Koju reč biste vi izbacili iz upotrebe?
Instagram stranica Dnevna doza pravopisa nastavlja sa objavama koje privlače veliku pažnju. Nakon što je otkrila pet reči koje koristimo potpuno pogrešno, pitala je Srbe koju reč bi momentalno izbacili iz našeg jezika, da mogu. Bilo je mnogo komentara, ali za jednu je ubedljivo glasalo najveći broj ljudi. U pitanju je reč - kopile.
Mnogi su istakli da im danas najviše smeta jezik mladih, kao i da im je teško da ih razumeju. U tu grupu spadaju reči "krindž" i "kidara", a kako su napisali, takve reči utiču na kvalitet komunikacije. Pogledajte šta su još pisali, u nastavku slede samo neki od komentara:
- Nerotkinja
- Polovnjača
- Jalova
- Bogalj
- "Pravda" jer to ne postoji
- Ovo novokomponovane, engleske
- Pop (naziv za sveštenika)
- Kiretaža
- Prelepotica
- Bajo
Nije reč, već reči sve uvrnute i izvitoperene anglikanizme. Niti engleski niti srpski. Primera radi: performans, even, stejdž, strejndžerka... Ima ih sve više, a za sve ove imamo lepe srpske reči. Moja deca rođena u Britaniji, čistije govore srpski od omladine u Srbiji.
Možda vas zanima:
Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…
NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
Možda vas zanima:
Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…
NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
Možda vas zanima:
Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…
NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
Koju reč biste vi izbacili?
DRŽAVNIK SA NAJVIŠE LAŽNIH IMENA: Kako je Broz postao Tito?
Doživotnog predsednika SFRJ u zemlji, a i svetu neodvojivo je uz ime i prezime pratio nadimak "Tito". Međutim, malo je poznato koliko je Josip Broz uopšte koristio različitih pseudonima i kako je nastalo najpoznatije.
Zašto se u manastir Ostrog nose vunene čarape?
Vernici već vekovima donose vunene čarape u manastir Ostrog. Ovo je priča o čudu, simbolici i narodnom verovanju koje traje do danas.
Mitrovski vetar: Šta znači kad u novembru vetar ne prestaje
U srpskom narodu verovalo se da vetar koji duva posle Mitrovdana nije običan — on nosi poruke, premešta tišinu i raznosi reči koje ne treba da ostanu u kući
Tišina pre Aranđelovdana: Šta se u kući ne dira kad praznik dolazi sam
Sveti Arhangel Mihailo u srpskom narodu ne dolazi uz pesmu i veselje – već uz tišinu, poštovanje i red u kući. U danima pred praznik, ne viče se, ne raspravlja i ništa se iz doma ne iznosi bez potrebe
Zvezdana noć u selima: Zašto se u sredini jeseni gledalo nebo
Kad se dan skrati i sve utihne, naši stari su znali – tada se gleda nebo. Ne da se broje zvezde, već da se iz njih pročita šta dolazi, i u sebi pronađe mir
Komentari(0)