ČUVAJMO REKE SRBIJE! Lepenica je jedna od najdužih u Šumadiji, a izvire na Gledićkim planinama (FOTO/VIDEO)
Rezultati su pokazali da od izvorišta do ušća Lepenice postoji veći broj faktora koji ugrožavaju ovaj vodotok. U izvorišnom delu osnovni faktori ugrožavanja su seča šuma, kaptiranje izvora, a od Grošnice pa sve do Lapova, gde reka prolazi kroz naselja, postoji veliki broj zagađivača.
Lepenica je najveća i najznačajnija reka grada Kragujevca i istoimene istorijske oblasti. Izvire na Gledićkim planinama kod brda Stolice u Goločelu, a uliva se u Veliku Moravu kao leva pritoka kod Lapova. Od izvora Studenca teče od jugozapada u pravcu severoistoka kroz Kragujevačku kotlinu do brda Šupljaja u Badnjevcu, zatim teče prema istoku kroz Badnjevačku kotlinu, a od Jerininog brda u Gradcu kroz velikomoravsku dolinu.
Možda vas zanima:
ŠUMADIJSKI BISERI Planine bogate kulturom, lekovitim biljem i istorijom koje morate posetiti
Lekovito bilje, veliki broj različitih vrsta pečuraka i šumsko voće krase polja ovih planina.
ZABAVA ZA SVE GENERACIJE U Kragujevcu od 21. decembra startuje "Korzo na ledu"
Od 21. decembra u Kragujevcu počinje dvomesečni „Korzo na ledu“
Možda vas zanima:
ŠUMADIJSKI BISERI Planine bogate kulturom, lekovitim biljem i istorijom koje morate posetiti
Lekovito bilje, veliki broj različitih vrsta pečuraka i šumsko voće krase polja ovih planina.
ZABAVA ZA SVE GENERACIJE U Kragujevcu od 21. decembra startuje "Korzo na ledu"
Od 21. decembra u Kragujevcu počinje dvomesečni „Korzo na ledu“
Na području Grada Kragujevca Lepenica prima svoje najveće pritoke u Kragujevačkoj kotlini: Dračku reku, Divostinski potok, Erdoglijski potok, Sušički potok, Petrovačku reku i Cvetojevački potok s leve strane, a Grošničku reku, Ždraljicu, Bresnički potok i Kormanski potok s desne strane.
Sliv Lepenice
Sliv reke Lepenice prostire se na 638,9 km². Sliv je do 1987. godine bio 926 km², ali je te godine zbog poplave došlo do promene toka kada je i dužina reke smanjena. Tada je Lepenica izgubila svoju najveću pritoku Raču i smanjila površinu sliva za 287,1 km². Sliv Lepenice ima povoljan geografski položaj i nalazi se na teritoriji grada Kragujevca, i opština Batočine i Lapova.
Najsevernija tačka sliva je u Lipariću koji je zaseok sela Crni Kao, a najjužnija tačka predstavlja Dulenski Crni vrh koji se nalazi na 897 m na Gledićkim planinama. Istovremeno to je najviša tačka u slivu, dok je sa 99 m najniža tačka ušće Lepenicu u Veliku Moravu kod Lapova.
Poplave
Izlivanja vodotokova javljaju se za vreme provala oblaka. Izlivanje za vreme topljenja snega su retki, jer se prvo sneg topi u nižim, a zatim u višim delovima sliva. U tom periodu izlivanje može se pojaviti u neregulisanom delu Lepenice između Resnika i Badnjevca, kao i u slivu reke Uglješnice.
