SRPSKI GREH Samo sloga Srbina spašava (VIDEO)
Sveti vladika Nikolaj Velimirović nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
VLADIKA KOJI JE PREŽIVEO NEMAČKI LOGOR ZA SRBE JE ZNAČAJAN KOLIKO I SVETI SAVA: Ko je bio vladika Nikolaj Velimirović?
Onaj momenat kada su čuli da je preminuo vladika Nikolaj Velimirović, narod je odmah počeo da mu se moli kao svecu
Istorija
Prema nekim izvorima, sagrađena je na mestu gde je nekada bila srednjovekovna crkva, zadužbina srpskih junaka iz turskog doba Nikole Skobaljića. Tu crkvu srušili su Turci, ali se srpski narod, prema predanju, i dalje okupljao na njenim ostacima, održavajući tako svoju veru i duh u vreme ropstva pod Turcima.
To je bio jedan od motiva porodice Teokarević, poznatih industrijalaca koji su tokom druge polovine 19. i prve polovine 20. veka razvijali tekstilnu industriju u ovom delu Srbije, da na istom mestu podignu novu crkvu. Građevinu specifične lepote, završenu 1938. godine, neki svrstavaju u najznačajnije primere međuratne crkvene arhitekture kod nas.
Crkva je osvećena 7. jula 1938. godine, na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja, koji je i slava Vučja. Osvećenju crkve prisustvovao je veliki broj ljudi, među kojima kraljev izaslanik i ministar pravde, a činodejstvovale su vladike Jovan i Venijamin. Sa posebnim poštovanjem okupljeni narod dočekao je udovicu Mite Teokarević, Vasiliju - Vanu, ktitorku hrama.
vikipedija/Crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Vučju
Povodom osvećenja crkve pisanu poruku poslao vladika Nikolaj Velimirović.
Video zapis sa osvećenja crkve čuva se u Jugoslovenskoj kinoteci. Kao projektant crkve u Vučju, Samojlov je odlikovan ordenom Svetog Save V reda. Osvećenju crkve prisustvovalo je 20.000 ljudi. Među prisutnima su bili: ministar pravde i izaslanik Vardarske banovine, pismeno joj se obratio vladika Nikolaj Velimirović a činodejstvovali su vladike Jovan i Venijamin.
Arhitektura i unutrašnjost
Ostvarenje arhitekte Samojlova, potomka kozačke porodice koja je posle Oktobarske revolucije našla utočište u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, čini veoma uspešan sklad sa prirodom - kanjonom Vučjanka i padinama planine Kukavice. Kamen od koga je crkva sazidana potiče sa ove planine, posebnog je kvaliteta i veoma je pogodan za različite namene u građevinarstvu.
Samojlov je sam oslikao ikonostas, a njegov potpis se može videti u donjem desnom uglu na severnim i južnim dverima. Prvobitni freskopis je radio takođe Rus, Petar Suhačev. On je živopisao crkvu na mermernom malteru u stilu ruskog baroka. Međutim, zbog starosti i nebrige, danas je od tog prvobitnog freskopisa ostala samo ktitorska freska, koja se nalazi iznad portala sa unutrašnje strane.
Freskopis je opet restauriran i delimično naslikan novi tokom 2013. godine, a radila ga je ikonopisačka radionica “Lazarus” u seko tehnici.
Crkva rođenja sv. Jovana Krstitelja na mapi:
Izvor: vikipedija

Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.

Manastir Šišatovac – jedini fruškogorski manastir nazvan po šišarki
Od neobičnog imena do mesta susreta velikana srpske kulture – priča o svetinji koja krije istorijske i duhovne dragocenosti.

Mala Sveta Gora na Kosmaju! Oaza duhovnosti nadomak Beograda, ovde se kriju važni srednjovekovni manastiri
Na šumadijskoj planini, oko 50 kilometara od Beograda, nalaze se manastiri nastali za vreme kralja Dragutina i despota Stefana

Planinarska staza do vrha Midžor: Pogled sa krova Srbije
Uspon na najvišu tačku Stare planine i jedan od najlepših vidikovaca Balkana

Stopića pećina na Zlatiboru: Podzemni vodopadi i bigrene kade koje oduzimaju dah
Prirodno čudo u srcu Zlatibora koje spaja mistiku pećinskog sveta i lepotu podzemnih izvora
Komentari(0)