STENE KOJE SE NALAZE SAMO NA OVOM MESTU Srpskim kamenom iz Struganika obložena je čuvena zgrada opere u Beču (FOTO)
Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena. Biolog, entuzijasta, Predrag Petrović, za sve ljubitelje geologije napravio je na svom imanju u selu Paštrić kod Mionice, jedinstven Muzej kamena.
Pod otvorenim nebom nalazi se nekoliko stotina retkih eksponata, na kojima bi nam pozavideli i svetski muzeji, a jedan od takvih su i litografske stene koje su nekada bile od velikog značaja.
"Na njima se štampalo, na njima umetnici rade. Te litografske stene mogu se pronaći samo ovde i na još jednom mestu u Selenhofenu u Nemačkoj. Korišćene za litografiju, bile su izvozni brend Srbije. Davne 1890. godine kada je pravljen toranj u Parizu, na upriličenoj izložbi bio je naš kamen iz Struganika. Kamenom iz ovog kraja obložena je i zgrada opere u Beču", kazao je biolog Predrag Petrović.
Možda vas zanima:
SRPSKA PLANINA KOJA KRIJE TUŽNU PRIČU Da li znate kako su Divčibare dobile ime?
Priča iz naroda koja ostaje večna je upravo legenda koja prati naziv planine Divčibare, pominjan još od prve polovine 15. veka.
JEDINSTVENI KAMENI BUKVAR Simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana (FOTO/VIDEO)
Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena.
Možda vas zanima:
SRPSKA PLANINA KOJA KRIJE TUŽNU PRIČU Da li znate kako su Divčibare dobile ime?
Priča iz naroda koja ostaje večna je upravo legenda koja prati naziv planine Divčibare, pominjan još od prve polovine 15. veka.
JEDINSTVENI KAMENI BUKVAR Simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana (FOTO/VIDEO)
Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena.
Možda vas zanima:
SRPSKA PLANINA KOJA KRIJE TUŽNU PRIČU Da li znate kako su Divčibare dobile ime?
Priča iz naroda koja ostaje večna je upravo legenda koja prati naziv planine Divčibare, pominjan još od prve polovine 15. veka.
JEDINSTVENI KAMENI BUKVAR Simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana (FOTO/VIDEO)
Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena.
Možda vas zanima:
SRPSKA PLANINA KOJA KRIJE TUŽNU PRIČU Da li znate kako su Divčibare dobile ime?
Priča iz naroda koja ostaje večna je upravo legenda koja prati naziv planine Divčibare, pominjan još od prve polovine 15. veka.
JEDINSTVENI KAMENI BUKVAR Simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana (FOTO/VIDEO)
Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena.
Možda vas zanima:
SRPSKA PLANINA KOJA KRIJE TUŽNU PRIČU Da li znate kako su Divčibare dobile ime?
Priča iz naroda koja ostaje večna je upravo legenda koja prati naziv planine Divčibare, pominjan još od prve polovine 15. veka.
JEDINSTVENI KAMENI BUKVAR Simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana (FOTO/VIDEO)
Vekovima unazad meštani podno Divčibara žive od kamena, obrađuju ga i prodaju, a samo u ovom kraju mogu se pronaći i retke vrste stena.
Muzej kamena zamišnjen je kao edukativna lokacija, koja će zaljubljenicima u geologiju otkriti retke i jedinstvene vrste. Najteži deo, kako kaže Peca, bio je dopremiti sve te stene do njegovog domaćinstva ali vredelo je truda. Deo eksponata nalazi se pod otvorenim nebom, gde je nikao i jedinstveni Kameni bukvar - citati književnika ispisani na stenama, a simbolično je dobio naziv Sto gromada za 100 velikana.
"Kada je Matija Bećković ovde bio u poseti, jedna stena me je podsetila na njega, pa se tako rodila ideja da stihovi iz njegove knjige budu uklesani na njoj. Nakon njega i drugi velikni su dobili svoju stenu, poput Desanke Maksimović, Njegoša. Za njega sam izabrao stenu krečnjačkog tipa, pretaložen pre nešto više od 80 miliona godina u Struganiku. Simbolično je to stena od dva metra, a kako smo taj kamen natovarili i postavili ovde samo mi znamo. Nije bilo nimalo lako", rekao je ovaj biolog.
Četiri hiljade ljudi godišnje obiđe ovo imanje u selu Paštrić. Ljubitelji geologije obožavaju ovo mesto, gde preko 300 eksponata čeka da bude viđeno i primećeno.
"Ovo je prava enciklopedija znanja kad je u pitanju geologija. Ovde posoje primerci koji se nigde drugo ne mogu videti. Na primer, breča, šarena stena je otkrivena pre šest godina na planini Maljen i nigde u svetu nema više ovakvih primeraka. Mnogi muzeji u Evropi bi želeli da je imaju u svojoj kolekciji ovakav eksponat , ali za sada im ne damo", kaže Predrag.
Za sada su sve stene iz valjevskog kraja, a plan je da ih bude iz sbih krajeva Srbije, a Peca poručuje da iako vam možda svi deluju slično - dva kamena ne postoje.
More Istočne Srbije: Ovde ćete provesti najlepše leto do sada! (FOTO)
Odmor za dušu i telo
Nema gde igla da padne, sve je krcato: Tokom praznika na zlatnoj planini sve vrvi od gostiju, na Zlatiboru se traži krevet više
Zlatibor je ovih dana pun kao šibica, posetioci su stigli sa svih strana kako bi na svežem vazduhu i uz obilje sadržaja odmorili tokom prazničnih dana i svako je pronašao ono što mu najviše odgovara. Smeštajni kapaciteti su rezervisani uveliko pre praznika.
Rajski vrt u srcu Fruške gore: Ne posetiti ovo mesto, čist je greh! (FOTO)
Izvor Ubavac uz manastir nadaleko je čuven po vodi koja krepi i bistri vid
PRELEPA ŠUMADIJA Ovaj grad doživljava ekspanziju seoskog turizma, ovde se odmara i duša i telo!
Gornji Milanovac - Smeštena u srcu Srbije opština Gornji Milanovac ima veliki turistički potencijal. Tokom poslednjih godina prirodno bogatstvo koje im je Bog dao meštani ovog kraja sve češće odlučuju da podele sa drugima. Sve je više onih koji se odlučuju da se bave seoskim turizmom, a jedan od njih je i Branko Trbović iz sela Ozrem koji na svom imanju napravio pravi mali raj.
Legenda o Đavoljoj Varoši: Okamenjeni svatovi teraju strah u kosti!
Postoje dve legende vezane za ovaj lokalitet. Jedna je da su figure u "Đavoljoj Varoši" u stvari okamenjeni svatovi, a druga je da su te figure ustvari đavoli kojih smo se oslobodili
Komentari(0)