ZAUZIMA POSEBNO MESTO U SRPSKOJ TRADICIJI Raznovrsne narodne nošnje imale su mnogostruka značenja u životu naroda (FOTO/VIDEO)
Srpska narodna nošnja zauzima istaknuto mesto u kulturi i tradiciji srpskog naroda. Njena uloga kroz istoriju je veoma bitna kao simbol etničkog identiteta, a ističe se i po likovnim i estetskim vrednostima.
Do nas su uglavnom stigle sačuvane odevne celine iz 19. i prvih desetina 20. veka, sa raznolikim oblicima i ukrasima kako u ženskim tako i u muškim nošnjama. Svaku oblast koju su nastanjivali Srbi kroz istoriju, karakterisala je posebna nošnja.
Možda vas zanima:
Vesko iz Amerike našao porodicu kojoj će dati svoje imanje i platu od 700 evra, ko kaže da Crnogorci ne vole da rade
Telefoni su se usijali, nastala je opšta pomama
Možda vas zanima:
Vesko iz Amerike našao porodicu kojoj će dati svoje imanje i platu od 700 evra, ko kaže da Crnogorci ne vole da rade
Telefoni su se usijali, nastala je opšta pomama
Možda vas zanima:
Vesko iz Amerike našao porodicu kojoj će dati svoje imanje i platu od 700 evra, ko kaže da Crnogorci ne vole da rade
Telefoni su se usijali, nastala je opšta pomama
Po načinu odevanja prepoznavalo se ne samo odakle je ko nego, naročito u mešovitim etničkim sredinama, nego i kojoj etničkoj odnosno nacionalnoj zajednici pripada. U svom istorijskom razvoju, raznovrsne narodne nošnje imale su mnogostruka značenja u životu naroda, ali su bile izložene i mnogobrojnim uticajima između različitih etnosa, tako da osim obeležja vremena u kome su rukotvorene i nošene, sadržani su i drugi odevni elementi iz proteklih vremena.
Narodna nošnja po regionima
Šumadija i Bosna
Srpska narodna nošnja počinje da se razvija i odvaja od nošnje koju su Srbi morali da nose dok su bili pod Turcima. Knjaz Miloš Obrenović je bio čovek koji je voleo da se lepo oblači i to je bio primer i drugima. U nastavku su navedeni delovi odeće koji se nosili u 19. veku u Srbiji. Ima tu i delova odeće od koji su neka karakteristična za selo, a neka za grad...
To su:
Šajkača
Prsluk
Gunj
Gunjić
Fermen
Anterija
Zubun
Dolaktenik
Tkanica (vrsta pojasa, koji se dobija tkanjem)
Bridžes pantalone
Čakšire
Dizluk
Dolama
Ječerma
Džemadan
Misaraba
Mintane
Jelek
Džube
Libade
Fistan
Šalvare — deo ženske nošnje koja je nošena jedno vreme posle oslobođenja od Turaka
Kumoš
Vunene ili pletene čarape
Opanci „šiljkani“
Pojas kovanik
Bosanska Krajina
Vojvodina i Slavonija
Narodna nošnja u Sremu:
Narodna nošnja u Bačkoj:
Narodna nošnja u Banatu:
Narodna nošnja iz Vojvodine i Krajine:
Južna Srbija i Makedonija
Šopska narodna nošnja:
Šopska narodna nošnja:
Vranje:
Veliki vojvoda Gligor Sokolović:
Manovil je narodna nošnja iz okoline Crne Trave. Potiče iz XIX veka. Deo je zbirke tekstila Narodnog muzeja u Leskovcu.
Kosovo i Metohija
Sa Susreta „Lazar Vučković“ — učenici u narodnoj nošnji s pesnicima, Sredska, 1980.:
Dalmacija
Na prostoru Like vekovima su živeli narodi, pravoslavni Srbi (ijekavskog govornog područja) i katolici Hrvati, Bunjevci i Kranjci (ikavskog i čakavskog govornog područja). Iako su živeli na istom prostoru, ova dva naroda imaju veoma izražene različitosti, posebnosti i specifičnosti, kako u istorijskom, duhovnom, kulturnom, govornom, tako i u pogledu narodnog stvaralaštva. To se neminovno odrazilo i na narodnu nošnju ovih naroda.
Narodna nošnja ličkog srpskog pravoslavnog naroda u izvesnom smislu razlikuje se od narodne nošnje katoličkog naroda Like, kako po boji, tako i po samim nazivima pojedinih delova od kojih se nošnja sastoji. Upravo zbog toga, ne može se na jedinstven i istovetan način obraditi i promovisati narodna nošnja čitave Like, i zato ovde govorimo isključivo o narodnoj nošnji srpskog pravoslavnog naroda Like. Predmet obrade je starinska narodna nošnja srpskog pravoslavnog naroda Like s kraja 19. i s početkom 20. veka.
Postoje dve podele ličke narodne nošnje. Prema prvoj podeli, imamo mušku ličku narodnu nošnju i žensku ličku narodnu nošnju. Prema drugoj podeli, u okviru muške i ženske ličke narodne nošnje, imamo radnu, svakodnevnu ili svakidašnju ličku narodnu nošnju i svečanu, svetačku, crkvenu, stajaću, reprezentativnu ličku narodnu nošnju.
