MIT JE DA SU "BETMENI" SLEPI Njihova najznačajnija boravišta su speleološki objekti kojih u Srbiji ima preko 1000 (VIDEO)
Slepi miševi spadaju u sisare koje karakteriše sposobnost aktivnog leta i eholokacije. Krila su im od kože koja je čvrsto razapeta između dugih prstiju njihovih šaka i zglobova. Slepi miševi obično love noću, a odmaraju se tokom dana. Mogu se videti pojedinačno ili u kolonijama.
Danas slepi miševi čine skoro jednu četvrtinu ukupnog broja svih sisara. Postoje dve glavne grupe slepih miševa: Prvu (Megachiroptera) čine leteće lisice. Ovi slepi miševi imaju glavu nalik na lisice i hrane se uglavnom biljnim materijama. U potrazi za hranom koriste svoje krupne oči i oštro čulo mirisa.
Pripadnici druge grupe (Microchiroptera) slepih miševa uglavnom su mesojedi koji se hrane insektima, sitnim sisarima, žabama, pticama, pa čak i ribama. Ovi slepi miševi najčešće love noću, koristeći se eholokacijom za određivanje mesta na kome se nalazi njihov plen. Kroz nos ili usta oni proizvode piskavi zvuk visokog tona, a potom koriste svoje velike uši da uhvate odjek koji im se vraća. Na osnovu toga oni stvore sliku o okolini i zatim se velikom brzinom upućuju prema insektima u letu, čak i po mrklom mraku.
Šta je eholokacija?
Slepi miš ispušta zvuk visoke frekvencije, a njegove osetljive uši hvataju odjek, tj. zvuk odbijen od nekog predmeta. Na osnovu brzine vraćanja odjeka procenjuju udaljenost prepreke ili plena. Nisu slepi miševi jedini „specijalisti“ za eholokaciju. Isti princip koriste i kitovi, samo se zvuk prostire kroz vodu. Sonar i radar koriste isti princip.
Njihova najznačajnija boravišta su speleološki objekti kojih u Srbiji ima preko 1000. Jedanaest vrsta slepih miševa koji se sreću u speleološkim objektima u Srbiji nalazi na Crvenoj listi sveta kao globalno ugrožene vrste. U pećinama Srbije danas se sreću veće ili značajne populacije 8 globalno ugroženih vrsta – sredozemni potkovičar (Rhinolophus blasii), južni potkovičar (Rhinolophus euryale), veliki potkovičar (Rhinolophus ferrumequinum), mali potkovičar (Rhinolophus hipposideros), dugokrili ljiljak (Miniopterus schreibersii), dugoprsti večernjak (Myotis capaccinii), šiljouhi večernjak (Myotis emarginatus) i veliki mišouhi večernjak (Myotis myotis).
Svi slepi miševi u Evropi su zaštićeni. U Srbiji je do sada evidentirano dvadeset šest vrsta slepih miševa koji su Uredbom Vlade Srbije zaštićeni kao prirodne retkosti. Boravišta (odmarališta ili skrivališta) slepih miševa su pećine i drugi podzemni objekti, šuplja stabla i građevine. Zavod za zaštitu prirode Srbije započeo je 1999. godine specijalni projekt biospeleoloških istraživanja u cilju zaštite ovih objekata i njihovog živog sveta. Grupa speleologa i biospeleologa Zavoda obišla je veliki broj pećina, jama i potkapina širom Srbije.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
VINO ZA SRCE Recept star preko 800 godina, o njemu je pisala i čuvena Marija Treben
Vino za srce, recept star preko 800 godina, pronađen je u starim spisima opatice i mističarke Hildegard von Bingen. Ova mističarka je živela 81. godinu i smatra se najsvestranijom i najučenijom ženom svog doba. Njeni recepti već vekovima prepisuju se i prenose sa kolena na koleno, a i danas njen lik srećemo u mnogim savremenim ordinacijama i bio-radnjama.
BRAK Nekada je sedma godina bila krizna, nećete verovati koja je sada
Sedma godina je uglavnom bio period kada nastupa nevera, bračna kriza a u zavisnosti od okolnosti i razvod braka. Posao, deca i svakodnevni životni problemi ispreče se između partnera i stvaraju sve dublje razlike među njima.
SOC OD KAFE ČINI ČUDA ZA CVEĆE: Ako se upotrebi na ovaj način, pospešuje rast biljaka i štiti ih od štetočina!
Ako bacate soc od kafe, pravite veliku grešku. Ukoliko se iskoristi na pravi način on može da preporodi cveće
Dogodilo se u manastiru Ostrog: Čuda svetog Vasilija!
Mnogi poklonici koji nisu u mogućnosti da dovedu svoje bolesnike ćivotu Svetitelja, donose njihovu odeću i ostavljaju je pod ćivot Svetitelja, da tu prenoći bar jednu noć. Pored odeće, donose i hranu, najčešće šećer, i postupaju na isti način
KAKO JE MOGLA Pročitajte priču koja stoji iza jedne od najslušanijih balada Jugoslavije
.Pesma “Jelena” grupe Bolero ima tajanstvenu i emotivnu priču iza sebe. Iako su mnogi mislili da je ova pesma posvećena nekoj devojci po imenu “Jelena”, istina je drugačija.
sta je betmen?