DANAS JE MARKOVDAN Veliki svetac i jedan od jevanđelista

Izvor: Alo!

10:00

Kultura 0

Srpska pravoslavna crkva i vernici u nedelju proslavljaju svetog Marka, praznik posvećen Svetom apostolu Marku. Napisao je Jevanđelje, a poznat je i kao saputnik i prvi pomoćnik apostola Petra.

DANAS JE MARKOVDAN Veliki svetac i jedan od jevanđelista
Printscreen/Youtube

Sveti Marko je bio Jevrejin, iz plemena Levijeva. Uvršten u 70 svetih apostola Hristovih, najpre je pratio Svetog Petra koji ga je i postavio za episkopa.

Još od davnina, naši preci su proslavljali ovaj praznik za koji se vezuju razni običaji, a neke porodice ga slave i kao krsnu slavu. Jedan od glavnih običaja jeste da se na Markovdan ne radi, posebno teški fizički poslovi. Ovaj praznik se još naziva "blagi dan", zato bi umesto rada dan vernici trebalo da provedu u miru, molitvi, odmoru i negovanju duše.

Nekada se verovalo da će one koji na ovaj praznik rade teške poslove pratiti nevreme i oluje tokom čitave godine. Postoji i stari običaj da na ovaj dan ne treba spavati preko dana kako cele godine ne bismo bili pospani. Izuzetak su oni koji su već "zgrešili" i spavali na Đurđevdan - oni treba da odremaju neko vreme i na Markovdan jer će tako "poništiti dejstvo" pređašnjeg sna i neće ih stići "kazna".

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Današnji dan, nazivajući ga Mistrovdanom, naročito su praznovali kovači verujući da bi im miševi izgrizli mehove ako bi tog dana radili.

Dan posvećen Svetom apostolu i jevanđelisti Marku - Markovdan crkva praznuje 8. maja po Gregorijanskom kalendaru tj. 25. aprila po Julijanskom kalendaru. To je praznik posvećen Hristovom učeniku i prvom pomoćniku Svetog Petra, Marku, koji je na molbu vernika napisao knjigu i Isusovim čudesima i učenju. Tako je prema predanju nastalo prvo jevanđelje.

 

Jelena Karađorđević

Ko je bila Jelena Karađorđević: Izbegla silovanje, svedočila oceubistvu, na sahrani joj bilo „pola Šumadije“

Kultura

21:00

27 novembar, 2025

Kroz položaj žena vladara Srbije, njihovu ulogu i uticaj u javnom, društvenom i političkom životu ogleda se napredak i razvoj naše zemlje od početka pretprošlog do sredine prošlog veka i njen razvoj od ustaničke teritorije, preko vazalne kneževine do kraljevine i samostalne države, smatra istoričar Uroš Milivojević auror knjige „Supruge srpskih vladara iz dinastija Karađorđević i Obrenović”.

Komentari(0)

Loading