Sastavni delovi ličke narodne nošnje su:
Muška lička narodna nošnja:
Lička kapa
Košulja
Pantaloni prteni — gaće
Pantaloni sukleni — breveneci
Prsluk
Prsluk sa tokama — čerma
Ćemer
Pašnjača
Lička maja
Aljinac
Lički kožun
Čarape
Natikače
Opanci (oputari, kapičari)
Lička torba
Ženska lička narodna nošnja:
Ženska lička kapa
Rubac
Košulja
Kiklja
Prsluk
Pregača
Tkanica
Đender
Aljinac
Kožun
Čarape
Natikače
Opanci
Coklje
Ženska lička torba
Crna Gora i Hercegovina
Muška narodna nošnja iz Crne Gore i Hercegovine
Nošnja u Crnoj Gori i Hercegovini se pojavljuje u raznim varijantama tradicionalne hercegovačke i crnogorske nošnje koju čine:
crnogorska kapa (zavratka)
košulja sa kolijerom, tj. košulja bez kragne ili sa malom kragnom
džemadan, crveni dio koji se oblači posle košulje
dušanka (ime dobila po caru Dušanu), dio koji se oblači posle džemadana.
jaketa
kanica, pojas
silav, kožni kaiš za oružje koji se stavlja ispod kanice
plave gaće na širok kroj
dokolenice
kratke čarape (nazuvci)
kožni opanci
Često se umesto opanaka nose čizme, ali se onda ne stavljaju dokolenice i nazuvci.
Hercegovačka brdska narodna nošnja
Hercegovačka brdska narodna nošnja je na području Istočne Hercegovine tj. u južnom delu Republike Srpske i Stare Hercegovine na području zapadne Crne Gore, bila u svakodnevnoj upotrebi do 1875. godine. Korišćena je svakodnevna i svečana narodna nošnja koja se oblačila samo za svetkovine.
Svečanu žensku hercegovačku brdsku narodnu nošnju su različito nosile devojke i udate žene. Sastoji se od:
burundžuk (ženska kapa)
ćurdija (marama)
košulja
koret (jakna)
pregača
pafte (ukrasni nakit od srebra koji se nosi na pojasu)
Svečana muška hercegovačka brdska narodna nošnja: Toke su nosili samo viđeniji i bogatiji Srbi. Sastoji se od:
zavrata (hercegovačka kapa)
toke
dušanka
muški pojas
gaće
vunene čarape
opanci
Ozrenski kraj
Uredi
Narodna nošnja iz Zete
Srpska narodna nošnja u ozrenskom kraju je najvećim delom satkana od platna. Tka se od pamuka na stanu (alat za izradu platna). Muškarci nose šešire. Svaki muški torbak je različito dekorisan.
Ženska nošnja se sastoji od:
krpa
letak
košulja
tkanica
pregača
vunene čarape
opanci
Muška nošnja se sastoji od:
šešir
fermen
košulja
torbak (torba) u kome se nosi peškir
tkanica
gaće
vunene čarape
opanci
3 VRSTE POVRĆA KOJE ODLIČNO USPEVAJU U SAKSIJAMA: Gaje se nestvarno lako, rađaju obilato već prve godine
NIšta lepše nego kada imate neograničen pristup organskoj, zdravoj hrani.
NAŠI STARI OBIČAJI KOJI PRIVLAČE NOVAC U DOM: Nikad ne pozajmljujte pare OVIM DANOM, a 1 novčanicu uvek morate čuvati
Naši stari u verovali da sledeći običaji pomažu da povećavanje novca u dom, te su se trudili da ih što više poštuju.
NAJPOPULARNIJA IMENA U SRBIJI NISU NI BLIZU TRADICIJI: Roditelji misle da im deca nose starinsko ime, a žive u zabludi
Ovo su neka od trenutno najpopularnijih muških imena u Srbiji, roditelji misle da su deci nadenuli tradicionaln srpsko ime, a evo kakvo im je zapravo poreklo
SPREMITE SE ZA KIŠU METEORA! Na Đurđevdan stiže pljusak zvezda padalica, nebeski spektakl najjači u ovom veku
Kiša meteora stiže 6. maja na Đurđevdan.
KAKO ĆE SE SADA NAĆI SRODNU DUŠU Kralju paprike i poznatom neženji HAKOVAN PROFIL ZA ŽENIDBU
Prijepolje - Najpoznatiji neženja u prijepoljskom kraju, poznat i kao kralj paprike, Njegoš Stojadinović iz Prijepolja, stekao je veliku popularnost kao vredan domaćin koji ne beži od teških poslava, fino zarađuje od svog poštenog rada ali i traži svoju životnu pratilju. O svemu tome svoje prijatelje, ali i javnost izveštavao je preko svog facebook profila, ali sada mu je on hakovan i ovom prijepoljskom domaćinu hakeri su napravili veliki problem. On želi sada da apeluje na sve građane da povedu računa, kako im se ne bi desilo isto.
Fantazija..obozavam 👍😁