ŠTA SLAVIMO NA KRSTOVDAN? Mnogi vernici ne znaju zašto ga obeležavamo, a evo šta sve treba da uradite da bi vam godina bila uspešna
Pogledajte šta nalažu običaji za Krstovdan

Pravoslavni vernici 18. januara slave zimski Krstovdan. Slavi se kao uspomena na prve hrišćane koji su primili veru na samom početku hrišćanske propovedi. Praznik se vezuje za Bogojavljenje i krštenje Isusa Hrista, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji je i krstio sina Božjeg u reci Jordanu.
U pravoslavnim hramovima služi se liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual velikog osveštavanja vode, koje prati praznično bogosluženje, piše Lepa i Srećna.
Krstovdanska vodica
Možda vas zanima:

Bogojavljenje, Krstovdan, Sveti Jovan: Pred nama su 3 velika praznika, evo kada se posti i šta obavezno morate da radite
U subotu slavimo Krstovdan, u nedelju Bogojavljenje, a u ponedeljak Svetog Jovana Krstitelja. Ovo su tri velika praznika koja će svaki vernik ispoštovati

Slavimo Treće obretenje glave SVETOG JOVANA KRSTITELJA: Veliki dan za sve vernike
Pravoslavni vernici danas obeležavaju veliki praznik
Možda vas zanima:

Bogojavljenje, Krstovdan, Sveti Jovan: Pred nama su 3 velika praznika, evo kada se posti i šta obavezno morate da radite
U subotu slavimo Krstovdan, u nedelju Bogojavljenje, a u ponedeljak Svetog Jovana Krstitelja. Ovo su tri velika praznika koja će svaki vernik ispoštovati

Slavimo Treće obretenje glave SVETOG JOVANA KRSTITELJA: Veliki dan za sve vernike
Pravoslavni vernici danas obeležavaju veliki praznik
Možda vas zanima:

Bogojavljenje, Krstovdan, Sveti Jovan: Pred nama su 3 velika praznika, evo kada se posti i šta obavezno morate da radite
U subotu slavimo Krstovdan, u nedelju Bogojavljenje, a u ponedeljak Svetog Jovana Krstitelja. Ovo su tri velika praznika koja će svaki vernik ispoštovati