Veliki broj padavina oduvek je zadavao probleme stanovnicima mesta kroz koje protiče reka Lepenica. Prva veća poplava pogodila je Batočinu 1820. godine. Lepenica je u Kragujevcu 1825. odnela čak i most između kneževa konaka i saborne crkve. Sam Knez Miloš ovako opisuje te poplave:
„ Reke su naše ne samo marvu u polju nahodeću se, žita po širokim ravnicama, okolo reka, i ljude u blizosti našavše se, poodnosila, no i kuće koje su podaleko od reka odstojale sa svim ljudstvom poodnosile, brda u propast srušile, a čitave voćnjake iz zemlje počupale i odnele. ”
Te su se poplave ponavljale vrlo često, naročito u periodu 1828–1830, kada se razlivena voda ledila. Zato su se Kragujevčani 1855. godine dogovarali o regulaciji Lepenice. Naročito je Lepenica veliku štetu napravila 1864. godine. Jedna od strašnih poplava je bila i 1897. godine, kada je Lepenica napustila svoje korito preko Lapova i Markovca i probila sebi novi tok pravo u Veliku Moravu, kako i danas teče. Batočina je tražila posle ove polave da se tok Lepenice reguliše, ali to nije urađeno. Zbog toga je usledila nova poplava 1910. godine, kada je Lepenica odnela nekoliko života.
U periodu iѕmeđu dva svetska rata prva polava je bila 1926. godine kada se zbog nadošle Ždraljice i Bresničkog potoka izlila Lepenica. Tada je uništen put Kragujevac – Batočina kao i pruga Lapovo – Kraljevo. Čišćenje blata kulukom je iznosilo 17 dana, dok je za popravku pruge bilo potrebno još više vremena. u maju 1929. godine Lepenica je polavila sva mesta između Kragujevca i Batočine i ponovo je oštećena pruga pa voz nije mogao da saobraća. Zbog obilnih kiša 18. maja 1932. godine izlila se reka u Kragujevcu i poplavila deo grada kao i put Kragujevac – Batočina čime je treći put za 6 godina saobraćaj bio onemogućen.
Naglo otapanje snega prouzrokovalo je da se Lepenica izlije kod Rogota i polavi celu aluvijalnu ravan nizvodno od Kragujevca do ušća u Moravu, a najuugroženiji su bili Batočina i Lapovo. Godine 1970. na neregulisanom delu terena između Kragujevačke i Badnjevačke kotline lepenica se izlila čak 15 puta.
Poslednja velika poplava je bila u julu 1999. godine. Tada je potopljeno 30 mesnih zajednica i 48 sela. Dve osobe u Badnjevcu su izgubile život.
Rezultati su pokazali da od izvorišta do ušća Lepenice postoji veći broj faktora koji ugrožavaju ovaj vodotok. U izvorišnom delu osnovni faktori ugrožavanja su seča šuma, kaptiranje izvora, a od Grošnice pa sve do Lapova, gde reka prolazi kroz naselja, postoji veliki broj zagađivača.
Izvor: vikipedija
POGLED OD MILION DOLARA U njemu je uživao i car Dušan Silni, traži se smeštaj i placevi, investitori ne žale novca (FOTO)
Valjevo - Smeštene na 950 metara nadmorske visine na planini Maljen, Divčibare sa svim svojim prirodnim lepotama su jedna od najatraktivnijih turističkih tačaka na zapadu Srbije. Udaljeno samo oko 100 kilometara od Beograda, stoga su najčešći izbor putnika namernika koji žele da pobegnu od gradske gužve.
Legenda o Lepteriji: Sokobanjski biser krije tajnu nesrećne ljubavi srpskog Romea i Julije!
Njihova ljubav bila je velika i snažna koliko i rat između njihovih porodica. Očevi, zapovednici, borili su se oko poseda i nisu dozvoljavali njihovu vezu
Svake godine kuće pocrvene u celom selu: Donju Lokošnicu krasi najukusnija dekoracija!
Već u septembru celo selo nadomak Leskovca pocrveni od preko 150.000 ručno nizane paprike koja se suši po zidovima kuća
IDEALNO ZA PRAZNIKE Ovo mesto u SRBIJI JE BILO REZIDENCIJA RIMSKOG CARA koju je nazvao po MAJČINOM imenu!
Gamzigrad je arheološko nalazište antičke rimske carske palate Feliks Romulijane (lat. Felix Romuliana) koje se od 29. juna 2007. nalazi na UNESKO-voj listi svetske baštine.
Zlatibor dobija još jedno jezero u srcu planine
Nakon jezera na Kraljevom trgu i Ribničkog jezera srcu planine, Zlatibor dobija još jednu vodenu atrkaciju.
Komentari(0)