Kada su i zašto Srbi preimenovali listopad u oktobar?
Većini Srba hrvatski nazivi meseca danas se čine čudni i teški za pamćenje. Ono što mnogi ne znaju je da smo veći deo istorije i sami koristili slične nazive. Mnogo pre današnjih, inače rimskih naziva, slovenski narodi su imali svoja imena meseca. Zanimljivo je i da je rimski kalendar pun grešaka.
Dok su ostali evropski narodi uglavnom usvojili rimske nazive meseci, slovenski narodi, a među njima i Srbi, sačuvali su uporedo i sopstvena imena za mesece, koja su u srednjovekovnoj Srbiji bila u službenoj upotrebi, zajedno sa rimskim.
O ovome svedoče povelje srpskih vladara iz tog perioda, koji uporedo sa mesecima kao što su septembar i oktobar, nešto ređe, ali koriste i nazive kao što su rujan, listopad…
Kako su nastala „drugačija” imena za mesece?
Možda vas zanima:
DOBRO PROVERITE PODRUME, TAVANE I OSTAVE Ako posedujete kalendar iz 1996. godine mogli biste lepo da zaradite, a evo i zašto
Razlog je dosta jednostavan, ali interesantan.
OD OVOG DATUMA STIŽE JAKO ZAHLAĐENJE: Detaljna vremenska prognoza za prvu polovinu oktobra
Meteorolog Marko Čubrilo u najnovijoj vremenskoj prognozi predviđa da će do vikenda biti suvo uz temperature oko proseka, a zatim ćemo imati nakratko toplije vreme.
Možda vas zanima:
DOBRO PROVERITE PODRUME, TAVANE I OSTAVE Ako posedujete kalendar iz 1996. godine mogli biste lepo da zaradite, a evo i zašto
Razlog je dosta jednostavan, ali interesantan.
OD OVOG DATUMA STIŽE JAKO ZAHLAĐENJE: Detaljna vremenska prognoza za prvu polovinu oktobra
Meteorolog Marko Čubrilo u najnovijoj vremenskoj prognozi predviđa da će do vikenda biti suvo uz temperature oko proseka, a zatim ćemo imati nakratko toplije vreme.
Možda vas zanima:
DOBRO PROVERITE PODRUME, TAVANE I OSTAVE Ako posedujete kalendar iz 1996. godine mogli biste lepo da zaradite, a evo i zašto
Razlog je dosta jednostavan, ali interesantan.
OD OVOG DATUMA STIŽE JAKO ZAHLAĐENJE: Detaljna vremenska prognoza za prvu polovinu oktobra
Meteorolog Marko Čubrilo u najnovijoj vremenskoj prognozi predviđa da će do vikenda biti suvo uz temperature oko proseka, a zatim ćemo imati nakratko toplije vreme.
Nastanjujući se, tokom vremena, na veoma udaljenim mestima, slovenski narodi su prilagodili svoje nazive meseci konkretnim prirodnim pojavama. Imena meseci kod slovenskih naroda zato oslikavaju prirodne tokove i promene, atmosferske pojave, klimatske odlike, privrednu delatnost i običajne radnje.
Na primer, januar je „siječanj”, jer je to vreme seku drva u šumi; februar je „veljača”, pošto je to mesec snežnih vejavica, itd.Zbog ovoga svi slovenski narodi imaju slične nazive za mesece, iako su živeli udaljeni jedni od drugih. Najbolji primer za to su imena koja Hrvati i danas koriste.
Nazivi meseca su zavisili i od klimatskih uslova. Na primer, pošto lipa cveta mesec dana ranije na jugu nego na severu Evrope, Hrvatima je lipanj jun, a Poljacima jul.
Srpski, narodni nazivi
U upotrebi su paralelno bili i narodni nazivi, koji su mogli da se razlikuju od staroslovenskih, ali koji su u suštini koristili isti princip – nazivi su davani prema vremenskim pojavama i radovima u polju koji su se u to vreme godine obavljali.
Ti meseci su redom: koložeg, sečko, derikoža, lažitrava, cvetanj, trešnjar, žetvar, gumnik, grozdober, šumopad, studen, koledar. Početkom 19. veka u Srbiji su u upotrebi još uvek bili i staroslovenski nazivi bliski onima koje danas koriste Hrvati.
