"NAD SRBIJOM SMILUJ SE TI, BOŽE" Ove stihove je čuveni ruski pisac napisao o voždu Karađorđu i našoj prelepoj zemlji
Kažu da su Englezi nenaklonjeni Srbima i da je tako bilo i u vreme Prvog srpskog ustanka.
Puškin je posvetio jednu svoju pesmu i sukobu voždova novovekovne Srbije Karađorđa i Miloša. Početak pesme „Menko Vojić sitnu knjigu piše“ pokazuje i Puškinove misli o Srbiji.
Aleksandar Puškin imao je dvadeset i jednu godinu kada su ga carske vlasti proterale u Beserabiju, daleku provinciju na Dunavu (današnju Republiku Moldaviju). Boraveći tri godine u ovom progonstvu Puškin je upoznao tamošnje prognane Srbe. Jednu pesmu posvetetio je voždovoj ćerki. O njoj piše kao o suprotnosti ocu, vojskovođi, brutalnom ratniku. Umesto „noža naošternog bratoubistvom“ izabrala je „smireni život pred nebesima“.
Deset godina kasnije Puškin je ponovo u Moskvi, tamo 1830. piše „Pesmu o Georgiju Crnom“. Karađorđa zadivljujućeg, ali brutalnog, junaka čiju sudbinu poistovećuje sa istorijom njegove zemlje, ipak opisuje posredstvom događaja koji se dogodio davno pre izbijanja Prvog srpskog ustanka. Oceubistvo Puškin predstavlja dramatično, kobno i konačno, sudbinski povezano sa svim što je Karađorđe radio. Puškin je posvetio jednu svoju pesmu i sukobu voždova novovekovne Srbije Karađorđa i Miloša. Početak pesme „Menko Vojić sitnu knjigu piše“ pokazuje i Puškinove misli o Srbiji: „Nad Srbijom smiluj se ti, Bože“.
Na dugom putovanju diližanskom Žorž Mare i Žorž Brido vodili su beskrajni razgovor. Mare poznaje dobro Bliski istok. U razgovoru se reč vodi od Dalmaciji, Zadru i Crnom Đorđu. Iz razgovora postaje jasno da je Žorž Mare ustvari unuk Karađorđa Petrovića. Njegov deda je ratovao sa Osmanskim carstvom, a otac je posle strašnog poraza pobegao u grčku i jermensku, ali osmansku, primorski varoš Smirnu.
Zadivljenim čitaocima Balzakovog romana Jedan ulazak u život (Un début dans la vie) iz 1842. godine, njegov junak Mare predstavio je izmišljene dogodovštine u izmaštanim zemljama Osmanskog carstva i Orijenta. Balzak je osnove svog romana svakako pronašao u već bogatoj literatiru o Srbiji.
Pišući tokom druge četvrtine 19. veka on se oslanjao na Opšti rečnik istorije i geografije Mari-Nikol Bujea, kao i putopise Ami Bujea i Siprijana Robertsa. Čitao je spise Alfonsa de Lamartina slavnog francuskog književnika, istoričara, republikanaca, šefa diplomatije revolucionarne 1848. O Ćele kuli Lamartin je zabeležio:
„Neka Srbi sačuvaju ovaj spomenik! On će naučiti njihovu đecu šta vredi nezavisnost jednog naroda, pokazujući im po kakvu su je cijenu platili njihovi očevi“.
Pripisuje mu se i misao da „srpska istorija ne treba da se piše, već da se peva“.
Istoričari književnosti pronašli su da su sestre Balzakove druge žene, Paulina i Evelina Hanski, bile udate za Jovana Riznića i Stefana Ćirkovića, građane Kneževine Srbije.
Kažu da su Englezi nenaklonjeni Srbima i da je tako bilo i u vreme Prvog srpskog ustanka. Prota Mateja sećao se kako sekretari britanskog državnog sekretara erla Kaselreja nisu znali gde je Srbija. Ipak, zabeleženo je da je već 1805. jedan gusarski brod na obali kod Dubrovnika iskrcao engleskog izaslanika sa pismom Karađorđu. Samo tri meseca posle Karađorđeve pogibije engleski pesnik otac Kroli objavio je poemu „Cernij Džordž“ koja još uvek nije prevedena na srpski.
SOC OD KAFE ČINI ČUDA ZA CVEĆE: Ako se upotrebi na ovaj način, pospešuje rast biljaka i štiti ih od štetočina!
Ako bacate soc od kafe, pravite veliku grešku. Ukoliko se iskoristi na pravi način on može da preporodi cveće
Dogodilo se u manastiru Ostrog: Čuda svetog Vasilija!
Mnogi poklonici koji nisu u mogućnosti da dovedu svoje bolesnike ćivotu Svetitelja, donose njihovu odeću i ostavljaju je pod ćivot Svetitelja, da tu prenoći bar jednu noć. Pored odeće, donose i hranu, najčešće šećer, i postupaju na isti način
KAKO JE MOGLA Pročitajte priču koja stoji iza jedne od najslušanijih balada Jugoslavije
.Pesma “Jelena” grupe Bolero ima tajanstvenu i emotivnu priču iza sebe. Iako su mnogi mislili da je ova pesma posvećena nekoj devojci po imenu “Jelena”, istina je drugačija.
NAJNEOBIČNIJI ŠEGRT U SRBIJI Mačak Milisav pomaže Borislavi iz Čačka da isplete vaskršnje korpice (FOTO)
Čačak – Dobrog šegrta je teško naći kada su zanatski poslovi u pitanju, a Borislava Lukić iz mesta Loznica kraj Čačka, pomoćnika je pronašla, verovali ili ne u jednom mačku.
NAJTUŽNIJI DAN U HRIŠĆANSTVU Verovanja za Veliki petak su brojna, interesantno je ono vezano za neudate devojke
Na Veliki petak, koji je najtužniji dan u hrišćanstvu, postoje mnogi običaji i verovanja.
Komentari(0)