SVAKODNEVNI OBIČAJ NEPOZNATOG POREKLA: Zašto kucamo u drvo?
Danas simbolično potiskivanje strahova, ali kako je sve počelo?
U raznim situacijama, na primer nakon što pomenemo nešto za šta se nadamo da će se desiti, ili dok razgovaramo o nečemu dobrom što želimo da tako i ostane, kucnemo u drvo. Ovaj običaj je sredstvo za sprečavanje nesreće, kojim ne želimo da „iskušavamo sudbinu“. Iako poreklo „kucanja u drvo“ možda nikada neće biti poznato, običaj opstaje do danas, širom sveta i ima samo nekoliko lokalnih varijacija.
Naučnici koji se bave proučavanjem „ekspresivne kulture svakodnevnog života“ ističu da je odgovor zašto ovaj običaj vekovima opstaje na svim meridijanima prilično komplikovan.
Uobičajeno objašnjenje zašto kucamo u drvo tvrdi da je ritual ostatak iz evropskih paganskih dana, apel duhovima koji žive na drveću da odbiju lošu sreću ili izraz zahvalnosti za dobru sreću, piše RTS.
Možda vas zanima:
VEKOVIMA JE VAŽILO ZA PRAVILO Najneobičniji tradicionalni običaji čije se sujeverje podmeće mladim mamama
Neka potpuno neverovatna verovanja i danas su aktuelna i prenose se sa kolena na koleno.
OBIČAJ KOJI SE I DALJE POŠTUJE Zašto mlada stoji s mladoženjine leve strane?
Ovaj običaj zadržao se sve do danas.
Možda vas zanima:
VEKOVIMA JE VAŽILO ZA PRAVILO Najneobičniji tradicionalni običaji čije se sujeverje podmeće mladim mamama
Neka potpuno neverovatna verovanja i danas su aktuelna i prenose se sa kolena na koleno.
OBIČAJ KOJI SE I DALJE POŠTUJE Zašto mlada stoji s mladoženjine leve strane?
Ovaj običaj zadržao se sve do danas.
Možda vas zanima:
VEKOVIMA JE VAŽILO ZA PRAVILO Najneobičniji tradicionalni običaji čije se sujeverje podmeće mladim mamama
Neka potpuno neverovatna verovanja i danas su aktuelna i prenose se sa kolena na koleno.
OBIČAJ KOJI SE I DALJE POŠTUJE Zašto mlada stoji s mladoženjine leve strane?
Ovaj običaj zadržao se sve do danas.
Prema Bruesovom rečniku fraza i legendi iz 1870. godine (Brewer's Dictionary of Phrase and Fable), „tradicionalno, određena stabla, kao što su hrast, jasen, lešnik, glog i vrba, imala su sveto značenje, a samim tim i zaštitničke moći.“
Svako ko ih je molio za nešto – morao je da dodirne koru drveta kako bi stupio u kontakt sa njima. Ako bi se želja ostvarila, morao je ponovo da dođe i zahvali božanstvu na isti način.
Štaviše, kaže teorija, hrišćanski reformatori u Evropi su verovatno namerno transformisali ovo pagansko verovanje u prihvatljivije hrišćansko uvođenjem ideje da se „drvo“ u „kucanju o drvo“ odnosi na drvo krsta na kome je Isus razapet.
Međutim, nijedan opipljiv dokaz ne podržava ove priče o poreklu.
Oksfordski rečnik engleskog jezika uvodi frazu „dodirni drvo“ tek početkom 19. veka, locirajući njeno poreklo u britanskoj dečijoj igrici pod nazivom Tigi tačvud (Tiggy Touchwood), u kojoj se igrač „oslobađa“ tako što se uhvati za drvo.
Naravno, većina običaja se usvaja neformalno, prenoseći se iz generacije u generaciju. Tako da moguće je – čak i verovatno – da fraza i ritual prethode pisanim tragovima o njima.
Kucanje u drvo spada u kategoriju drugih „rituala konverzije“ kao što je bacanje soli preko ramena: radnje koju ljudi izvode, skoro automatski, da „ponište“ bilo kakvu nesreću koja se upravo pojavila.
Antropolog Bronislav Malinovski, koji se smatra utemeljivačem etnografije i jednim od najznačajnijih antropologa XX veka, ima teoriju o takvim radnjama, nazvanu „teorija anksioznosti i rituala“. U njemu se navodi da anksioznost koju stvara neizvesnost navodi ljude da se okrenu magiji i ritualu kako bi stekli osećaj kontrole.
Kucanje u drvo može izgledati trivijalno, ali to je jedan mali način na koji ljudi potiskuju svoje strahove u životu punom anksioznosti. Možda ne sprečava da se dogodi nešto loše, ali sudeći po brojnim istraživanjima, uspešno umanjuje naše strahove.
MNOGI NE ZNAJU: Čemu služi metalni deo na omotu salame VIDEO
Kad vidite čemu služi metalni deo na omotaču parizera, konzumacija suhomesnatih proizvoda biće još lepša.
MRAČNE STRANE KRALJA ALEKSANDRA KARAĐORĐEVIĆA: Šuškalo se da je mason, seksualno nemoćan, a OVU tajnu odneo u grob!
Zbog toga što je kao mali imao zapaljenje testisa, dugo se verovalo da ne može da ima dece, pa su mu dovođene mlade žene u postelju, a cilj je bila provera seksualne sposobnosti
BORAC U LEGIJI STRANACA, ŽIVEO SAMO OD SVOJE PLATE, DIGAO SPOMENIK SELJANKI I NJENOM SINU: 7 priča o kralju Petru I!
U hramu Svetog Đorđa na Oplencu svečanom državnom ceremonijom obeleženo je sto godina od smrti kralja Petra I Karađorđevića, koji je preminuo 16. avgusta 1921. godine
PET NAJLEPŠIH ŽENSKIH IMENA: Vezuju nas za veru i tradiciju
U PROŠLOSTI se verovalo da reč ima dejstvo magije, te su roditelji davali deci imena sa snažnim značenjem, sa željom da im ime ulije snagu i jačinu.
ONA JE OLIČENJE STILA STAROG BEOGRADA: Ovako je izgledala devojka čije prezime nosi i poznata pijaca! (FOTO)
Bili su gospoda, a ovo je prelepa ćerka čuvenog Ignjata Bajlonija.
Komentari(0)