ŠARENI STANOVNIK NP TARA Deset vrsta vodozemaca živi na području ovog nacionalnog parka, a jedan od njih je i ova strogo zaštićena vrsta (VIDEO)
Ako ste se ovih dana šetali Tarom u blizini potoka i bara mogli ste videti i ove stanovnike parka.
Naziv daždevnjak potiče od staroslovesnke reči dažd što znači kiša.
Šareni daždevnjak naseljava brdsko-planinske predele i gotovo uvek se nalazi na hladnim mestima blizu vode i to u listopadnim šumama ili njihovim obodima. Odrasle jedinke mogu biti duge i do 28 cm sa repom. Boja tela je crna sa žutim mrljama. Hrani se insektima, paucima i mekušcima. Iako postoji narodno verovanje da kada je ugrožen može da ispusti zvuk od koga čovek ogluvi oni nemaju sposobnost glasovnog oglašavanja.
Vodozemci su prva grupa kičmenjaka koja se prilagodila životu na kopnu, ali ne u potpunosti. Vodena sredina im je neophodna za polaganje jaja i razviće larvi. Zbog načina i kompleksnosti života jedna su od najugroženijih vrsta kičmenjaka.
Možda vas zanima:
ZOVU JE "LEDENA LEPOTICA" I ŽIVI FOSIL Pančićeva omorika raste na jednoj od najlepših planina, u Nacionalnom parku Tara
Preživela više ledenih doba, izuzetno se adaptira na različite uslove i ekološke katastrofe. Zašto onda danas izumire?
POGLED OD KOJEG ZASTAJE DAH Ovde se nalazi i kućica u kojoj je sniman film "Ptice koje ne polete" sa Batom Živojinovićem u glavnoj ulozi
Predivan pogled i očuvana priroda učiniće da vam impresivan prizor sa vidikovaca na Tari ostane duboko u sećanju.
Možda vas zanima:
ZOVU JE "LEDENA LEPOTICA" I ŽIVI FOSIL Pančićeva omorika raste na jednoj od najlepših planina, u Nacionalnom parku Tara
Preživela više ledenih doba, izuzetno se adaptira na različite uslove i ekološke katastrofe. Zašto onda danas izumire?
POGLED OD KOJEG ZASTAJE DAH Ovde se nalazi i kućica u kojoj je sniman film "Ptice koje ne polete" sa Batom Živojinovićem u glavnoj ulozi
Predivan pogled i očuvana priroda učiniće da vam impresivan prizor sa vidikovaca na Tari ostane duboko u sećanju.
Možda vas zanima:
ZOVU JE "LEDENA LEPOTICA" I ŽIVI FOSIL Pančićeva omorika raste na jednoj od najlepših planina, u Nacionalnom parku Tara
Preživela više ledenih doba, izuzetno se adaptira na različite uslove i ekološke katastrofe. Zašto onda danas izumire?
POGLED OD KOJEG ZASTAJE DAH Ovde se nalazi i kućica u kojoj je sniman film "Ptice koje ne polete" sa Batom Živojinovićem u glavnoj ulozi
Predivan pogled i očuvana priroda učiniće da vam impresivan prizor sa vidikovaca na Tari ostane duboko u sećanju.
Repati vodozemci (lat. Caudata, ili Urodela) su jedan od redova vodozemaca. Repati vodozemci žive i u vodi i na kopnu. Većina ih živi na kopnu kada dostignu zrelost posle metamorfoze. U tom procesu oni gube škrge i počinju da dišu vazduh. Vodu uzimaju preko kože. Neki repati vodozemci ne doživljavaju metamorfozu i stalno izgledaju kao mladunci. Ukoliko su i reproduktivno sposobni, pojava se naziva neotenija.
Šareni daždevnjaci pare se u proleće ili leto.
Zakonom je zaštićen kao strogo zaštićena vrsta.
Izvor: vikipedija, taranacionalpark
VINO ZA SRCE Recept star preko 800 godina, o njemu je pisala i čuvena Marija Treben
Vino za srce, recept star preko 800 godina, pronađen je u starim spisima opatice i mističarke Hildegard von Bingen. Ova mističarka je živela 81. godinu i smatra se najsvestranijom i najučenijom ženom svog doba. Njeni recepti već vekovima prepisuju se i prenose sa kolena na koleno, a i danas njen lik srećemo u mnogim savremenim ordinacijama i bio-radnjama.
BRAK Nekada je sedma godina bila krizna, nećete verovati koja je sada
Sedma godina je uglavnom bio period kada nastupa nevera, bračna kriza a u zavisnosti od okolnosti i razvod braka. Posao, deca i svakodnevni životni problemi ispreče se između partnera i stvaraju sve dublje razlike među njima.
SOC OD KAFE ČINI ČUDA ZA CVEĆE: Ako se upotrebi na ovaj način, pospešuje rast biljaka i štiti ih od štetočina!
Ako bacate soc od kafe, pravite veliku grešku. Ukoliko se iskoristi na pravi način on može da preporodi cveće
Dogodilo se u manastiru Ostrog: Čuda svetog Vasilija!
Mnogi poklonici koji nisu u mogućnosti da dovedu svoje bolesnike ćivotu Svetitelja, donose njihovu odeću i ostavljaju je pod ćivot Svetitelja, da tu prenoći bar jednu noć. Pored odeće, donose i hranu, najčešće šećer, i postupaju na isti način
KAKO JE MOGLA Pročitajte priču koja stoji iza jedne od najslušanijih balada Jugoslavije
.Pesma “Jelena” grupe Bolero ima tajanstvenu i emotivnu priču iza sebe. Iako su mnogi mislili da je ova pesma posvećena nekoj devojci po imenu “Jelena”, istina je drugačija.
Komentari(0)