O ovome svedoče i zapisi u „Srpskom rječniku” koje je načinio čuveni Vuk Karadžić koji je, početkom 19. veka, uneo ove nazive kao „stare srpske nazive za mesece”. Štaviše, nedavno objavljeni digitalizovani državni kalendari Kraljevine Srbije za 1903, 1906. i 1911. godinu pokazuju da su i tada slovenski i rimski nazivi meseca bili paralelno u upotrebi.
Ovo ide u prilog onima koji tvrde da se definitivan razlaz sa staroslovenskim imenima za mesece u Srbiji dogodio tek sa prihvatanjem gregorijanskog kalendara 1919. godine.
Rimski kalendar prepun „sitnih” grešaka
U Evropi, a kasnije u celom svetu, u službenu upotrebu su ušli nazivi meseci ustanovljeni u kalendaru starog Rima. Međutim, ti nazivi su nedosledni i i sami sakupljeni iz raznih epoha.
Pet meseci nose nazive po bogovima rimskog Panteona: Janus, Februs, Mars, Maja, Junona. Za dva su imena, u svoju čast, stvorili carevi – jul (Gaj Julije Cezar) i avgust (Gaj Oktavijan Avgust). Aprilu ime dolazi od glagola (aperire, što znači raskrivati), a četiri meseca imaju numeričke nazive, koji su međutim, neodgovarajući – deveti mesec se naziva sedmim (septembar), deseti osmim (oktobar), jedanaesti devetim (novembar), a dvanaesti desetim (decembar).
Kako je došlo do „zabune”?
Prvi rimski kalendar u vreme Nume Pompilija je imao samo deset meseci. Tako je i bilo predviđeno da septembar bude sedmi, oktobar osmi i tako dalje.
Problem je nastao već posle Nume kada su uvedena još dva meseca i to na početak godine (koja je do tog trenutka počinjala sa martom).
Niko se nije setio da se mesecima koji su imena nosili po svojim rednim brojevima, imena usklade sa njihovim novim mestom u godini. Tako je sedmi mesec postao deveti, osmi deseti, deveti jedanaesti, a deseti dvanaesti. I zapravo ceo svet uči nazive meseca „sa greškom”.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
IZBEGAVAJTE IH Biljke koje po verovanju NIJE DOBRO držati u stanu, neke i zato što ispuštaju OTROVNE gasove
Prema verovanju, postoje biljke koje se ne preporučuju držati u kući jer mogu privući nesreću ili negativnu energiju.
U OVOJ CRKVI Mirotočile tri ikone, a sve se dogodilo u TEŠKOM trenutku i uoči velikog PRAZNIKA (FOTO)
Ljubovija - U susret najradosnijem hrišćanskom prazniku, verujući narod koji živi na teritoriji opština Ljubovija prisetio se pravog Božijeg čuda koje se pre par godina takođe uoči Vaskrsa dogodilo u Crkvi Svetog Preobraženja. Tri ikone su mirotočile, a Jovana Milovanović koja je u ovoj crkvi provela čitavu deceniju radeći kao prodavac u crkvenoj prodavnici, živi je svedok svega što se toga dana dogodilo.
TREBA JE IMATI U NOVČANIKU Verovanja vezana za ovu biljku su ZANIMLJIVA, a njeni ZDRAVSTVENI benefiti BROJNI, pročitajte zašto
Nana (ili menta) je višegodišnja zeljasta biljka. Postoje nekoliko vrsta nane, kao što su divlja nana (ili divlja menta), pitoma nana (mentha piperita), poljska nana (mentha arvensis), jabukova menta (mentha suaveolens) i barska nana (mentha aquatica). Ovim biljkama je zajednički veoma jak miris na mentol.
Biljka svetog imena mora se naći u vašem domu: Svojim mirisom rasteruje komarce i moljce, a lako se uzgaja
Pored toga što svojim mirisom rasteruje komarce, ova biljka je veoma jednostavna za gajenje.
BELI LUK Na njega po verovanju NE SME NEČISTA SILA, a nauka kaže da ga često JEDEMO, evo i zašto
Beli luk (Allium sativum) je jedna od najstarijih kultivisanih biljaka na svetu, poznata ne samo kao začin koji obogaćuje ukus hrane, već i kao lekovita biljka sa brojnim zdravstvenim benefitima.
Komentari(0)