
I NAŠ KRALJ JE VOLEO DA SE TETOVIRA Za ovaj kuriozitet znao je jako mali broj ljudi, EVO KAKO JE IZGLEDALA!
Prvi jugoslovenski kralj Aleksandar Karađorđević imao je tetovažu! I to preko celih grudi!
Prvi jugoslovenski kralj Aleksandar Karađorđević imao je tetovažu! I to preko celih grudi!
Svaka zemlja ima bar jednu ili više vrsta koje su za nju jedinstvene i kojih nema u drugim krajevima. To su takozvane endemske vrste, tj. jedinka neke vrste (ili drugog taksona) koja je ograničena na deo areala u istorijskom, ekološkom ili fiziološkom pogledu.
Prema Vuku Stefanoviću Karadžiću, početkom 19. veka, osim po koja kuća u Mačvi, Posavini i Podunavlju, retko se mogla videti kuća sa dimnjakom
Jan Nemček čuveni je graditelj violina iz Kovačice, poznat širom sveta po svojoj ručnoj tehnici izrade kojom su radili i majstori poput Amatija i Stradivarija.
Mnogi detalji o hapšenju, suđenju i smrti Dragoljuba Mihailovića i danas su obavijeni velom tajne i mistike koje verovatno nikada nećemo saznati.
Krsna Slava je jedinstveni običaj Srba, po kom se Srbi razlikuju od ostalih pravoslavnih naroda jer oni slave Imendane.
Sve beogradske ulice kriju tajne i kada bi progovorile mnogo toga o glavnom gradu i njegovim stanovcima bi otkrile
Leta gospodnjeg 1937, na savskoj obali beše kao u mravinjaku. Ceo Beograd preselio se na najlepše gradske plaže: mladi i stari, momci i devojke – i među njima jedna posebna i drugačija.
Tragovi Odeskalkijevih koji su doprineli razvoju vinarstva u Sremu.
Zahvaljujući svojim izumima i dostignućima, Nikola Tesla danas je poznat širom sveta.
Na samom kraju života vojvoda je, tokom lečenja u Parizu, odlučio je da napiše svoje memoare, koji bi poslužili budućim naraštajima. Knjigu nije završio, u tome ga je pretekla smrt 20. januara 1921. ali “Moje uspomene” ipak jesu objavljene i danas služe kao podsetnik na lik i delo jednog od najvećih vojskovođa srpskog naroda.
Uslovi pod kojima su održavani prvi izbori u Srbiji bili su malo drugačiji od uobičajenih.
Za mnoga mesta ne može najpreciznije da se utvrdi odakle su dobila ime, za neka se vezuju razne legende
Oko 1500 – 1200 godina p.n.e, pronađene na arheološkom lokalitetu Dubac u selu Jančiči na planini Kablar u blizini Čačka, zapadna Srbija. Pored delova ljudskih kostiju, u urni su se nalazili i ostaci praistorijskog nakita – fibula, privezaka, ogrlica i prstenastih ukosnica.
Iako ste pored najpoznatijeg prestoničkog spomenika sigurno prošli bezbroj puta, možda niste primetili da su na njegovom postolju ispisana imena šest srpskih gradova.
Iako možda nije u elitnom delu grada i luksuzno opremljena, obična seoska kafana u Međurečju kod Ivanjice po mnogo čemu je posebna.
Prvi telefonski razgovor u Srbiji vođen je u Beogradu 14. marta 1883. godine, sedam godina od uvođenja telefona u svetu. Sagovornici su bili udaljeni svega 300 metara. Kralj Milan je nakon toga odlučio da se u državni budžet za narednu godinu uvrsti i postavljanje telefonskih stanica u Beogradu, za potrebe dvora i vojske.