Slavimo Treće obretenje glave SVETOG JOVANA KRSTITELJA: Veliki dan za sve vernike
Pravoslavni vernici danas obeležavaju veliki praznik
Običaji za Krstovdan nalažu da se krstovdanska vodica deli okupljenim vernicima, a potom i da se preko cele godine čuva u kući kao simbol dobrog zdravlja. Voda se moli da izbavi od grehova, da isceli i očisti dušu i telo i da sa verom leči i štiti.
Ko se krstom krsti, Krstovdan posti
Po narodnim običajima na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća. Posti se strogo, prvi put posle Božića, jer je do ovog dana bilo razrešenje zbog velikog praznika. Zato u našem jeziku postoji poslovica: "Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti". Ma koji god dan da je, pridržava se strogog posta, na vodi. Ukoliko padne u subotu i nedelju, post je razrešen na ulje.
Sređivanje kuće
Iako se na praznike obično uzdržavamo od kućnih poslova, na ovaj je drugačije. Na Krstovdan je dobro srediti kuću, oprati veš... U suprotnom, veruje se da će cele godine sve "ići naopako".
Molitva
Na Krstovdan se izgovara sledeća molitva:
"Raduj se, Krste, jer na Tebi Hristos, Bog naš, svojevoljno raširi ruke Svoje i izvrši naše spasenje!" Ova molitva ima za cilj da podseti svakog vernika kako nas beznačajni problemi vuku na dno, a na svetu ima toliko stvari za radovanje. Neka zbog svega ovog Krstovdan bude dan ponovnog početka, dan radovanja, dan zahvalnosti... Razmislite dobro šta je to što vas čini istinski srećnim, podignite glavu ka nebu i iskreno se zahvalite Bogu. Ali najpre, ne zaboravite da se radujete. Radujte se svaki dan, radujte se jer je Krstovdan, jer ste zdravi, jer imate nekoga koga volite i ko vas voli."
Prema verovanjima našeg naroda, koji vetar duva na Krstovdan, taj vetar će najčešće duvati tokom godine. U dvanaest dana, počinjući od Božića, a zaključno s Krstovdanom, ogleda se dvanaest meseci godine koja dolazi, pa kakvo je vreme kog dana takvo će biti u mesecu koji tom danu odgovara po redosledu.
- Ovaj praznik je nastao u prvim vremenima hrišćanstva, kada su bila masovna krštenja. Zato što je krštenje u prvoj ranoj crkvi bio jedan, hajde da kažem, događaj zajednice. Čitava zajednica je u toku tog praznika vršila krštenje novih članova koji su ulazili u crkvu gospodinu, da bi se na praznik Bogojavljenja, što se kaže, prvi put pričešćivali. Od tada je nastalo kod nas to narodno verovanje ili sujeverje u nekim delovima, da se na ovaj dan zamisli želja. Zato što se verovalo da ljudi koji su tek kršteni, da su oni bez greha, jer se krštenjem spiraju gresi, pa tako oni imaju veću blagodat - ispričao je teolog Nebojša Lazić.
Prema njegovim rečima Krstovdan se po pravilo proslavlja na sledeći način:
- Sam praznik danas proslavlja se tako što se po monaškim tipicima održava suho jedenje. Jedu se suvarci po monaškim tipicima tj. pravilima. Kod naroda je nešto blaži post. Obično postoji razlika među monaškog i narodnog posta. Ipak, iako jeste blaži post, i dalje je jedan od najstrožih postova u toku godine, uz Veliki petak. Ovaj praznik vezuje se za Bogojavljenje i odražava nam jednu epizodu iz života Gospoda i Spasitelja našeg, kada se on krstio. Tu je i praznik svetog Jovana koji ga je krštavo, ali sve u svemu i praznik krstovdana označava da je to krštenje upućeno svima nama i da svima treba da se krštavamo u Gospodu.
(Kurir)

OBIČAJ ZVAN "MLADENCI": Zašto su se u nekim krajevima muž i žena venčavali dva puta i šta je donosila "druga svadba"
U srpskoj tradiciji brak je bio svetinja, ali je morao biti i plodan. Otkrivamo neobičan običaj "drugog venčanja" koji se praktikovao u Bosanskoj Krajini i delovima Zapadne Srbije. Zašto se par venčavao dva puta, i kako je "druga svadba" služila da osigura obilje, zdravlje i, najvažnije, potomstvo u kući.

NEBESKI TRAG U SRBIЈI: Zašto je selo Ripanj nastalo na najvećem meteoritu i kako se pećina skriva od lovaca na blago
Planina Avala i selo Ripanj, tik uz Beograd, kriju geološku tajnu koja seže do kosmičkih razmera. Otkrivamo zašto se veruje da je Ripanj nastao na mestu pada jednog od najvećih meteorita pronađenih u Srbiji, kako je mit o tom "nebeskom tragu" povezan sa starim rudnicima i zašto je ovo mesto vekovima privlačilo lovce na blago.

REKA KOЈA GOVORI TUGOM: Legenda o Moravi – zašto se svake godine utopi skoro isti broj ljudi i kako se reka umirivala darovima
Morava, "majka svih srpskih reka", vekovima je donosila život, ali i strahovite poplave i nevolje. Otkrivamo zašto se Morava smatrala "živim bićem" koje traži žrtve i kako su ljudi, po starom običaju, bacali simbolične darove u reku da bi umirili "rečnu neman" i osigurali plodnost zemlje.

POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.

TAJNA ZGRADA KOЈA NEMA PROZORE: Zašto su Jevreji u Beogradu gradili dvorišta bez otvora i šta se krilo iza zidova Dorćola
Dorćol, najstariji deo Beograda, krije arhitektonsku tajnu koja svedoči o životu Sefarda. Otkrivamo zašto su se tradicionalne jevrejske kuće gradile sa minimalnim brojem prozora okrenutih ka ulici i kako je unutrašnje dvorište postalo centar porodičnog i duhovnog života, zaštićeno od uroka i pogleda.
Komentari(0)