POLA SRBIJE SLAVI, POLA IDE NA SLAVU Postoje 3 razloga zašto je Sveti Nikola najčešća slava u našoj zemlji
Priča o tome kako je došlo do toga da baš Sveti Nikola postane “najpopularnija” slava u Srbiji, malo je kompleksnija i teško se objašnjava samo jednim razlogom.
Svakog 19. decembra pravoslavci slave Svetog Nikolu. Neke procene kažu da će danas u preko 30 odsto domova u Srbiji goreti sveća jer je ovo po broju svečara ubedljivo najveća srpska slava. Ako računamo da prosečna porodica ima oko 20 gostiju za slavskom trpezom onda je potpuno jasno kako je nastala uzrečica da za Svetog Nikolu “pola Srbije slavi, a druga polovina ide u goste”.
Možda vas zanima:
Još od davnina Srbi poštuju ovaj običaj, jer se plaše BOŽJE KAZNE: ŠTA SE DEŠAVA SA SLAVOM KAD DOMAĆIN NEMA MUŠKOG NASLEDNIKA?
U mnogim krajevima Srbije, Republike Srpske i Crne Gore imaju običaj da kažu da tog dana prislužuju ili pominju, pa drugu slavu zovu još i lokalizmima poput prisluga ili preslava.
Niko ne zna kako se pravilno čestita slava, svi prave istu grešku: Ovako pozdravite domaćina po starim srpskim običajima
Mnogi običaji naših predaka pali su u zaborav, te mlađe generacije ni ne znaju kako se pre čestitala slava.
Možda vas zanima:
Još od davnina Srbi poštuju ovaj običaj, jer se plaše BOŽJE KAZNE: ŠTA SE DEŠAVA SA SLAVOM KAD DOMAĆIN NEMA MUŠKOG NASLEDNIKA?
U mnogim krajevima Srbije, Republike Srpske i Crne Gore imaju običaj da kažu da tog dana prislužuju ili pominju, pa drugu slavu zovu još i lokalizmima poput prisluga ili preslava.
Niko ne zna kako se pravilno čestita slava, svi prave istu grešku: Ovako pozdravite domaćina po starim srpskim običajima
Mnogi običaji naših predaka pali su u zaborav, te mlađe generacije ni ne znaju kako se pre čestitala slava.
Možda vas zanima:
Još od davnina Srbi poštuju ovaj običaj, jer se plaše BOŽJE KAZNE: ŠTA SE DEŠAVA SA SLAVOM KAD DOMAĆIN NEMA MUŠKOG NASLEDNIKA?
U mnogim krajevima Srbije, Republike Srpske i Crne Gore imaju običaj da kažu da tog dana prislužuju ili pominju, pa drugu slavu zovu još i lokalizmima poput prisluga ili preslava.
Niko ne zna kako se pravilno čestita slava, svi prave istu grešku: Ovako pozdravite domaćina po starim srpskim običajima
Mnogi običaji naših predaka pali su u zaborav, te mlađe generacije ni ne znaju kako se pre čestitala slava.
Ipak, priča o tome kako je došlo do toga da baš Sveti Nikola postane “najpopularnija” slava u Srbiji, malo je kompleksnija i teško se objašnjava samo jednim razlogom.
Sveti Nikola je bio episkop Mire Likijske u Maloj Aziji. Reč je o vaseljenskom svecu tj. onome koga pođednako poštuje i zapadni i istočni svet. Legenda kaže da je Sveti Nikola za života bio veliki dobročinitelj koji je sve svoje bogatstvo i imanje razdelio siromašnima, a on sam je, vođen čudesnim glasom, krenuo da u narodu da širi veru, pravdu i milosrđe.
Već samom svojom pojavom je donosio utehu, mir i dobru volju među ljude, a skroman kakav je bio, novac nije davao ljudima u ruke, već im je stavljao u džep da bi se iznenadili kada ga nađu. Upravo zbog ovih detalja se veruje da je legenda o Deda Mrazu proistekla baš na osnovu života Svetog Nikole.
WIKIMEDIA COMMONS
I dok je zapadni svet potpuno prihvatio Senta Klausa u obliku debeljuškastog deke koji, obučen u crveno deci donosi paketiće, u Srbiji kult Svetog Nikole ima još dublje korene i održao se sve do današnjih dana.
Sveti Nikola je živeo u 4. veku, a njegovo žitije je jedno od prvih prevedenih sa grčkog jezika. Prihvatajući hrišćanstvo, Srbi su upravo na primerima iz života Svetog Nikole učili o smislu i vrlinama ove religije, pa su ga vremenom usvojili za svog zaštitnika.
Naravno, razlog za toliku “popularnost” Svetog Nikole među Srbima može biti i mnogo prizemniji i “ovozemaljskiji”.
Stara Srbija bila je zemlja seljaka u kojoj je najveći deo stanovništva preko cele godine radio u polju. Zima je bila jedini period kada je bilo vremena za predah, pa je Sveti Nikola, koji se slavi 6. decembra po starom, odnosno 19. decembra po novom kalendaru, bio idealan.
Osim ovoga, neki etnolozi ističu i da je za rasprostranjenost kulta Svetog Nikole među Srbima zaslužno i već poslovično siromaštvo našeg naroda. Kako Sveti Nikola pada u vreme božićnog posta, takvu slavu je uvek moguće spremiti – treba samo malo hleba, krompira i rakije, pa da se ugoste gosti i “ispoštuje” svetac. A, ako se nađe i malo ribe… onda je to već prava gozba!
Verovatno je da je svaki od ovih razloga u određenoj meri doprineo današnjoj popularnosti Svetog Nikole među Srbima. Kako bilo, svima koji slave, kao i onima koji idu na slavu, želim da u miru i slozi provedu ovaj dan.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Komentari(0)